Ponovo o Ljoti�u
Tekst povodom odluke SO Smederevo da deo glavnog trga u gradu dobije ime Dimitrija V. Ljoti�a izazvao je brojna reagovanja, a u ovom broju objavljujemo ne�to skra�eno (zbog nedostatka prostora) pismo Ivana Stojanovi�a, glavnog i odgovornog urednika Sabranih dela D. V. Ljoti�a.
Ni
hitlerizam, ni fa�izam, nego Zbor
(„Blic News“, br. 151.
„Kosti Dimitrija Ljoti�a na prole�e u Srbiji“)
Po�tovana gospodo,
Iz onoga �to ste u tekstu izneli vidljivo je vrlo jako pozitivno se�anje Smederevaca na njegov rad u periodu obnove grada posle eksplozije 5. juna 1941. godine, odnosno u periodu rata.
Da ste kojim slu�ajem obilazili sela u okolini Smedereva, tamo biste nai�li na jo� sna�nije pozitivno se�anje na njegov rad u vo�arskim, vinogradarskim i reparskim zadrugama. U nekim ku�ama bi moglo da vam se desi da njegovu sliku vidite pored ikone.
Na osnovu svega �to ste videli, zar vam se ne �ini da je odluka SO Smederevo vrlo logi�na? Demokratska vlast bi valjda trebalo da po�tuje volju gra�ana. Ako gra�ani znaju da izaberu predsednika republike, valjda znaju i da daju ime nekoj ulici u svom gradu.
�to se ti�e delova teksta u kojima ste Ljoti�a okvalifikovali kao fa�istu i antisemitu, tu ste pokazali, na�alost, veliko neznanje. Samo ste ponovili klevete i la�i koje je godinama ponavljala komunisti�ka propaganda i istoriografija. Na�alost, mnogo puta ponovljene la�i skoro da su postale istina. Te la�i nikada nisu bile potkrepljene celim Ljoti�evim tekstovima ili izjavama datim u ono vreme, ve� uglavnom izmi�ljenim citatima ili citatima istrgnutim iz celine, kada mogu imati i druga�ije zna�enje. Ova praksa je godinama bila prisutna u komunisti�koj istoriografiji. Da se podsetimo �ta se u �koli u�ilo o D. Mihailovi�u ili o vladiki Nikolaju.
I danas su, na�alost, na sceni biv�i komunisti�ki istori�ari koji jo� uvek daju glavni ton. Mladi istori�ari tek sazrevaju i bi�e potrebno vreme da oni dobiju svoje mesto pod suncem. U periodu posle rata pa sve do sredine devedesetih, svi �asopisi i bro�ure u kojima se Ljoti� ogla�avao pre i za vreme rata bili su u bunkerima i nedostupni �iroj javnosti sem „izabranima“. Ljoti� je najvi�e skrivan od javnosti jer je bio najsna�niji i najozbiljniji kriti�ar komunizma. I danas vam se mo�e desiti da nai�ete na probleme ako u bibliotekama ili arhivima tra�ite tu literaturu. Ideolo�ke slepe mrlje se vrlo te�ko bri�u.
S druge strane, u emigraciji je objavljeno mnogo knjiga raznih autora koje dokazuju suprotno. I u izdanju na�e izdava�ke ku�e ponovljeno je nekoliko takvih knjiga. Mi smo pokrenuli i projekat izdavanja Sabranih dela Dimitrija V. Ljoti�a. Taj posao je pri kraju i o�ekujemo da se Sabrana dela pojave u prodaji po�etkom naredne godine u devet knjiga.
Rade�i na tom projektu, mi ne na�osmo nigde da je Ljoti�, koji je pre svega hri��anin, bio obo�avalac Hitlera ili Musolinija. Pre bi se moglo re�i da je bio i njihov veliki kriti�ar. Za Ljoti�a su i fa�izam i nacizam deifikacije, odnosno obo�enje dr�ave i rase. Oni, po njemu, hri��aninu, ne vide bo�anstvo tamo gde ono jedino mo�e da bude.
�to se ti�e druge klevete koja se odnosi na antisemitizam, ni ona ne stoji. Ljoti� se nigde ne zala�e za progone Jevreja. On jeste veliki kriti�ar delovanja njihovih lobija i s njima se sukobljavao rade�i u raznim zadru�nim savezima, posebno reparskom. �estokoj kritici je izlo�en i njihov rad i delovanje kroz tajna dru�tva posebno masonska, jer ako ne rade ni�ta lo�e, za�to se kriju? S druge strane, on je jedini na� politi�ar koji se otvoreno i javno zalagao da i Jevreji treba da imaju svoju dr�avu u kojoj bi bili svoji na svome. Na osnovu tih zalaganja, mo�e se slobodno zaklju�iti da je Ljoti� bio jedini na� politi�ar Cionista.
