Bogdan Tirnani�, �lan biblioteke, u seriji tekstova za Patriot
Spoljni poslovi: Evropa, na�a de�ela?
Sjaj i beda globalizacije
Tema ovog teksta jo� se direktno ne ti�e Jugoslavije, Srbije, Crne Gore ili Republike Srpske. Ali, ko zna �ta vreme nosi. Jer, mondijalisti�ki liberali su ve� me�u nama!
Globalizacija je u etimolo�kom (jezi�kom) smislu jednostavan pojam, ali je
de�ifrovanje tog fenomena (te re�i) iz prakse na�eg kraja istorije prili�no
te�ak i komplikovan posao.
Ideja o ujedinjenoj Evropi, koja je daleki zametak
procesa globalizacije, bila je �er�ilova. No, u vreme kada je izre�ena, 1946.
godine, odmah posle Drugog svetskog rata, nisu ni izbliza postojali geopoliti�ki
preduslovi njenoj realizaciji. Onda se, deceniju ili dve kasnije, mnogo toga
izmenilo.
Uop�teno govore�i (�to ne zna�i da na�a pretpostavka mora biti
istinita), dana�nje pristalice i realizatori globalizacije polaze, makar i
nesvesno, od Makluanove ideje o svetu kao globalnom selu. Tu je metaforu pisac
Poznavanja op�tila izveo prou�avaju�i prve efekte interkontinentalnih
televizijskih prenosa ili, druga�ije re�eno, tehnologije transfera slika
posredstvom jednostavnih hardvera (video-kaseta).
Istini na volju, Makluan
nije propustio da u tome vidi novi oblik imperijalizma postindustrijskih
zemalja. Jer, nekada su Francuzi, Englezi ili Holan�ani kolonije osvajali tako
�to prvo po�alju ratne brodove, onda pe�adiju, kurve, popove i �inovnike;
Amerika danas po�alje samo video-kasetu sa crtanim filmovima o Paji Patku. Ako
to omane, po�alje ipak avijaciju, inspektore i marince. Iskustvo u�i da je prvi
na�in mnogo efikasniji.
Planeri globalizacije s puno (svojih) dobrih razloga
zanemaruju ovaj kona�ni zaklju�ak kanadskog profesora engleske knji�evnosti. Oni
se jedino dr�e premise da je svet jedan. Mnogo im je, s druge strane, bila bli�a
teorija Frensisa Fukujame, koji je, procenjuju�i nakon sloma komunizma efekte
neoimperijalisti�kog liberalizma, proglasio kraj istorije. Kasnije se sam
Fukujama (u knjizi Senka Rima nad Va�ingtonom) delimi�no odrekao svog zaklju�ka,
tvrde�i da je pogre�no shva�en.
Neizbrisive razlike
Ali je, svejedno, te�ko poverovati da
je, postav�i jedan, svet zavr�io sa svojom evolucijom. I sa svojim revolucijama.
Jer, bez obzira na sve, svet nije jedan. Svet je, naime, podeljen na bogati
Sever i siroma�ni Jug (�ak i u granicama pojedinih zemalja kakva je, recimo,
Italija), na posve�eni Zapad i ideologizirani, fundamentalisti�ki Istok.
Dok,
s jedne strane, tamo gde nije bilo bolne oskudice i gde je tr�i�ni kapitalizam
pre�iveo sve mortalne krize, obezbediv�i nakon toga gotovo svima jeftinu hranu,
ode�u po izboru i ku�u od dasaka u predgra�u, �ovek najpre misli na karijeru, na
uspeh u takvom dru�tvu, odri�u�i se time svojih drugih i druga�ijih potreba i
potencija (Markuze), dotle, nasuprot tome, u zaostalim predelima nekada�njeg
tre�eg sveta, koji su se jedva izbavili iz vekovne brutalne eksploatacije
sli�noj robovskoj, smrtnost od gladi, neima�tine i bolesti (sida) na
statisti�kom je nivou XV veka. Svakog sekunda tamo neko umre. Ili se ubije. I
jo� se to smatra uspehom u �ivotu. Bolje da umre nego da mu se ne�to desi (Sveti
Georgije ubija a�daju).
Ho�e li, dakle, globalizacija dovesti do nivelizacije
tih suprotstavljenih polova, do sre�nog �ove�anstva? Bojim se da je to utopija
sli�na onoj komunobolj�evi�koj o svetskoj revoluciji. Samo je obrnuta.
Globalizacija je zapravo sredstvo nove, po svemu definitivno (la�ne) pobede
jednog sistema. Njeni protivnici je smatraju malignim oblikom kanceroznog
kolonijalizma. �an Zegler, profesor na Univerzitetu u �enevi, ka�e da je re� o
tiraniji bogatih. To su oni koji vladaju svetskim �pekulantskim kapitalom. I oni
"koji ru�e granice siroma�nih zemalja, name�u liberalizaciju u privre�ivanju,
ukidanje carina i ograni�enja uvoza". Zegler navodi primer (koji �e nam zgodno
poslu�iti u daljoj raspravi) da je u Nigeru, drugoj najsiroma�nijoj zemlji na
svetu, narod pre�ivljavao zahvaljuju�i dvadesetak miliona grla stoke i niskim
cenama veterinarskih medikamenata: MMF je tra�io da se centralni veterinarski
biro privatizuje, pa sada medikamente nova kompanija prodaje po nepristupa�nim
cenama. Od februara je uginulo stotine hiljada grla stoke, a hiljade sto�arskih
porodica zapalo je u bedu.
Da li se to mo�e smatrati trijumfom bezo�nog
kapitalizma? Izgleda da ne. Komentator naj�itanijeg italijanskog dnevnog lista
Korijere dela sera misli da je kapitalizam u �kripcu jer je izgubio etni�ku
osnovu. A to je posledica gubljenja suvereniteta u pipcima globalizacije.
Znameniti poljski filozof Le�ek Kolakovski pak smatra da otpor prema EU kao
filijali globalizacije "nije rezultat racionalnih kalkulacija ve� se javlja iz
straha od gubitka dr�avnog suvereniteta". On, ipak, ne spori faktor tiranije u
vidu restrikcija i pravila, koje briselska birokratija name�e pojedinim narodima
na nepodno�ljiv i poni�avaju�i na�in: " Na primer, proizvodili smo izvesne
sireve hiljadu godina i svi su bili zadovoljni kada iznenada iz Brisela stigne
naredba da promenimo recepturu proizvodnje, tobo�' iz zdravstvenih razloga."
Kolakovski je mi�ljenja da su briselski �inovnici ljudi totalitarnog mentaliteta
i da ih se treba osloboditi.
Ali, on ne spori da suverenost pojedinih dr�ava
ostaje netaknuta; ona se postepeno smanjuje i sve vi�e �e se smanjivati. Jer, u
ovom istorijskom trenutku globalizacije postoji mehanizam zahvaljuju�i kome
druge dr�ave imaju pravo da donose odluke u ne�ije ime i ne pitaju�i ga za
saglasnost. U kulturu ne diraju. Nemcima je, recimo, ostavljena sloboda da i
dalje jodluju. Me�utim - �ta je posledica? Kolakovski ka�e da �to vi�e napreduje
pokret za globalizaciju, sve vi�e cvetaju separatizmi, nacionalizmi, osvaja�ke
pretenzije prema susedima. I terorizam.
Nova "evropska" granica
Evo primera kako to funkcioni�e
na ovom kontinentu. Onoliko koliko su pojedine evropske dr�ave deo svog
suvereniteta prenele na EU, koja je izbrisala granice i me�u vekovnim
neprijateljima, toliko su �lanice tog saveza rigoroznije prema dr�avama koje su
jo� izvan �engenskog sporazuma. Re�im viza vratio se u Evropu na velika vrata.
Kao �to se vratila desni�arska ideja o ograni�enju imigracije bilo koje i bilo
kakve svetske sirotinje u predele gra�ansko-protestantskog prosperiteta. Budu�i
da je Slovenija nedavno postala �lan Unije, ona �e do 2006. godine morati da
ulo�i vi�e od 300 miliona evra u obezbe�enje nove evropske granice prema
Hrvatskoj, dok �e ostatak do nekih 600 miliona platiti Brisel. Vi�e hiljada
grani�ara i carinika �e, nakon toga, kontrolisati namere zlih
Balkanaca.
Propagatori �irenja EU i NATO-a su, prema tome, Amerikanci. Njih
to ni�ta ne ko�ta. Francuzi su, me�utim, kao ve�i katolici od pape, protiv.
Odnosi te dr�ave sa SAD su sve napetiji. A Nema�ka sa Velikim Bratom (v. D�
Orvel: 1984) nema prakti�no nikakve odnose nakon �to je odbila da u�estvuje u
intervenciji na Irak i od onomad kada je jedna ministarka uporedila Bu�a sa
Hitlerom. Bar su se, za utehu, �irak i �reder pomirili, nu�da ih naterala. �irak
se, za promenu, posva�ao sa Blerom. Taj ameri�ki batler raskrinkan je kao la�ov.
Nema idile.
Pa se krpi na drasti�ne na�ine. Osnovan u vreme hladnog rata kao
vojni �tit zapadne alijanse od polarnog medveda, NATO je prvu intervenciju u
svojoj vi�e nego poluvekovnoj istoriji imao protiv fundamentalisti�ke
Jugoslavije (kako biv�e, tako i sada�nje). Bio je to plod planova o legalizaciji
kraja istorije i uvo�enja novog svetskog poretka. Prava teorija u�i da je
liberalni kapitalizam (o tome, u principu, ne mislim ni�ta lo�e) definitivno
pobedio, te da, prema tome, istorija ne samo da je izli�na ve� je i
nemogu�a.
�to se novog svetskog poretka ti�e, taj stari termin iz ameri�ke
pravne istorije postao je alibi globalizacije i zasada ozvani�ava jedinstvo
prosve�enih dr�ava (kako SAD i V. Britaniju naziva Noam �omski), koje su ve� s
onu stranu istorije, u hibernaciji tr�i�ta i demokratije. Ispada da je
globalizacija, u skladu sa tim, ekskluzivno ameri�ki projekat. On svet
ograni�ava strukturom kupovne mo�i. Ovo zato �to je Amerikancima, osim vojnog
savezni�tva, potrebno tr�i�te na kome �e, bez ekonomskih i drugih barijera,
prodavati svoj bofl, i to u skladu sa okupacionim pravom, po cenama znatno vi�im
nego �to je njihova stvarna vrednost, koja, na domicilnom tr�i�tu, nema pro�u,
stvaraju�i tako glavoboljne rezerve, koje prete ekolo�kom katastrofom.
Kobne posledice
Italijan mo�e danas da kupi bezobrazno
skupe lo�e ameri�ke cipele (jer to obara cenu njegovoj odli�noj obu�i). Jednog
trenutka mo�da vi�e ne�e imati razloga da tu obu�u izvozi u Jugoslaviju, gde se
ona jo� mo�e kupiti po realnoj ceni. Gde �e je onda izvoziti? Sva je prilika -
nigde. Svetska sirotinja ni do sada nije bila �esto u prilici da kupuje zapadnu
robu, a to �e joj, uskoro, biti ne�to iz domena mislenih imenica. Efekat je lako
predvidljiv: jo� jedan korak unazad, povratak u budu�nost divlja�tva. Ako je
tako ne�to uop�te mogu�e.
Ranije navedeni primer Nigera to nesumnjivo
potvr�uje. Ne samo da multinacionalne kompanije skupim veterinarskim
medikamentima pospe�uju pomor tamo�njeg stanovni�tva nego se, ka�e �an Zegler,
anga�uju na raspadanju u krvi niza afri�kih dr�ava, jer se njihova najve�a
ulaganja ti�u naftovoda kojim, na vi�e od hiljadu kilometara, treba da se pove�u
naftna le�i�ta u Dobi, u �adu i na atlanskoj obali u Kamerunu, u Kribiju. Taj �e
projekat, vredan nekoliko milijardi dolara, uni�titi ne samo lokalnu
civilizaciju (kakva je - takva je) nego i veliki deo tropske pra�ume,
podstaknu�e korupciju, pove�a�e bogatstvo trgovaca oru�jem i doneti astronomsku
dobit naftnim kompanijama koje su ga pokrenule. "Me�utim, ne�e se finansirati
nijedna �kola, nijedna bolnica!" - zaklju�uje Zegler. Dominacija se realizuje na
kub. A to �e podsta�i emigraciju.
Jedino �to, na du�i rok, globalizacija mo�e
doneti Evropi jeste njena muslimanizacija. Ne bi u tome bilo ni�ega lo�eg da
sirotinja prima tiraniju kao takvu. Ni slu�ajno. Ona �e �initi samo ono �to mora
- individualnim terorizmom odgovara�e na poteze teroristi�kih dr�ava.
Globalizacija je, otud, u su�tini, imaginarni projekat. Takvih je projekata bilo
tu�ta i tma u XX veku. Nije se oskudevalo. Njihov fa�isti�ki ili
kriptokomunisti�ki idealizam je, posle plime surovosti, ratova i razaranja,
koncentracionih logora i sl, zavr�io na smetljii�tu istorije. Nema boljeg dokaza
da se istorija nastavlja - bez obzira na to �ta o tome mislio Fukujama. On nije
znao za 5. oktobar. Ali je, izgleda, negde upoznao �in�i�a i Bati�a.
