Zoran Đinđić: Neće biti predsedničkih izbora. Teško definisati Kosmet u novom ustavu. Milutinović u Hagu da objasni ulogu u proteklim događajima Ne plašim se konkurencije Mislim da ćemo sledeće godine biti mudriji po pitanju predsedničkih izbora. Videćemo kako će teći pripreme za novi ustav i kako će njime biti definisana pozicija predsednika. Ako će taj predsednik biti izabran neposredno s većim ovlašćenjima, donećemo ustavni zakon koji će to regulisati, a ako bude rešenje da se bira u parlamentu, onda ćemo i za to doneti ustavni zakon. A možda ćemo predsednika birati tek nakon donošenja novog ustava - rekao je u razgovoru za "Blic" premijer Srbije Zoran Đinđić. Znači li to da ne očekujete raspisivanje predsedničkih izbora na proleće? - Ne očekujem. To bi bilo maltretiranje građana, jer ti izbori ne bi rezultirali drugačije nego ovi. Zbog čega nije formirana komisija za izradu ustava, o čemu se DOS odavno dogovorio? - Svi smo očekivali da će se brže regulisati odnosi sa Crnom Gorom. Bilo je logično sačekati da vidimo kakva će biti ta zajednica, a osim toga, novi ustav mora se prilagoditi Ustavnoj povelji. Posao izrade ustava može da se završi za nekoliko meseci, ali to smo mislili i za Ustavnu povelju. U svakom slučaju, Vlada Srbije će biti faktor ubrzanja. Oni koji sada najavljuju da hoće brzo ustav Srbije, oni će biti faktor usporavanja, kao i u svemu što su bili od 5. oktobra do danas. Dan po usvajanju Ustavne povelje, a sa Đukanovićem sam se dogovorio da se usvoji odmah, mi ćemo početi sa izradom ustava. Taj ustav će imati tri glavna stuba - parlamentarna demokratija, tržišna ekonomija i decentralizacija i regionalizacija. Verujem da ćemo oko prvog i drugog pitanja lako postići saglasnost, čak i oko izbora predsednika, ali treće pitanje će biti teško kako da definišemo Kosmet. Postoji ideja da se unese samo to da je Kosovo po Rezoluciji 1244 SB UN pod ingerencijama međunarodne zajednice, ali to je po mom mišljenju neprihvatljivo. Pošto očekujete da će ustav biti donet za nekoliko meseci, da li to znači da nas uskoro očekuju parlamentarni izbori? - Ne znači. Da parafraziram, parlamentarni izbori će biti raspisani kad im bude vreme, a to znači u decembru 2004. godine, osim u situacijama predviđenim zakonom, a to je izglasavanje nepoverenja Vladi. Sve drugo su političke spekulacije. Kako mislite da odolite pritiscima koji će uslediti sa svih strana da se raspišu parlamentarni izbori? - Sa kojih strana? Sa onih sa kojih sada dolaze. Pa ako su ti pritisci dovoljno jaki, onda će izglasati nepoverenje Vladi u parlamentu. Ako po donošenju ustava 126 poslanika kaže hoćemo nove izbore, biće ih. Da li je tačno da su prilikom izglasavanja budžeta kupljeni neki poslanici i to za velike sume novca? - To je apsolutno netačno. Garantujem časnom rečju da pre glasanja za budžet nijedna rečenica s tim ljudima nije razmenjena u smislu njihovog pridobijanja. Zašto je potrebno platiti nekoga dodatno da bi sedeo u parlamentu, kad on za to prima platu. To je kao da nekoga pitate zašto nije kriminalac. Budžet bi bio izglasan i bez njih. Poslanička grupa Branislava Ivkovića dobila bi političke poene time što nije napustila parlament. Znam da su sledećeg dana u Valjevu na nekoj partijskoj konferenciji imali 500 ljudi koji su došli da ih čuju. Mi od usvajanja budžeta ne računamo s poslanicima DSS. Ne interesuje nas uopšte kako će se ponašati u parlamentu, oni za nas više ne postoje. Hoće li se aktivirati odluka o oduzimanju mandata DSS? - Nema razloga za to. Videli smo kakvi su. Sa Šešeljem istrčavaju i gledaju u salu da li ima kvoruma, kao da gledaju utakmicu. Oni su taj dan promovisali program rušenja države, a ne promenu politike. Najavili ste rekonstrukciju Vlade. Kada će se to desiti i kako će Vlada biti rekonstruisana? - U januaru ili februaru, to zavisi od redefinisanja savezne države. Još uvek nemam jasnu sliku koja će ministarstva biti formirana, ali sigurno ćemo obrazovati ministarstvo sporta i ministarstvo za izbegla i raseljena lica. Vlada će biti reorganizovana, pojedini ministri i potpredsednici će dobiti nova zaduženja. Osim toga, mi moramo pažnju da posvetimo izradi novog ustava i reorganizaciji uprave koja će sa saveznog nivoa preći na republički nivo. Za to neće biti formirano posebno ministarstvo, već jedan tim pri Vladi koji će se time baviti. Niko neće biti smenjen, već će biti napravljena preraspodela u obavljanju poslova. Nedavno se pojavila informacija da bi ministar pravde Vladan Batić mogao da napusti tu funkciju i postane potpredsednik Vlade. - To je moguće. On je izrazio želju da se u narednoj godini bavi pitanjem ustava, a 2004. godine treba da obeležimo 200 godina Prvog srpskog ustanka, što neće biti samo proslava već neka vrsta konsolidovanja države, a za to neko mora da bude zadužen. Ko će biti novi ministar pravde? - Nemam jednog određenog kandidata, ali u Vladi razgovaramo o nekim ličnostima. Da li je tačno da SAD vrše pritisak na vas da smenite ministra policije Dušana Mihajlovića? - Nije tačno. Nikad ne bih dozvolio da se neko sa strane meša u kadrovsku politiku Vlade. Znači da će ostati na mestu ministra policije? - Ne znam. Ne isključujem mogućnost da i on dobije nova zaduženja. To zavisi od njega. Ministarstvo policije i pravde nose najveći teret javne pažnje. To što ona ne uspeva da reši nekoliko vrlo iritantnih slučajeva, od Ćuruvije i Stambolića pa nadalje, ne znači da je ministar kriv. Postoji li mogućnost da DSS ponudite ulazak u rekonstruisanu vladu. - Ne postoji. Kako ste primili vest da se G17 plus transformisala u stranku? - Ako bih se šalio, rekao bih kako je moguće da neko tvrdi da stranke u Srbiji ne valjaju, pa da i on zbog toga treba da formira stranku i tako se pridruži onima koji ne valjaju. Ozbiljniji komenatar je da svako ko ima političke ambicije treba da osnuje stranku, jer mislim da nije pošteno imati te ambicije a biti NVO. Neki analitičari procenjuju da će G17 plus odvući biračko telo vaše stranke. - Ne plašim se toga. Svi učestvujemo na slobodnom tržištu. To je kao kad bi neko pitao da li se "Mercedes" plaši da će "Audi" ili "Zastava" da ga ugroze. Sve zavisi od kvaliteta. Da li ste kontaktirali s Miroljubom Labusom, i da li vas je obavestio da napušta DS i da će G17 plus prerasti u stranku? - Ne. Poslednje što sam od njega čuo je njegovo obećanje da nikad neće izaći iz DS i da nikad neće ući u neku drugu partiju. To je rekao u kampanji za predsedničke izbore i to na sednici Predsedništva DOS u Kragujevcu, kad je prezentovao članicama koalicije svoj program. Ali dobro, niko nije savršen. Da li će Mlađan Dinkić biti guverner narodne banke Srbije nakon ukidanja NBJ? - To sigurno neće ići po automatizmu. Guvernera bira parlament, poslanici su zreli ljudi i imaju svoje stavove. U vezi s tim pitanjem imaćemo sastanak DOS koji usaglašava kadrovska rešenja za važne funkcije. Ne znam kakvo će biti konačno rešenje, ali ne vidim neki veliki entuzijazam u DOS da Dinkić bude guverner narodne banke Srbije. Nisam primetio da je tu temu neko ozbiljnije pokrenuo, osim samog guvernera. Mislim da bi bilo pristojno da neko drugi govori o tome, a ne da čovek sam govori o sebi i o tome da li će biti na nekoj funkciji ili ne. To je, pomalo, pitanje stila, a rešenje će biti ono koje dobije većinu. Da li će Tomica Milosavljević, koji je ušao u stranku G17 plus, ostati ministar zdravlja? - Hoće. Ja sam rekao da ministri koji su ušli u Vladu kao eksperti ne mogu aktivno da se bave politikom. On se obavezao da se neće baviti politikom i rekao je da je u stranku ušao zbog privrženosti toj grupaciji, ali da će se baviti isključivo svojim poslom. I "Otpor" je najavio da će prerasti u stranku. - Svako ko hoće da se bavi politikom treba da formira stranku. Javnost se ponekad zbuni što ljudi pod firmom nezavisnosti mute političku vodu. Da li će Milan Milutinović, nakon što mu istekne mandat 5. janura, morati da ode u Hag? - On je na spisku Haškog tribunala i pretpostavljam da će morati u Hagu da objasni svoju ulogu u proteklim događajima, osim ukoliko Hag ne odustane od svojih namera, ali za to ne vidim indicije. U svakom slučaju, on mora da stupi u kontakt s Tužilaštvom i da s njima dogovori formu svog nastupa. Da li će ih on uveriti da nema razloga da se otvara postupak protiv njega ili će taj postupak biti otvoren, a on se braniti sa slobode, ili na neki treći način, ne znam. Ali, od samog početka nije postojao neki pritisak Haga na našu zemlju zbog Milutinovića. Uprkos vašim tvrdnjama da je naša zemlja vrlo privlačna investitorima, stranih investicija je vrlo malo. - Po proceni Svetske banke za 2002. godinu, direktnih investicija je bilo 500 miliona dolara. U Beogradu se gradi milion kvadratnih metara čija vrednost je 500 miliona dolara, a dosta toga se ulaže i kroz privatizaciju nekih firmi. U privatna preduzeća su uložene desetine miliona dolara o čemu ni ne vodimo evidenciju. Možemo da kažemo da je mnogo novca ušlo u Srbiju, ali to je jako malo u odnosu na kapacitete zemlje. Minimim investicija koji bi pokrenuo industrijske potencijale je dve milijarde dolara na godišnjem novou. Ali, naša preduzeća nisu u takvom stanju da mogu da vrate ono što bi se u njih uložilo i da obezbede profit. Mi imamo još uvek 60 odsto preduzeća u društvenoj svojini koja ne mogu da dobiju ni kredit ni investicije, jer ona ničim ne mogu da garantuju da će vratiti taj novac... Sigurno će jedan broj ljudi kupiti deonice nekih preduzeća na berzama. Recimo "Hemofarm", procene stručnjaka su da se deonice "Hemofarma" na berzama nude po 50 odsto nižoj ceni nego što je njihova stvarna vrednost. Da imam neku štednju, ja bih kupio deonice u "Hemofarmu", jer znam da je to firma koja će da se razvija. Ali, investitore odbija i složena politička situacija, nedostatak zakonske regulative, dobijanje dozvola... - Sigurno da ih odbija. Zakonodavna regulativa je veliki problem, ali tu ne mislim samo na zakone već i na institucije koje ih sprovode, a to su privredni sudovi. Problem su naplata dugova i potraživanja, stečaj i likvidacija preduzeća koja ne mogu da plate dug, problem su garancije za plaćanje, akceptni nalozi. Kad ja nekome pošaljem robu, a on mi ne plati, kako ja mogu da izdejstvujem svoje pravo. Odem na sud i ništa. Pojedini ekonomski stručnjaci smatraju da se neke firme prodaju u bescenje i da se privatizuju samo najbolja preduzeća. - Ako je u bescenje, što ih oni ne kupe. Aukcije su otvorene i svi oni koji kritikuju privatuzaciju mogu da kupe tu firmu i da se obogate. Ako su tako pametni kad kritikuju, onda su verovatno pametni i da naprave neki posao. Kritika bi bila opravdana ako bi se privatizacija provodila tajno. To su vrane koje grakću s drveća, niti oni znaju koliko šta košta ni kako se utvrđuje cena. Cenu utvrđuje tržište. Dalje postojanje društvene svojine vodi ovu zemlju u propast i ona mora da se pretvori u privatnu. Voleo bih da je privatizacija išlo mnogo brže i da je praćena pozitivnom atmosferom, ali sam zadovoljan da to uopšte ide i da svaki dan neko preduzeće dobije svog privatnog menadžera koji će umesto nas da ima besane noći zbog tog preduzeća. Najvaljeno je smanjenje poreza. - To zavisi od prihoda iz postojećih poreza. Porezi će se smanjivati u stepenu u kome uvučemo sivu ekonomiju u poreze, a to ćemo uraditi kroz uvođenje fiskalnih kasa i druge vidove poreske kontrole. Mislim da ćemo već u septembru sledeće godine moći da računamo na smanjenje nekih poreza. Zbog čega nije donet zakon o denacionalizaciji. Ako je teško vratiti fabrike, zašto nisu vraćeni stanovi, zemljišta, kuće... - Za sprovođenje tog zakona potrebna je promena Ustava, jer je Ustavom regulisana svojina nad gradskim građevinskim zemljištem. Tokom decembra Nacrt zakona prezentovaćemo javnosti, u januaru ili februaru ga usvojiti, ali onda ljudima ostaviti godinu dana da pripreme dokumentaciju, a da se krajem naredne ili početkom 2004. godine godine počne s primenom tog zakona. Ljiljana Begenišić http://blic.gates96.com/ Serbian News Network - SNN [EMAIL PROTECTED] http://www.antic.org/
