Drama nikome ne treba
Srbija i Crna Gora u januaru u Savetu Evrope. Svima je stalo da se Povelja donese, svi bi da odahnu, da ovde vi�e ne bude cepanja dr�ava, novih granica i da opet ne po�ne neka na�a drama. Ako postoji stav o nepromenljivosti granica, ne mogu se menjati ni granice Srbije, jer nisu mogle da se menjaju ni granice Hrvatske. Nezavisno Kosovo bi donelo nevolje. Kod nas je va�no ne samo pobediti, nego drugog eliminisati, da ga nema. Ne �elim vi�e da igram posrednika. Demokratski centar �e sa Demokratskom alternativom, Reformistima i LJaji�evom strankom napraviti poslani�ki
klub, jer je polje levog centra va�no i nezaposednuto
Razgovarala: Jaska Jakovljevi�
Jedan
politi�ar je nedavno nazvao Srbiju zemljom apsurda. Mnogi, opet, preporu�uju
pomno i��itavanje Domanovi�a. Intervju s profesorom dr Dragoljubom Mi�unovi�em,
predsednikom Ve�a gra�ana Savezne skup�tine i liderom Demokratskog centra, deo
na�e zbilje �ini razgovetnijim.
Za koji dan smo u novoj - staroj dr�avi,
zastava na zdanju saveznog parlamenta je promenjena, ali Crnogorci poru�uju da
nije dogovoren ni dvoglavi ni troglavi orao.
- To su stara znamenja i nisu
vezana za novu dr�avu. Znamenja Srbije i Crne Gore �emo navesti u ustavnom
zakonu. Izlivene su neke stare figure, a o zastavi �emo se tek dogovoriti. Do
tada, moramo neku upotrebljavati.
|
Haos pogoduje destruktivnoj desnici DSS najavljuje ru�enje vlade da bi se raspisali vanredni
izbori. Kako to komentari�ete? |
Kakav �e biti strana�ki sastav parlamenta Srbije i Crne
Gore?
- Za 126 poslani�kih mandata u novom parlamentu strana�ki
klju� podele bi�e odnos snaga u republi�kim skup�tinama. SNP mo�e da zadr�i 15
mandata, DPS �e dobiti mandate prema svojoj snazi. Po tom klju�u, za Srbiju,
bi�e sli�na situacija sada�njoj, osim �to �e DSS dobiti vi�e mandata, jer je
imao bolju kvotu u republi�kom nego u saveznom parlamentu. Mnoge stranke DOS �e
se opredeliti za poslanike koji su direktno izabrani i koji ve� jesu u
skup�tini. Do�i �e i jedan broj novih, iz republi�kog parlamenta. Do�i �e neko
iz Stranke srpskog jedinstva, mo�da �e neko mesto vi�e dobiti radikali, SPS �e
dobiti manje nego �to sada ima, a JUL ne�e imati poslanike. To je, otprilike,
dogovor. Bi�e ostvaren kontinuitet sa politikom saveznog parlamenta. Va�no je
o�uvati veze sa inostranim parlamentima i me�unarodnim parlamentarnim
organizacijama.
Da li �ete ostati predsednik i nove
skup�tine?
- To zavisi od mnogih stvari. Prvo, da li �e funkcija
predsednika zajednice ili predsednika skup�tine pripasti Srbiji. Ukoliko bi nam
pripala funkcija predsednika skup�tine, DOS bi trebalo da odlu�i da li sam ja
ove dve godine radio dobro. Drugo je pitanje, da li �elim to da radim i da li �e
me izabrati. Neke stvari sam zapo�eo, mislim da bi trebalo da se dovr�e, ali to
mogu da dovr�e i drugi.
Da li �e ambasadori budu�e zajednice biti
obavezni da se predstave pred parlamentom?
- Svaki kandidat bi pred
spoljnopoliti�kim odborom trebalo da ima intervju, da ka�e �ta zna o zemlji u
kojoj �e na�u dr�avu predstaviti, �ta uop�te zna o poslu ambasadora i �ta misli
da radi. Smatram da bi to bilo neophodno i mi �emo se za to zalagati. Do sada
su, manje-vi�e, partije svoje zaslu�ne kadrove udomljavale na ambasadorska
mesta.
Koliko su afere prouzrokovane �vercom oru�ja, “Jugoimport”
kriminal u Crnoj Gori i tu�ba Ha�kog tribunala Savetu bezbednosti da Srbija ne
sara�uje dovoljno sa tim sudom uticali na to da se ubrza usagla�avanje povodom
ustavne povelje, koja je uslov za prijem u Savet Evrope?
- Rokove za
dono�enje ustavna povelje smo znatno probili, ne toliko zbog spoljnih razloga,
koliko zbog unutra�njih. Imali smo izbore. Mnoge partije su �ekale rezultate. Od
kad smo na�li kompromis oko izbora poslanika, stvari se malo br�e odvijaju.
Pitanje Haga i afera oru�ja su, mo�da su vi�e vezani za na� prijem u Savet
Evrope, nego za pisanje povelje. Svima je stalo da se �to pre povelja donese.
Svi bi da odahnu, da ovde vi�e ne bude cepanja dr�ava, novih granica, kao i da
ne po�ne opet neka na�a drama.
|
Nemamo demokratsku kulturu U DOS su uzburkani odnosi od dolaska na vlast. DSS je
odavno iza�ao, PDS slomljen aferom Peri�i�, Reformisti su se
udvojili... |
Da li je odbrana Biljane Plav�i�, koja je po nekim ocenama,
bila te�e svedo�enje protiv Milo�evi�a, Karad�i�a i Mladi�a nego da je svedo�ila
direktno, pobolj�ala saradnju s Tribunalom i obezbedila svedoka koji �e direktno
potvr�ivati krivicu optu�enih?
- Su�enje Biljani Plav�i� ima �iri
aspekt za sud, kao nov pristup ratu i zlo�inima u Bosni. Karla del Ponte nije
zaboravila ni Milutinovi�a. Pritisak je dolazio da neke stare optu�nice, pre
svega protiv Mladi�a i �ljivan�anina, budu reaktivirane i da na�a vlada te
ljude, ukoliko su dostupni policiji ili vlasti, isporu�i Ha�kom tribunalu.
Mislim da �e samo to i dalje biti neka vrsta uslovnog pritiska.
Mi smo u
Savet Evrope na neki na�in ve� primljeni, odlukom Parlamentarne skup�tine. Ostao
je amandman da treba da donesemo Povelju. Samim dono�enjem Povelje taj uslov se
ispunjava. Afera s oru�jem bila bi neki naknadni uslov, �to ne verujem da �e se
pojaviti kao prepreka. Ta afera je pod istragom i nema pokazatelja direktne
odgovornosti vlade. Postoje pojedinci, ili firme koji su u tome u�estvovali.
Kada mo�emo o�ekivati prijem u Savet Evrope?
- Ve� u
januaru, ako Komitet ministara donese definitivnu odluku o prijemu, a verujem da
ho�e. Tada �e i Savet Evrope mo�i da istakne i na�u zastavu na
jarbol.
Ko unosi Kosovo u novu zajednicu, po�to je ono po Rezoluciji
Saveta bezbednosti deo SRJ?
- Unosi ga Srbija. Kosovo je bilo
pokrajina Srbije, ono je kao takvo ostalo i o takvom se i pregovaralo. Za
me�unarodnu zajednicu pitanje Kosova jeste postavljeno i kao teritorijalno, ali
pre svega kao pitanje politi�kog statusa. Ako postoji stav o nepromenljivosti
granica, ne mogu se menjati ni granice Srbije, jer nisu mogle da se menjaju ni
granice Hrvatske. To smo videli i prilikom insistiranja na onom kvadratnom
kilometru na Prevlaci. Nezavisno Kosovo bi donelo nevolje. O�igledno je da nema
vidljivog re�enja za taj deo Srbije, u ovom trenutku, zbog suprotstavljenih
stavova. Ima nekoliko opcija. Neki pominju �ak i deobe. O tome mora da se
izjasni me�unarodna konferencija i moraju biti pitane Srbija i Jugoslavija, a ne
samo Albanci sa Kosova.
Gra�ani sve manje prepoznaju DOS kao
koaliciju za koju su glasali?
- Kada nastupi prvi sukob, a nemate
�elju da se dogovorite, nego �elite da pobedite, nastaju nevolje. Kod nas je
najva�nije ne samo pobediti, nego drugog eliminisati, da ga nema. Onda se do�e
do one NJego�eve: “Borbi na�oj kraja biti ne�e do istrage njine ili na�e”. To
udaljavanje toliko uzme maha da prestane da bude samo prakti�no, nego postaje i
politi�ko. Kao u braku koji je u krizi, pa partneri koji decenijama �ive u istom
domu tvrde da ne mogu nikako zajedno. Uvek ka�em da mo�emo zajedno, ali kada se
nakupi toliko uzajamnih uvreda, udaraca, gestova, to je dosta te�ko. Ne treba
niko nikoga da uni�ti. Mislim da se to ne�e ni dogoditi. Ta svest bi trebalo da
ovlada svima.
|
Svi su razarali BiH je podnela tu�bu protiv SRJ i tra�i za ratne reparacije
350 milijardi dolara, Hrvatska do 450 milijardi - ukupno 800 milijardi
dolara. |
Kakvi su izgledi da se zakrpe pukotine izme�u DS i DSS i da
li �ete se anga�ovati u tome kao ranije?
- Ne �elim vi�e da igram
posrednika, mogu se oni direktno sporazumeti. Imam korektne odnose i sa
Ko�tunicom i sa �in�i�em i mogu otvoreno sve da im ka�em i da, pri tom dobijem
ozbiljne odgovore na pitanja. Trebalo bi da aktiviramo vi�e politi�kih
grupacija, da se ne bi stvorila dva tabora. Ima jo� politi�kih snaga i u DOS
koje o razli�itim temama razli�ito misle, a ne unisono. To nije stvaranje tre�eg
bloka. Demokratski centar �e sa Demokratskom alternativom, Reformistima i
LJaji�evom strankom napraviti poslani�ki klub. Ne kao bilo �iji trabanti, nego
�emo se artikulisati kao grupacija levog centra koja ima svoje inerese. Polje
levog centra veoma je va�no, i nezaposednuto. Trebalo bi polako da se izgra�uje
konstruktivan program nastavka reformi, ali nu�ne su i izvesna socijalna
korekcija posledica koje reforme mogu da izazovu, vi�e socijalne pravde i vi�e
procedura i javnosti. Tako bi mogla da se uravnote�i politi�ka scena i da za
godinu dana re�imo sve bitne nedoumice.
Koliko bi vanredni izbori
tome pomogli?
- Izbori su finalno re�enje. Problem je kako �emo do
tada, jer to odre�uje kako �emo posle. Poku�avam da uti�em da imamo bar dobre
odnose sada, da bismo ih imali i posle izbora. Ne verujem da �e neka partija
sama uzeti vlast. �ak da se i to dogodi, ne mogu bez opozicije da vladaju.
Moraju sa njom da sara�uju. Po�to �emo verovatno imati koalicije, veoma je va�no
da odnosi sada budu korektni da posle mo�e da se sara�uje. Trebalo bi da se
uzdr�avamo od napada i da utvrdimo redosled poteza.
Prvo je bitno da Srbija i
Crna Gora budu primljene u Savet Evrope. Potom, definitivno moramo da imamo
predsednika Srbije. Uz izmenu zakona, mogli bismo da ga imamo ve� u februaru.
Sledi pisanje ustava sa velikom saglasno��u, a potom re�avanje
izbora.
Mo�da bi i ustav mogao da bude jabuka razdora? Mnogi pi�u
ustav.
- Kod nas ima mnogo ustavotvoraca. Neka se javi �to vi�e
kandidata, nemam ni�ta protiv toga. Premosti�emo to diskusijom. Svi predlozi �e
biti predati parlamentima. Mo�da se u svakom na�e poneko zrno koje je va�no
uklju�iti u ustav.
Da li se sednice Ve�a republika slu�ajno
prekidaju prilikom izno�enja izve�taja Anketnog odbora o ubistvu Pavla
Bulatovi�a?
- Postojao je taj Anketni odbor, a onda su dali
predsedni�tvo �e�elju, koji je zloupotrebio izve�taj, od skup�tinskih materijala
je izdavao knjige. Ima naslu�ivanja, rekla kazala, nepotvr�enih stvari,
sumnji�enja. Skup�tina iza toga nije mogla da stane. Me�utim, ne�to je ostalo
kao fakat: ni vojni ni civilni istra�ni organi se nisu mnogo anga�ovali oko tog
slu�aja, i ne samo tog. Da li je problem to �to je te�ko u�i u trag
organizovanim bandama sa profesionalnim ubicama ako se odmah ne pohvataju, ili
nedostatak zainteresovanosti na�ih istra�nih organa - ne znam. U Ve�u republika
su izglasali izve�taj, me�utim, Ve�e gra�ana, dakle DOS, ne mo�e da prihvati taj
�e�eljev izve�taj kao skup�tinski. SNP se aktivirao da se donese odluka o tome,
ali ta odluka podrazumeva prihvatanje izve�taja, a DOS to ne�e. To treba da re�e
SNP i DOS. To ne proizvodi nikakve posledice, nego samo efekte za
�e�elja.
