Napoleoni i diranosaurusi
Pi�e: Relja Kne�evi�
Svojevremeno je pronicljivi politikolog Kaplan napisao: „Napoleon, reka Kolumbija i dinosaurusi mogu da se posmatraju kao jedan sistem. Ali, bilo bi te�ko otkriti nekakvu vezu izme�u tih varijabli, a jedan takav odnos bi bio neinteresantan i beskoristan”. �oveku se mora oprostiti �to nije imao u vidu politi�ke stranke u Srbiji: tu se kao na dlanu pokazuje da je njihov odnos sa bira�kim korpusom odista ne�to poput direktne veze Napoleona i dinosaurusa, da Kolumbiju i ne pominjemo. Strana�ko konstituisanje trajalo je kod nas kratko u pore�enju sa stogodi�njim tradicijama velikih nacionalnih i dr�avnih stranaka zapadne Evrope, da bi se i okon�alo tokom prethodne decenije.
Nemogu�e u biologiji, mogu�e u politici
Stranke kod nas tek treba da steknu prepoznatljivi identitet u ambijentu
brzih dru�tvenih promena, koje tra�e jasnu artikulaciju interesa i racionalnije
pona�anje u�esnika politi�kog �ivota.
Nema sumnje da je brzo formiranje
stranaka u poslednjoj deceniji pro�log veka i njihovo ra�anje poput pe�urki
posle ki�e, bilo uslovljeno koktelom dr�avnih, nacionalnih, ekonomskih,
me�unarodnih, socijalnih i inih problema, koje je valjalo re�avati posle
poluvekovne vladavine jednopartijskog sistema i pometnje ostale iza njega. Nije
bilo ni�ta neobi�no �to su u dru�tvu koje se molilo jednoj jedinoj politi�koj
ideji, od zmija koje su izbauljale na svetlo dana, ubrzo nastali magarci, a od
magaraca zmije. U biologiji nije mogu�e, u politici jeste.
Partije koje su
se pojavile ludih devedesetih, koristile su trenutnu konjunkturu, popularnost
javnih li�nosti, dok su ekonomska ili dru�tvena pozicija, stvarni potencijal
preuzimanja vlasti, vrednosti i ideali kojima se priklanjaju – ostajali pod
velom neprozirnosti. Tako je postalo mogu�e da se izme�u ekstremne desnice i
ekstremne levice na�e samo retori�ka razlika, i da centruma�i demokratske
orijentacije koketiraju sa mekim i tvrdim nacionalistima, tehnokratama,
liberalima, socijaldemokratama, preostalim Milo�evi�evim kapitalistima
preleta�ima, novim bogata�ima koji nisu bili eksponirani u prethodnom re�imu,
raznim profesionalnim slojevima koji u stabilnim zemljama spadaju u �iroku
srednju klasu. Partije su postale preduze�a za kupljenje glasova bira�a koji
nisu uvek u stanju da protuma�e svoje interese.
Sada�nje prelazno vreme
karakteri�e su�avanje plebiscitarne podr�ke DOS-ovom bloku od pre dve godine,
koji je izvr�io promenu partije-re�ima, poslao slobizam u istoriju i sada vi�e
nema glasove ve�ine. Kao dve najve�e stranke iz tog sada ve� potro�enog korpusa
iza�le su DSS Vojislava Ko�tunice i DS Zorana �in�i�a. Ni one vi�e ne�e mo�i da
ra�unaju sa pre�a�njim �arom: ostaje im dosta da urade kako bi se izborile za
politi�ku ve�inu i u�e��e u vlasti. Pri tome DSS jo� od ranije ra�una na
prili�no �irok sloj ljudi osetljivih na socijalne fraze, obe�anja sigurnosti
posla i postepene promene ka tr�i�noj ekonomiji, ali i na jedan ve�i deo
�inovnika u dr�avnoj administraciji, koji se vezuju za nastavak institucionalne
stabilnosti, �to ujedno zna�i i produ�etak profesionalne karijere. Ko�tuni�ini
javni nastupi verovatno prijaju u�ima i zaposlenih u prosveti, a tako bi bilo i
u zdravstvu da nije do�lo do kadrovske gre�ke oli�ene delom biv�eg ministra
Obrena Joksimovi�a. Ko�tunica tako�e, nailazi na odziv kod siroma�nijeg
stanovni�tva, koje smatra da je na nizbrdici zbog pada dru�tvenog sektora
proizvodnje, nezadovoljan �to ljudi koji su poharali njihove fabrike jo� uvek ne
odgovaraju pred zakonom.
�to se ti�e �in�i�evih demokrata, adresat njihove
politike je tako�e naj�iri sloj dru�tva u sredini, visokoobrazovani i mla�i
ljudi preduzimljivog duha, kojima se ukazala �ansa dobitka u teku�im promenama,
privatizaciji i ekonomskoj liberalizaciji. U dobroj meri im se priklju�uju i
krupni kapitalisti koji su u me�uvremenu po Zakonu o ekstraprofitu uplatili
opro�taj grehova zbog bliskosti sa biv�im re�imom. To je uzak krug, koji �eli da
se pove�e sa novi vlasnicima u procesu privatizacije da bi oja�ao svoj polo�aj
(tzv. novi industrijalci). �in�i� i njegova ekipa, tako�e, �ele da se pribli�e
socijaldemokratskoj opciji najavljuju�i dijalog sa radnicima i sindikatima.
Novostvorena stranka G- 17 plus konkuri�e za sli�an profil glasa�a.
Dra�kovi� kao pouka
Ko
god da u toj bici dobije prednost - DSS ili DS - ne�e mo�i da formira vladu bez
nove stranke, G-17 plus. Ve�ina bira�a iz vremena biv�eg DOS-a vi�e nije sklona
da slu�a neprekidne sva�e DS i DSS u borbi za vlast, a podr�avaju�i reforme
smatra da je dobro da ih vode stru�njaci.
S druge strane, to su pokazali i
prethodni predsedni�ki izbori okon�ani neuspehom, ja�a i trend povratka
populisti�kih snaga. NJihova kotva u narednim godinama nalazi se me�u
nezaposlenima, onima kojima �e sporije rasti zarade (potencijalno �itav javni
servis), ljudima koji �e silom prilika morati da padnu na ni�e grane (zbog
pretresanja dinosaurus preduze�a u velikim dr�avnim sistemima po�ev od ove
godine), onima koji �e postati tehnolo�ki vi�kovi. Sve to navodi na pomisao o
ja�anju socijalne napetosti, �trajkovima i pritiscima na vladu da odustane od
o�trog tempa.
Zanimljivo je, me�utim, �to je najja�a li�nost iz tog
politi�kog bloka u vidu Vojislava �e�elja, u svoju retoriku pored nacionalne i
socijalne demagogije, uvrstio i neke liberalisti�ke tonove o tr�i�noj reformi.
�ak je poru�io potencijalnim bira�ima da nije sasvim neprihvatljiv za Zapad i za
izvor finansija za zemlju.
U okeanu mogu�ih kombinacija strana�kih programa,
imid�a, dosada�njeg odjeka u javnosti i mamljenja nove klijentele dakle,
politi�ari jo� uvek �ele da stave u zagradu dosada�nju praksu, gde su se
Napoleoni �etali ruku pod ruku sa dinosaurusima. Mora�e veoma brzo da se
prilago�avaju novim okolnostima, ukoliko ne �ele da ponove sudbinu Vuka
Dra�kovi�a.
