Kralj Petar i Tito zajedno u parlamentu
BEOGRAD - Na obnovi zdanja sada�nje Skup�tine SRJ radi�e se i u narednih godinu dana kako bi ona poprimila izgled iz 1936. godine, iz vremena kada je to bila Narodna skup�tina Kraljevine Jugoslavije. Marko Popovi�, rukovodilac radova na obnovi parlamenta i nau�ni saradnik Arheolo�kog instituta, ocenjuje da bi „bilo bolje da ovo zdanje bude parlament Srbije nego parlament budu�e dr�avne zajednice“.
- Ukoliko bude odlu�eno da sada�nje zdanje Skup�tine SRJ bude i parlament budu�e dr�avne zajednice, Velika sala koja ima 360 poslanika nikad se ne�e koristiti i osta�e potpuno bez funkcije - smatra Popovi�. On nagla�ava da je bilo predloga i da parlament budu�e dr�avne zajednice Srbije i Crne Gore bude preme�ten u neko manje zdanje.
- To je ipak pitanje dogovora na politi�koj sceni gde �e biti odlu�eno da li �e ova zgrada biti i dalje savezni parlament ili �e to biti republi�ki, a da savezni, na primer, koristi Palatu federacije u kojoj bi bilo mogu�e formirati skup�tinsku dvoranu i poslani�ke klubove za 126 poslanika - smatra Popovi�. On nagla�ava da je posao oko rekonstrukcije obiman, „jer je to zdanje bilo ne samo o�te�eno petog oktobra ve� i zapu�teno dugi niz godina“.
Posle petog oktobra usvojen je, ka�e on, koncept celovite obnove skup�tinskog zdanja sa ciljem da mu se vrate sve izgubljene vrednosti, kako one koje su postradale petog oktobra, tako i one koje su izgubljene u periodu posle Drugog svetskog rata pa do danas. On podvla�i i da je duh tradicije i kontinuiteta dr�ave sproveden kroz spomeni�ku za�titu zdanja.
- Svi parlamenti u svetu odi�u kontinuitetom dr�ave koju predstavljaju - u Burbonskoj palati vide�ete i bistu Luja XIV i bistu Robespjera „kraljoubice“, kao i drugih velikana francuske istorije. Zato i u na�em parlamentu treba da ima mesta za sve istorijske li�nosti koje su vodile ovu zemlju tokom vekova - ka�e on. Obnova je, ka�e Popovi�, pomognuta i donacijom gr�kih vlasti, a posao je olak�an jer je celokupna dokumentacija o izgledu Skup�tine bila sa�uvana u Arhivu Jugoslavije.
- Sve do poslednjeg detalja bilo je zabele�eno, �ak i polo�aj name�taja kao i koje su firme �ta radile. Do sada su rekonstruisani kabineti u celosti, Mala sala je obnovljena, ali ona i nije mnogo postradala - ka�e Popovi�. On obja�njava da je ura�en projekat rekonstrukcije Velike sale parlamenta kako bi joj bio vra�en predratni izgled, koji „nije pitanje samo spomeni�ke za�tite ve� i demokratskog karaktera“.
- U Kardeljevo vreme izgled te sale je dosta poreme�en. Rekonstruisa�emo predsedni�tvo, kao i sedi�ta za vladu koja su pre rata bila okrenuta ka poslanicima, kako bi �lanovi vlade gledali licem u poslanike. Bi�e vra�ena i velika skup�tinska govornica koja �e biti postavljena na sredini amfiteatra. Potrebno je da sala bude zatvorena dva meseca kako bi joj se vratio pre�a�nji izgled - ka�e Popovi�. On napominje da su u parlament vra�ena i obele�ja kao �to su simboli Federativne Narodne Republike Jugoslavije, koji su postavljeni u predvorju u koje se ulazi iz Vlajkovi�eve ulice. Tamo se nalaze biste �etvorice biv�ih predsednika Narodne skup�tine - Edvarda Kardelja, Mo�e Pijade, Ive Lole Ribara i Milentija Popovi�a.
- Postavljena je i bista Josipa Broza Tita koja je nekada bila u Velikoj sali, kao i grbovi FNRJ i grbovi republika koji su tako�e bili na zidovima velike sale. Iz Narodnog muzeja dobili smo i biste iz perioda pre 1940. godine koje su sa�uvane, pa je u skup�tinskom predvorju postavljena bista Nikole Pa�i�a. Tako�e, u Skup�tini se sada nalaze i biste kralja Petra I koji je 1907. godine polo�io kamen temeljac prilikom po�etka izgradnje ovog zdanja, kao i kraljeva Aleksandra i Petra II - nagla�ava Popovi�. On nagla�ava da �e zdanje sada�njeg saveznog parlamenta biti pod spomeni�kom za�titom bez obzira na to �emu bude slu�ilo.
- Ne�e biti dozvoljene velike izmene enterijera. Ono �to bude uneto u zgradu mora�e da se prilagodi zate�enoj zgradi, a ne obratno - zaklju�uje Popovi�.
Generalni sekretar Skup�tine SRJ Milan Lu�i� za „Blic“ je istakao da je predvi�eno da �e za potpunu rekonstrukciju ovog zdanja biti utro�eno oko 600 miliona dinara.
- Sredstva se obezbe�uju iz saveznog bud�eta, od novca dobijenog od osiguranja i donacija. Ove godine smo imali 50 miliona dinara od donacija, a ostalo je nepotro�enih 150 miliona dinara, izdvojenih za ovu namenu iz ovogodi�njeg bud�eta. Samo opravka krova, koja je u toku, ko�ta oko 46 miliona dinara, a radimo i nove elektri�ne instalacije koje nisu menjane 60 godina. Tako�e, kako su mi stru�njaci rekli, pukli su i temelji zgrade, tako da se Skup�tina sle�e jer se ispod nalazi 26 metara peska. Ako se to ne sanira, postoji mogu�nost da se jednom sru�i kao kula od karata - ka�e Lu�i�.
N. M. Jovanovi�
http://blic.gates96.com/Orlovi Nemanji�a nisu provokacija
Popovi� ka�e da su na postamente jarbola ispred Skup�tine vra�eni i dvoglavi orlovi koji su sa�uvani, a koji su se nekada nalazili na vrhovima jarbola.
- Jarbolima vra�amo izgled kakav su imali 1936. godine, ali sami dr�avni simboli bi�e postavljeni onda kada bude poznato kako �e izgledati grb budu�e dr�avne zajednice. Nesporno je da se na vrhove jarbola vra�aju dvoglavi orlovi srednjovekovne stilizacije uzeti sa zastave cara Stefana Du�ana, koji su predstavljali zajedni�ko heraldi�ko nasle�e i Srbije i Crne Gore. Kao �to su Nemanji�i imali dvoglavog orla, imali su ga i Crnojevi�i. Ovi simboli su za dana�nje vreme neutralni i predstavljaju simbole kontinuiteta dr�avnosti - ka�e Popovi�.
Visoki funkcioner DPS i �lan Komisije za izradu Ustavne povelje Srbije i Crne Gore Miodrag Vukovi� izjavio je da srpski srednjovekovni simboli, „dvoglavi orlovi cara Du�ana“, ne mogu biti simbol nove dr�avne zajednice, oceniv�i to kao „�istu provokaciju“. Popovi� nagla�ava da postavljanje orlova nije bilo pitanje dr�avnih simbola, ve� pitanje za stru�njake koji rade na restauraciji.
- Savremena politi�ka situacija ne mo�e se preslikavati u pro�lost, niti se savremene deobe mogu projektovati u pro�lost. Najve�i velikani crnogorske nacije - Njego� i kralj Nikola su i te kako po�tovali i zasnivali svoju dr�avnost na dr�avi Nemanji�a i zalagali se za obnovu te dr�avnosti. Reakcija Vukovi�a je izraz nedovoljne informisanosti. Da se malo bolje uputio u problematiku, sigurno ne bi dao takvu izjavu. Poslednja stvar koju je iko �eleo obnovom Savezne skup�tine je da izaziva provokaciju. To je problem samo onoga koji to do�ivljava kao provokaciju - ka�e Popovi�.
