http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/T02121801.shtml Glas javnosti, 19.decembar, 2002. Tema; GLAS SAZNAJE Dovrsetak zeleznickog cvora "Beograd" mogucan i sa malo para (2) Ulozena milijarda $ potrebno jos 85 miliona $ Staru zeleznicku stanicu u Beogradu menjaju od 1911, a kad se dignu sine i peroni, devize ce, veruju, same sletati Zamena stare zeleznicke stanice novim "beogradskim zeleznickim cvorom", koji, umesto jedne glavne, predvida cetiri putnicke i tri robne stanice, pocela je 1973. Samo godinu dana posto je ucrtan u Generalni urbanisticki plan grada. O novoj zeleznickoj stanici razmisljalo se jos pocetkom proslog veka, 1911. Vec tada je nedostajala zeleznicka stanica kroz koju vozovi prolaze, a ne u kojoj se svi pravci zavrsavaju. ................................ Za "Prokop" dva projekta Za sledecu godinu "Beograd cvor" je uradio dva projekta. - Za jedan treba dvanaest miliona evra. Njima bismo uradili grejanje, vodovod, kanalizaciju, i saobracajno povezali kotu 105 sa autoputem. Za 35 miliona evra uradili bismo perone, saobracajno povezali kotu 105 s Bulevarom mira, uradili infrastrukturu i osposobili svih deset zeleznickih pruga. Ako Republika i Grad ovo prihvate i daju pare, sigurni cemo dobiti mnogo povoljnijih ponuda iz inostranstva - veruje Sinisa Stefanovic. .................................. - Stara stanica je izgradena negde 1881. godine. Preko Save je bila Austrougarska, zato je poslednja stanica bila na mestu danasnje. I tako do danas. U svetu, kada se grade nove stanice, gleda se da budu prolaznog tipa, odnosno da se na njima ne zadrzavaju vozovi - objasnjava Sinisa Stefanovic, tehnicki direktor u "Beograd cvoru", preduzecu za izgradnju zeleznickog cvora "Beograd". Nova koncepcija "beogradskog zeleznickog cvora" bila je potrebna iz vise razloga. Prvi je, rasterecenje Savskog amfiteatra, drugi, da se odvoji putnicki od robnog saobracaja, zatim da sve pruge budu dvokolosecne i elektrificirane, kao i da se izbegnu i razrese na razlicitim nivoima sve zajednicke tacke s drumskim saobracajem. Sve se zamrzlo Na Savskom amfiteatru, iza upravne zgrade stare zeleznicke stanice, trenutno su pruge za putnicki i robni saobracaj. Kako je od 19. veka Beograd rastao, tako se sirila i stanica, na ustrb jednog od najlepsih delova grada. - Pogresna je pretpostavka da bi stanica "Beograd-centar", poznatija kao "Prokop", trebalo da zameni staru zeleznicku stanicu. NJu bi, prema urbanistickom planu, trebalo da zamene cetiri putne i tri robno-zeleznicke stanice. Jedna od putnickih stanica je "Beograd centar", zatim stanice "Zemun", "Novi Beograd" i "Rakovica". Robne stanice bile bi "Makis", "Karaburma i "Zemun". Da bi se uklonila sadasnja Glavna zeleznicka stanica, potrebno je uraditi i dve tehnicko-putnicke opsluzne stanice "Kijevo" i "Zemun" za pranje i popravku vozova - nabraja Stefanovic. ........................ Nece ni dzabe Kako izgleda kad se odbiju investitori moze posluziti i primer projekta francuske vlade. Francuska vlada je ponudila Jugoslaviji da posalje strucnjake koji bi besplatno ispitali isplativost izgradnje beogradskog zeleznickog cvora. Potpis za taj projekat dali su celnici kako "Beograd cvora" i ZTP, tako i Ministarstva za gradevinu i saobracaj, da bi na kraju jedino Grad odbio da potpise. Tako je ispalo da se ni oko jednog besplatnog projekta Grad i Republika ne mogu dogovoriti. - Odbio sam da potpisem jer su zauzvrat Francuzi trazili i da im damo da zavrse "Prokop" i jos neke projekte. Kad sam to predocio ministrima, i oni su na kraju povukli svoje potpise - tvrdi Ljubomir Andelkovic. ............................... Prema njegovim recima, od 1973. do 2000. izgradene su tri putnicke stanice koje vec sad mogu da sluze "beogradskom zeleznickom cvoru". - Potrebno je jos uraditi "Beograd - centar". Dosad je uradena robna stanica "Zemun", a da bi ceo projekat proradio, potrebno je da se zavrse preostale robne i tehnicko- opsluzne stanice. Za sve to treba jos 85 miliona evra, sto nije mnogo ako se uzme u obzir da je dosad u ovaj projekat ulozeno oko milijardu dolara - tvrdi Stefanovic. Posle 5. oktobra 2000. naglo su stali i svi radovi na "Prokopu". Iako su posle tih dogadaja mnogi pricali da bi "Prokop" trebalo zatrpati i tako obezvrediti ulozeni novac, Stefanovic naglasava da su projekat izgradnje "beogradskog zeleznickog cvora" vise puta proveravale mnoge institucija. Poslednji put su to radili Saobracajni fakultet i CIP, i tada je dokazano da je ovo najbolji projekat koji moze da zameni staru zeleznicku stanicu. Kao sto je "Glas" vec pisao, za zavrsetak "beogradskog zeleznickog cvora" zainteresovani su mnogi investitori. Jedna od najozbiljnijih firmi je izraelska korporacija koja okuplja vise kompanija iz ove zemlje. Izraelci su nudili 60 miliona evra samo za zavrsetak "Prokopa". Zauzvrat, trazili su da im se da kota 105, ploca ispod koje lezi deset zeleznickih pruga sa peronima. Na njoj bi izgradili trzni centar od 35 hiljada i poslovni prostor ZTP od pet hiljada kvadrata. Za dve godine? Ali, "Beograd cvor" nije uspeo da odobrovolji Grad i Republiku da se Izraelcima omoguci da brzo zavrse "Prokop", koji bi prve finansijske efekte imao vec 2004, kad pocinje Olimpijada u Atini. Pored toga, oslobodio bi se Savski amfiteatar od pruga stare zeleznicke stanice. Samo ovo zemljiste procenjuje se na barem pet milijardi evra. Tu bi se izgradio poslovni centar sa oko dva miliona kvadrata. Zbog toga sto radovi na "Prokopu" i dalje stoje Ministarstvo za saobracaj izdvojilo je za sledecu godinu 80 miliona dinara, kako bi se zastitio od propadanja. Nezvanicno, i Skupstina grada ce dati 40 miliona dinara. U "Beograd cvoru" kazu da je za zastitu ovog objekta potrebno jos 40 miliona dinara. Ovih dana je Radmila Hrustanovic, gradonacelnica Beograda, izjavila da je Grad ove godine imao visak od cak tri milijarde dinara. Gradu se isplati da da 40 miliona dinara, s obzirom da je dosad u njegovu izgradnju i najavise ulozio. Prema proracunima, cak 62 odsto para. Jos pocetkom godine, kad su investitori poceli da dolaze, Aleksandar Bogdanovic, direktor "Beograd cvora", izjavio je za "Glas" da bi sa svim pregovorima "Prokop" mogao da bude gotov za dve godine. Danas, zbog spornog vlasnistva nad "Prokopom" izmedu Grada, Republike i ZTP, to vise nije sigurno. MIROSLAVA CVEJIC Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
