LIGA
ZA ZA�TITU PRIVATNE SVOJINE I LJUDSKIH PRAVA
O BUDU�EM ZAKONU O
DENACIONALIZACIJI
Zid nerazumevanja
Rukovodstvo ovog udru�enja ju�e predstavilo dokument za koji tvrde
da je radna verzija budu�eg zakona i konstatovali da se radi o nestru�nom tekstu
koji „vrvi od zar�ale komunisti�ke svesti”
U
ovoj nesre�noj dr�avi sve se krade, sve je izgubilo adresu, jer da nije tako, ne
bi stari vlasnici velikog broja predratnih firmi i drugih objekata, �iji su
potomci danas uspe�ni biznismeni u dijaspori, i najmanje oko 300. 000 vlasnika
raznih malih imanja, nailazili na zid nerazumevanja novih vlasti, kada tra�e da
im se vrati imovina oduzeta po raznim osnovima od Drugog svetskog rata - izjavio
je na ju�era�njoj konferenciji za novinare predsednik Lige za za�titu privatne
svojine i ljudskih prava Slavenko Grgurevi�.
�lanovi rukovodstva ovog
udru�enja predstavili su ju�e dokument koji nosi oznaku “poverljivo”, a koji je,
kako oni tvrde, radna verzija budu�eg zakona koji bi trebalo da uredi oblast
denacionalizacije predratne privatne svojine i ponudi modele za obe�te�enje
naslednika.
Poverljivi dokument s naslovom “Na�ela za dono�enje
zakona o denacionalizaciji”, �iji su autori bliski Centru za
unapre�enje pravnih studija, ura�en je za Vladu Srbije, a stigao je, prema
Grgurevi�evim re�ima, u Ministarstvo finansija.
-Predlog razmatra samo
nacionalizaciju iz 1958. godine, a re� je o nestru�nom tekstu, koji vrvi od
zar�ale komunisti�ke svesti staljinisti�kog modela. Kao osnov za obe�te�enje
vlasnika predratnih firmi i drugih poslovnih objekata predvi�a se podela hartija
od vrednosti . Tako�e, umesto povra�aja nacionalizovanih stanova i svih
stambenih objekata, predlog predvi�a nametanje obaveze starim vlasnicima da
trenutnim korisnicima prodaju svoje stanove-precizirao je Grgurevi�.
|
VLADA U SENCI DSS PREDSTAVILA SVOJ NACRT ZAKONA O
DENACIONALIZACIJI Vlada u senci Demokratske stranke Srbije predstavila je ju�e nacrt
zakona o denacionalizaciji. Prou�eno je vi�e od 36 zakona, akata i drugih
sudskih odluka i odredaba po kojima je oduzimana imovina prethodnim
vlasnicima i izra�en nacrt kojim bi, po mi�ljenju vlade u senci, trebalo
sveobuhvatno re�iti pitanje denacionalizacije. U izradi nacrta
konsultovane su nevladine i druge organizacije koje se zala�u za
restituciju prava vlasnika, a konsultovana je i Liga za za�titu privatne
svojine. |
U
obrazlo�enju je navedeno da se takav model u Hrvatskoj pokazao kao veoma
uspe�an.
Kada je re� o gra�evinskom zemlji�tu, njegova sudbina je u Nacrtu
zakona o planiranju i izgradnji. Petar �ijan iz Udru�enja za za�titu
graditeljskog nasle�a Beograda zapitao se da li su re�enja ponu�ena u tom
predlogu najnovija izvesna “nacionalizacija”, jer se nigde ne pominje prethodna
denacionalizacija privatnog gra�evinskog zemlji�ta koje je oduzeto svim
gra�anima u korist dr�ave posle Drugog svetskog rata.
U �lanu 70 Nacrta
zakona ka�e se”op�tina odre�uje gra�evinsko zemlji�te za javno zemlji�te . Ako
op�tina ne odredi gra�evinsko zemlji�te u roku, Vlada Republike Srbije odredi�e
granicu javnog gra�evinskog zemlji�ta.
- Vra�anjem zemlji�ta prethodnim
stvarnim vlasnicima uspostavili bi se normalni odnosi i zemlji�te bi moglo da se
prodaje i kupuje, dr�ava da uzima porez na promet, a investitor bi mogao da kupi
i objekat i zemlji�te. -Srbija je bila doma�inska dr�ava, svaki seljak je imao
svoju tapiju, a 95 odsto ekonomije bilo je u rukama privatnika. Srpski
privrednici nisu bili crnoberzijanci i bogatstvo se sticalo generacijama-ka�e
�ijan.
Mile Anti�, �lan Odbora za povra�aj imovine Beograda, zalo�io se da se
vrati konfiskovana i nacionalizovana imovina Beogradskog univerziteta, koji je
pred Drugi svetski rat bio jedan od najbogatijih u Evropi, a prepisana je u
vlasni�tvo dr�ave.
-Samo je poznati dobrotvor Luka �elovi� darovao 17 palata
BU, koji je raspolagao sa 75 fondova - ka�e Anti� i nagla�ava da bi povratkom
samo dela imovine, visoko�kolske ustanove mogle da budu skinute s bud�eta i da
se drasti�no smanji cena �kolarina.
Bez pravedne i po�tene denacionalizacije
kroz restituciju, u ovu dr�avu ne�e dolaziti strani kapital, a predratna zdanja
koja imaju preko sto godina, ne�e mo�i da na�u kupce u inostranstvu jer je za
Evropu privatna svojina svetinja-konstatuje Bogdan Veljkovi�, potomak �uvene
predratne beogradske bogata�ke porodice, koja u vlasni�tvu ima velik broj
stambenih zgrada i drugih zdanja, me�u kojima je jedan od manjih “paviljon
Veljkovi�”. I zgrada u kojoj je ambasada Nema�ke bila je vlasni�tvo
Veljkovi�a.
- Moja porodica je gradila bogatstvo u pet generacija, nismo se
obogatili za 10 godina kao Kari�i i drugi moderni biznismeni. U dijaspori �ive
potomci nekada�njih beogradskih industrijalaca i preduzetnika koji, tako�e, �ele
da im se njihova dedovina vrati. Oko 5.000 biznismena srpskog porekla obe�ava da
�e ulagati ovde, ako im se vrati imovina -ka�e Veljkovi�. -Ne mogu da verujem da
nove vlasti ne shvataju da �e u jednom trenutku da se suo�e sa sudskim
postupcima pred nadle�nim me�unarodnim sudovima, kojima ne�e biti sporno da li
vlasnik neke imovine ima pravo na tu imovinu. Dve godine koje su ove vlasti
izgubile na tom i drugim problemima, nisu samo nesre�a, to je, naprosto,
kriminal- konstatovao je Slavenko Grgurevi�.
J. Jakovljevi�
