http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/T02121602.shtml Glas javnosti, 17.decembar, 2002. Tema: LICNI STAV Sta stoji iza fiksnog kursa nase valute Devalvacija jaca dinar U nasoj stampi u poslednje vreme mnogo se polemisalo o tome koliko u stvari vredi domaca valuta. Vlada Srbije tvrdi da je dinar precenjen i da steti izvoznicima, a NBJ da je kurs dinara stabilan. Oni koji smatraju da je dinar stabilan to cine u uslovima vrlo ogranicene domace traznje za valutama, u privredi koja ima iskoriscenje kapaciteta manje od 50 odsto, gde je zvanicna nezaposlenost vise od 30 odsto, a nezvanicna vise i od 45 odsto, trgovinski deficit od tri milijarde dolara. A sa ovako losim ekonomskim parametrima nije realno da valuta bude stabilna na dugi rok. Insistiranje na stabilnom dinaru odrzava se na osnovu trenutne ponude i traznje za valutama u zemlji. Interesantno je da se malo analizira da veliki deo devizne ponude cine doznake iz inostranstva, koje iznose oko 1.5 milijardi dolara godisnje, donacije, strani krediti, priliv od privatizacije, kao i prodaja valuta iz slamarica radi pukog prezivljavanja. To su spoljni parametri i nisu u funkciji ili pod kontrolom ekonomske politike zemlje. Sadasnji nivo dinara je rezultat momenta, obnavljanja saradnje sa svetom, dobijanja strane pomoci i kredita, priliva sredstava iz inostranstva, pri cemu je zvanicna domaca traznja za stranim valutama i dalje manja od priliva, ali to se dogada u uslovima niske iskoriscenosti kapaciteta, skromne licne potrosnje i sveprisutne sive ekonomije. Ostaje da se vidi u narednom roku da li je za drzavu vazno da nade nacina da destimulise uvoz potrosnih dobara i usluga, da dovede trgovinski deficit pod kontrolu, smanji platni deficit , poveca zaposlenost resursa i omoguci prestrukturiranje privrede. U uslovima vece zaposlenosti kapaciteta i privredne aktivnosti, odnos ponude i traznje, nase trziste novca naslo bi se na drugacijem nivou od sadasnjeg, i pokazalo bi se da li bi rastuca potraznja za valutama ipak depresirala dinar. Iz Narodne banke se moglo cuti da ce do kraja godine saldo platnog bilansa ipak biti pozitivan. Malo je verovatno da je takav preokret moguc. Pored neminovnog deficita u platnom bilansu, pre ili kasnije dinar ce se naci pod pritiskom rastuceg domaceg budzetskog deficita i domaceg javnog duga, u uslovima kad je sve vise nezaposlenih koji primaju nadoknadu, i gde se duguju visemesecne penzije. Sadasnji fiksni kurs valute, koji se netacno naziva i konvertibilnim, destimulativan je za izvoz roba i usluga. Argentina, koja ima daleko vece obilje resursa od nas, politikom fiksnog kursa i preteranim zaduzivanjem bila je dovedena do bankrotstva, te izgubila mnoga trzista na kojima je njena roba postala skupa i nekonkurentna. Niska konvertibilnost nase valute moze se proceniti i kroz zanemarljivo malu potraznju za dinarom van granica. Iako bi svi zeleli da dinar bude jaka valuta, realnost je da iza dinara ne stoji ni jaka proizvodnja ni usluge, nego novonastala situacija u kojoj se kurs dinara, zasad, odrzava stranim prilivom koji je sada znacajnije uvecan nego za vreme desetogodisnjih sankcija. Zvanican kurs dinara indirektno pomazu i procenjene cetiri milijarde evra u raznim konvertibilnim valutama koje se okrecu, u najvecoj meri, van zvanicnog bankarskog sistema u zemlji. Sadasnja monetarna vlast nije nasla kreativan nacin da veci deo ovih para vrati u zvanican opticaj. Pogresna je izjava guvernera Narodne banke da bi investitori bili destimulisani devalvacijom dinara. Devalvacija dinara na kratak rok ide u prilog stranim investitorima jer u prvo vreme moze da obezbedi vecu kolicinu domacih resursa, dok je losa za svakog ko ima ili drzi devalviranu valutu. Investitore interesuju, pre svega, politicka stabilnost, zakonodavstvo, dostupni i konkurentni resursi i stopa profitabilnosti, a nasu drzavu treba da interesuje da nade i proceni najbolje investitore i da zastiti, u razumnoj meri, domace resurse. To je onaj deo poslovne igre koji je cesto najtezi i najizazovniji. Zasad suprotne izjave domacih politicara i Narodne banke unose zabunu, pri cemu makroekonomska politika kao da nije u skladu sa zasad oskudnom fiskalnom i monetarnom politikom. Posto je ovakvo delovanje na makro nivou nesinhronizovano, ono umanjuje interesovanje ne samo stranih investitora nego svih potencijalnih domacih malih investitora koji zive u zemlji i koji svoju valutu drze u slamaricama ili van domacih zvanicnih finansijskih tokova. MAJA PETROVIC Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
