http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/T02121901.shtml

Glas javnosti, 20.decembar, 2002.

Tema:

Da li je Srbija dve godine posle "oktobarskog prevrata" spremna da se
suoci sa autoritarnom prosloscu

Neshvatanje lustracije ili strah od istine

Dr Rajko Danilovic: U Evropu se ne moze sa nacionalistickim bagazom

BEOGRAD - Prevladavanje proslosti, prociscenje od grehova predasnjih i
opomena za buducnost - lustracija, posle 5. oktobra 2000. godine
pominjana je cesto, a sada sve manje. Koliko je nova vlast spremna da
otvori proces lustracije i suocavanja sa prosloscu koja je puna
bezbrojnih primera krsenja ljudskih prava.

Predsednik SRJ dr Vojislav Kostunica nedavno je, u intervjuu "Glasu",
rekao da je lustracija za njega cistka i da nije siguran gde bi sve
stalo i sve pocelo, a "imali bismo velike politicke potrese u drustvu".
Gordana Mihajlovic, predsednica Drugog opstinskog suda u Beogradu,
istice da lustracija mnogo kasni.

Ne samo sudstvo

- Trebalo bi sprovesti opstu lustraciju, a ne samo u pojedinim oblastima
kao sto je pravosude. Njom bi trebalo da budu obuhvaceni i prosveta,
zdravstvo, univerzitet, uprava... Ali, postavlja se pitanje kriterijuma.
Koga treba lustrirati i ko treba da lustrira. Moraju se utvrditi
precizni kriterijumi, a ne traziti, na primer, kako je to uradeno u
pojedinim resenjima pravosudnih zakona, da sudije same sebe lustriraju.
.....................................

  Dosijei i dalje skrivaju istinu

- CUPS i Centar za antiratnu akciju nece odustati od svoje akcije
otvaranja tajnih policijskih dosijea i donosenja Zakona o lustraciji.
Boricemo se za oba zakona i traziti politicku podrsku stranaka i
pojedinaca iz stranaka. Jer, bilo je dovoljno vremena da vlast donese
oba zakona.
Osim toga, neophodno je doneti i zakon o rehabilitaciji, ali i on i ovaj
o lustraciji zavise, na neki nacin, od otvaranja dosijea. Ni
denacionalizacija, u delu koji se tice konfiskacije, nece moci da se
sprovede bez ovih prethodnih uslova. Time bi se doslo do novih dokaza i
cinjenica tako da bi zrtve mogle traziti obnovu sudskih postupaka na
osnovu novih dokaza - opominje dr Vladimir Vodinelic.
........................................ 

To je nemoguce, jer bi u ovakvom postupku bili prisutni ostrascenost i
subjektivnost. Ne mogu sudije same prozivati sebe i svoje kolege za
krsenje ljudskih prava. Neophodno bi bilo osnovati jedno nezavisno telo
koje bi vodilo postupak, kako uvidom u predmete tako i u druge dokaze.
To je postupak slican sudskom postupku, sto je pokazalo iskustvo
istocnoevropskih zemalja koje su donele ovakve propise - rekla je
Mihajloviceva.

Ona je napomenula da je posle 5. oktobra jedan deo sudija sam napustio
pravosude, ali jedan deo je ostao. Ukoliko do ovog procesa ne dode,
upozorava Mihajloviceva, doci ce u pitanje i sama reforma pravosuda pa i
ona u drugim oblastima.
- Stvar se nece resiti objavljivanjem imena sudija u novinama vec samo u
zakonskom postupku. Pravosude treba da bude rastereceno politike i
oslobodeno pritiska politicara jer se, u suprotnom, nista nece bitno
popraviti - rekla je Mihajloviceva.

Dr Vladimir Vodinelic, iz Centra za unapredivanje pravnih studija,
ucesnik u izradi modela zakona o lustraciji, objasnio je da je zbrka oko
ovog pojma tolika da ga cak neki izjednacavaju sa cistkom, sto ne
odgovara istini. Ali, dodaje Vodinelic, kada neko u nasoj zemlji kaze da
je protiv lustracije, cesto se ispostavi da je mislio na neku drugu
stvar ili da ima drugacije videnje o tome sta lustracija podrazumeva,
tako da sve treba uzimati sa rezervom.
- Moderna lustracija se vezuje za procese posle pada Berlinskog zida u
zemljama bivseg socijalistickog lagera i istocnog bloka.

Ona se oznacava kao diskvalifikacija onih koji su u proslosti krsili
ljudska prava. Diskvalifikacija je bila pracena ucinkom katarze, kako na
strani zrtava, tako i onih koji su bili prinudeni da saraduju sa
autoritarnim rezimom. Diskvalifikacija ima dva oblika. Ona moze biti
direktna ili neposredna i posredna. Oni koji su krsili ljudska prava,
bivali su uklanjani sa javnih, pre svega drzavnih funkcija, sto je
predstavljalo direktan oblik.

Nije trajna mera

Posredan oblik je podrazumevao proceduru u kojoj, kada bi se utvrdilo da
je neko krsio ljudska prava, nadlezni organ mu je saopstavao tu
cinjenicu. Onda mu je davan nalog da sam napusti javnu funkciju. Ako to
ne bi ucinio, onda je to saopstavano javnosti. Lustracija sluzi, i
opravdava se potrebom, da se u tranzicionoj fazi nestabilno drustvo
zastiti od onih koji su krsili ljudska prava - objasnio je Vodinelic.

On istice da lustracija nikada nije trajna mera, ali da ima i simbolicnu
funkciju. Njome se stavlja do znanja da sadasnja vlast nece dopustiti
krsenje ljudskih prava posto je to nespojivo sa nacelima pravne drzave.
U CUPS-ovom modelu zakona o odgovornosti za krsenje ljudskih prava
obuhvaceno je cak 20 javnih funkcija u pogledu kojih bi se obavljala
lustracija.

- Tu su funkcije predsednika Republike i druge drzavne funkcije,
predsednici sudova i sudije, guverner NBJ, rektori i dekani drzavnih
fakulteta i univerziteta, clanovi upravnih odbora, direktori i odgovorni
urednici drzavnih medija i mnoge druge funkcije. Proces lustracije je
osetljiv i moraju se obezbediti uslovi kako ne bi bila povredena onih
koji su krsili ljudska prava, pa je stoga vazno ko ce sprovoditi
lustraciju.

To bi, svakako, trebalo da bude nezavisno telo, odnosno komisija za
ispitivanje odgovornosti za krsenje ljudskih prava. Dakle, ona bi morala
da bude samostalni i nezavisni organ Narodne skupstine, sto bi
predstavljalo najveci moguci stepen samostalnosti. Ovaj organ imao bi,
prema nasem modelu, devet clanova i to iz redova sudija najvisih sudova,
a protiv njegovih odluka morala bi da postoji i mogucnost zastite -
rekao je Vodinelic.

Bez oprostaja

On dodaje da oni koji su se u periodu od 1976. godine, kada je donet
Pakt o gradanskim i politickim pravima, ogresili i krsili ljudska prava
ne bi mogli da sada, na primer, konkurisu za neku od javnih funkcija.

Pored toga, Vodinelic je naglasio da lustracija nema nikakve veze sa
utvrdivanjem krivicne odgovornosti, kao sto to neki tumace.
- Pozitivna posledica lustracije bila bi izvesnost i pouzdano saznanje o
tome ko je krsio ljudska prava, tako da bi u javnosti bile otklonjene
sumnje, govorkanja i razlicita tumacenja u politickim krugovima - smatra
Vodinelic.

Advokat dr Rajko Danilovic, pisac knjige "Upotreba neprijatelja", sa
velikim iskustvom u odbrani zrtava politickog progona i komunistickog
verbalnog delikta, izjavio je za "Glas" da "nemamo prava na istorijsku
neodgovornost i davanje oprostaja onima koji su licno odgovorni za
zlodela u komunistickom rezimu".

Zid u glavama

- Kod nas jos nema uslova za lustraciju zbog toga sto je u nekim glavama
i dalje "Berlinski zid" i sto su sve opcije neevropske - komunisticke u
raznim varijantama i nacionalisticke u raznim varijantama. Evropa je
liberalna i u Evropu se ne moze ni sa jednim od ovih bagaza. Pisao sam,
jos pocetkom devedesetih, predsedniku Dobrici Cosicu predlazuci da se
pristupi rehabilitaciji zrtava komunistickog rezima, montiranih sudskih
procesa i progona.

Naivno sam verovao da se nesto promenilo ili da se taj Berlinski zid
poceo bar urusavati, ali prevario sam se. Nista se nije dogodilo. I
posle 5. oktobra, obratio sam se i predsedniku SRJ, predsedniku Srbije,
predsednicima saveznog i republickog parlamenta, predsednicima vlada,
ali do rehabilitacije jos nije doslo, iako sam cuo da je konacno usvojen
Predlog Zakona o rehabilitaciji - rekao je Danilovic.

On sumnja u mogucnost uspesne lustracije koja bi se primenila samo na
odgovorne u periodu vladavine Slobodana Milosevica.
- Lustracija koja bi obuhvatila samo pojedine funkcionere iz ovog
perioda bila bi nepotpuna. Jer komunizam je funkcionisao na nasim
prostorima 45 godina pre toga - rekao je Danilovic.

Ivan Stojkovic 


                                       Serbian News Network - SNN
                                           [EMAIL PROTECTED]
                                        http://www.antic.org/

Reply via email to