Svetili�ta:
Pe�ka patrijar�ija, kulturna
i duhovna riznica srpskog naroda
Nekada bogata riznica Pe�ke patrijar�ije u velikoj mjeri je osiroma�ila. Ipak, s obzirom na srpsku istoriju, koja je prepuna pogroma, po�ara i plja�ki, sa�uvan je za�u�uju�e veliki broj predmeta. Biblioteka i danas broji 113 rukopisa. Posebnu vrijednost ima �uveno Romulovo jevan�elje sa kraja �etrnaestog i po�etka petnaestog vijeka
priredio: Miljan Kova�
Pe�ka patrijar�ija nastala je
sredinom trinaestog vijeka. Naziv je sa�uvala do dana dana�njeg, iako odavno u
njoj nije sjedi�te srpskih patrijarha. Nakon 1242. godine i poznate mongolske
najezde tada�nji crkveni i dr�avni vrh odlu�io je da se srpsko crkveno sjedi�te
iz �i�e prenese u unutra�njost zemlje - u Metohiju.
Po starom vizantijskom
obi�aju da u va�nim kultnim centrima ktitori dodaju i re�aju svoje zadu�bine
jednu uz drugu, u Pe�i je ostvarena cjelina od �etiri crkve, od kojih su tri
povezane zajedni�kom pripratom. Tokom turske vladavine pe�ki poglavari su se
trudili da dostojno odr�avaju crkveno sjedi�te. Vr�ili su brojne adaptacije i
popravke onih dijelova zdanja koja su propadala bilo od turskih paljevina, bilo
od starosti.
Naglo opadanje je nastupilo poslije austrijsko - turskog rata i
posljedice iz njega nastale - Velike seobe Srba 1690. godine pod Arsenijem III
�arnojevi�em.
Crkva Svetih apostola
Na temeljima starog kultnog mjesta
podignuta je crkva Svetih apostola. Zbog namjene ove crkve i u�e��a velikog
broja sve�tenoslu�itelja tokom obreda ova crkva ima veoma prostranu apsidu.
�akonikon i proskomidija su prostrani kao kapelice. Uz ovaj prostor su podignute
i pjevnice za naspramno postavljene horove, jer u pojanju koje je svojstveno
pravoslavnoj liturgiji, jedan hor odgovara na napjev drugog.
U ovoj crkvi se
nalaze i mermerni sarkofazi arhiepiskopa Arsenija I, Save II i patrijarha
Joanikija II.
Slikarstvo hrama poti�e iz nekoliko razli�itih faza. Najstariji
�ivopis, onaj u kupoli, oltaru u gornjem dijelu potkupolnog prostora,
najvjerovatnije poti�e iz prve polovine �etrnaestog vijeka. Po ugledu na �i�u ni
ovdje u kupoli nije Hristos Pantokrator, kako je uobi�ajeno u novijim crkvama,
ve� Vaznesenje Hristovo. U kompoziciji Poklonjenje Agnecu, uz druge velike oce
pravoslavnog svijeta, naslikan je i sveti Sava.
Kompozicije u potkupolnom
prostoru, sve osim jedne, opisuju doga�aje iz Hristovog �ivota. Pretpostavlja se
da su ove kompozicije ra�ene po ugledu na �uveni Sionski hram u Jerusalimu, u
kome su stvorene i iz koga su po hri��anskom svijetu �irene predstave koje se
zovu Sveta mjesta. Ovo slikarstvo su radili nepoznati majstori. Slikarstvo u
zapadnom dijelu hrama nastalo je izme�u 1350. i 1354. godine. Tu su medaljoni sa
likovima svetitelja, slika sahrane patrijarha Joanikija, figure svetih ratnika i
portreti svetog Save i svetog Simeona.
Crkva svetog Dimitrija
Hram posve�en svetom Dimitriju
ima osnovu upisanog krsta, �iroku kupolu i veliki oltar. Sagra�en je oko1320.
godine. U ovoj crkvi sa�uvani su brojni spomenici srpske srednjovjekovne
skulpture: kameni dovratnik portala, klesan u klasicisti�kom duhu, sa floralnim
i ornamentalnim motivima, prozorska bifora sa vidljivim uticajima gotike i
prvobitni kameni ikonostas, izra�en u plitkom reljefu. Slikarsto hrama je
nastalo tek 1344. godine jer je prerana smrt sprije�ila ktitora Arsenija I da
dovr�i svoju zadu�binu. �ivopis je naru�io arhiepiskop, budu�i patrijarh
Joanikije. To potvr�uje i kompozicija na zapadnom zidu na kojoj je prikazan
sveti Joanikije, za�titnik arhiepiskopa, kako upu�uje molitvu Bogorodici. Isti�u
se i predstave dva srpska sabora: prvi - svetog Save i drugi - kralja Milutina.
U prvoj zoni su naslikane stoje�e figure svetitelja i istorijske li�nosti: sveti
Sava, patrijarh Joanikije, car Du�an i prestolonasljednik Uro�.
Crkva Bogorodice Odigitrije
Crkva Bogorodice Odigitrije
je podignuta oko 1330. godine. Njen ktitor bio je arhiepiskop Danilo II, pisac
�ivota kraljeva i arhiepiskopa srpskih. Po arhitektonskim svojstvima, crkva
Bogorodice Odigitrije se dosta razlikuje od crkve Svetih apostola i crkve svetog
Dimitrija. Gra�ena je na osnovi razvijenog upisanog krsta. Dosta niska kupola
po�iva na �etiri slobodna stuba, koji crkvu uzdu�no dijele na tri prostorne
cjeline. U sjeverozapadnom dijelu crkve nalazi se sarkofag arhiepiskopa Danila.
Sarkofag je ukra�en krstovima i predstavom Priugotovljenog prestola, koja, kao
dio kompozicije Stra�nog suda, simbolizuje eshatolo�ki trenutak drugog Hristovog
dolaska. Raspored fresaka i njihova ikonografija sasvim su u duhu slikarstva
sredine �etrnaestog vijeka. Portreti ktitora Danila II naslikani su na dva
mjesta. Na zapadnom zidu ktitor je prikazan sa modelom hrama u ruci, uz svoga
imenjaka proroka Danila, kako prinosi svoj poklon Bogorodici. Drugi portret koji
je ra�en poslije Danilovog upokojenja predstavlja ga kao svetitelja.
Crkva svetog Nikole
Uz ju�ni zid crkve Bogorodice
Odigitrije arhiepiskop Danilo II sagradio je malu jednobrodnu crkvu svetog
Nikole.
Crkva svetog Nikole ima trostranu apsidu i poluobli�asti svod.
Gra�ena je od kamena i opeke. Dana�nje o�uvane freske u ovoj crkvi poti�u iz
1673. godine i djelo su �ivopisca Radula. U prvoj zoni su likovi Stefana
Nemanje, svetog Save, Arsenija I i Danila II. Slikarstvo crkve svetog Nikole
izra�ava op�ti duh srpskog naroda uo�i prve velike seobe, 1690. godine - osje�a
se izvjestan zamor, kompozicije se ponavljaju, a kolorit je oskudan.
Na
ikonostasu su postavljene dvije ikone: Bogorodica sa Hristom i sveti Nikola.
Priprata
Priprata je prvobitno bila otvorena sa tri
strane lu�nim otvorima, ispred se nalazio pirg sa kapelom posve�enom svetom
Danilu Stolpniku. Unutra�njost prizemlja je po sredini bila podijeljena sa pet
stubova, koji su podupirali svodove.
Prvobitni �ivopis je velikim dijelom
izgubljen. Na zapadnom zidu je sa�uvana monumentalna Nemanji�a vre�a, u koju su
upleteni medaljoni sa stoje�im ili dopojasnim portretima vladara iz ku�e
Nemanji�a i drugih uglednih �lanova ove porodice. Oko 1560. godine zazidani su
lu�ni otvori priprate. Uz ulaz u crkvu Svetih apostola postavljen je
patrijar�ijski presto.
Slikarstvo obnovljene priprate poti�e iz 1565.
godine, iz vremena kada je obnova Srpske patrijar�ije donijela i op�ti zamah
umjetni�kog stvaranja.
Riznica
Nekada bogata riznica Pe�ke patrijar�ije u
velikoj mjeri je osiroma�ila. Ipak, s obzirom na srpsku istoriju, koja je
prepuna pogroma, po�ara i plja�ki, sa�uvan je za�u�uju�e veliki broj predmeta.
Biblioteka i danas broji 113 rukopisa. Posebnu vrijednost ima �uveno Romulovo
jevan�elje sa kraja �etrnaestog i po�etka petnaestog vijeka. Me�u ikonama, po
zna�aju se isti�u tri ikone iz sedamnaestog vijeka: velika ikona svetih vra�eva
Kuzmana i Damjana u duboreznom okviru, �itijna ikona svetog �or�a i �itijna
ikona svetog Jovana Prete�e.
Sa�uvan je i veliki broj zlatarskih radova,
okova za jevan�elja, putira, svije�njaka...
I pored mnogih progona koje je
sa svojim narodom izdr�ala i onih koje jo� izdr�ava, Pe�ka patrijar�ija se ipak
odr�ala kao glavno ishodi�te samostalnog srpskog bi�a, mada se rezidencija
patrijarha ve� odavno nalazi u Beogradu.
