ME�U NAMA
�ta sve krije "Titova
poslednja ispovest"
Negde u martu 2000. godine objavljena je, u veoma ograni�enom tira�u, knjiga Vjenceslava Sen�i�a "Titova poslednja ispovest" i to gotovo na 355 strana, od �ega Titova predsmrtna ispovest, u vidu stenografskih bele�aka pred Josipom Kopini�em, iznosi oko 180 strana.
Pomenute knjige nema u prodaji, jer je izdata u tira�u od samo hiljadu primeraka i o�igledno je razgrabljena. Svako ko knjigu pro�ita, ne mo�e da do�e k sebi od onog �ta je sve Tito razotkrio u svojoj poslednjoj ispovesti (tj. dva-tri meseca pred svoju smrt), iz na�e bli�e i dalje pro�losti, a �to se reflektuje, na odre�eni na�in, i na na�e sada�nje prilike. Pre svega, tu je re� o separatisti�koj politici hrvatske i slovena�ke KP, i to jo� od 1937. godine, pa zatim za sve vreme rata. Zatim o nekim tajanstvenim pogibijama odre�enih poznatih partizanskih i komunisti�kih veli�ina, koja je ubistva organizovala hrvatska KP, na �elu sa Stevom Kraja�i�em, Hebrangom i Bakari�em, i to Ive Lole Ribara, Rada Kon�ara, Josipa Kra�a i jo� mnogih, i zbog �ega, te kakav je udeo i Kardelja u svemu tome. Zatim, u knjizi je i sve u vezi s IV plenumom CKKP Jugoslavije, a povezano sa smenom Aleksandra Rankovi�a, tj. da je samo 20 dana po smeni Rankovi�a otkriveno od strane Tita da je to sve name�teno od Kardelja i Bakari�a u vezi s prislu�kivanjem - da je Tito tra�io, posle tih otkri�a, da se Rankovi� vrati na sve svoje dotada�nje funkcije, ali da do toga nije do�lo zbog protivljenja Kardelja, Bakari�a, Petra Stamboli�a i Mijalka Todorovi�a. Dalje pi�e da je Tito bio dosledno protiv ustava iz 1974. godine, koji je i doveo do propasti SFRJ i da je �ak i izjavio da �e do te propasti i do�i ako se taj ustav prihvati, ali je u pogledu toga bio potpuno usamljen u najvi�em rukovodstvu. Na njegovoj strani su bili samo Svetozar Vukmanovi� Tempo i Go�njak.
U knjizi su i sve igre oko smene Go�njaka, koji je bio za jaku i jedinstvenu Jugoslaviju. Isto tako je Go�njak bio i protiv zakona o op�tenarodnoj odbrani, tvrde�i da se time stvaraju dve armije u Jugoslaviji. Tu se pi�e i o Titovom stavu protiv zemlji�nog maksimuma od deset hektara, jer da je ta politika dovela do uni�tenja na�e poljoprivrede. Tu je otkri�e - ko je idejni i stvarni organizator Golog otoka, tj. da je to bio Kardelj. Tu je i obja�njenje za�to u toku rata nije napadnut zloglasni logor Jasenovac, koji je �uvalo samo oko sto usta�a, i ko se tome protivio. Zatim, tu je otkriveno kako je likvidiran Andrija Hebrang, za razliku od zvani�ne verzije. Isto tako, otkriva se i ko je kriv �to Trst, i pored �er�ilove saglasnosti, nije pripao Jugoslaviji. Itd, itd, itd.
Zbog �ega nijedan novinar, knji�evni kriti�ar, ili neki istra�iva�, ili pak politi�ar, nisu na�li za shodno da se daje prikaz pomenute knjige. Ovo zbog toga �to smatram da objavljene �injenice, u �iju se autenti�nost ne mo�e posumnjati, nikog u zemlji ne bi ostavile hladnim.
Branko Bok�an,
Novi Beograd
http://www.politika.co.yu/2002/1225/indexdan.htm
