Uloga �e�elja u Hrvatskoj
Srpska radikalna stranka je ju�e saop�tila da su Zoran �in�i�, Goran Svilanovi� i zamenik republi�kog ministra unutra�njih poslova Nenad Mili� zahtevali od Karle del Ponte podizanje optu�nice protiv Vojislava �e�elja, njegovo hap�enje i odstranjivanje iz Srbije. To su, navodno, u�inili jer znaju da bi �e�elj na predstoje�im predsedni�kim i parlamentarnim izborima pobedio ovaj "nenarodni i �teto�inski re�im", ali i zato da ne bude prisutan "u vreme likvidacija i hap�enja koja re�im planira i organizuje uz pomo� specijalnih jedinica strane vojske", tvrde radikali.
Pri�a o sasvim izvesnom podizanju ha�ke optu�nice protiv protiv lidera radikala zapo�eta je ina�e krajem pro�le godine, uo�i neuspelih predsedni�kih izbora. Tada je �e�elj optu�io izborni �tab predsedni�kog kandidata Vojislava Ko�tunice za plasiranje te informacije zato �to, kako je naveo, "SRS ima vi�e pristalica od Ko�tunice".
Iz Tu�ila�tva Ha�kog tribunala 15. septembra je najavljeno da je protiv �e�elja otvorena istraga za sau�esni�tvo u "zajedni�kom zlo�ina�kom poduhvatu". Cilj "poduhvata", kako se navodi u optu�nicama protiv Milo�evi�a, bilo je "nasilno uklanjanje" ve�inskog nesrpskog stanovni�tva, prevashodno Hrvata i muslimana, u BiH i Hrvatskoj.
Radikali u 12 paragrafa
U istrazi o komandnoj odgovornosti Vojislava �e�elja nad paravojnim jedinicama koje su na hrvatskom rati�tu delovale tokom 1991. i 1992. godine, tvrde neki izvori, kori��eni su navodi svedoka po hrvatskoj optu�nici za Slobodana Milo�evi�a, koji su se prili�no �esto "osvrtali" i na ulogu predsednika SRS- a na hrvatskom boji�tu.
U optu�nici protiv Milo�evi�a za zlo�ine u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini spominju se i �e�eljevi dobrovoljci, �ak u 35 paragrafa -
"�e�eljevci" se dovode u vezu sa zbivanjima, izme�u ostalog, u Sarajevu,
Srebrenici, Bijeljini, Zvorniku, Fo�i, Trebinju. U pretpretresnom podnesku
protiv biv�eg jugoslovenskog predsednika radikali zauzimaju 12 paragrafa. Oni su
svrstani me�u politi�ke i policijske elemente koji su, navodno, sprovodili plan
stvaranja velike Srbije (kojoj bi, prema programu SRS-a, zapadna granica bila
linija Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica). Vojislav �e�elj je, kako se navodi u spisima protiv Milo�evi�a,
od februara 1992. godine regrutovao ili na druge na�ine obezbe�ivao zna�ajnu
pomo� ili podr�ku srpskim dobrovoljcima, "op�tepoznatim kao �etnici ili
�e�eljevci, koji su po�inili zlo�ine navedene u optu�nici". Uz to, ka�e se
dalje, on je otvoreno zagovarao i ohrabrivao stvaranje velike Srbije nasiljem i
na druge nezakonite na�ine i aktivno u�estvovao u ratnoj propagandi i �irenju
me�unacionalne mr�nje.
U podnesku ha�kog tu�ila�tva citiraju se �e�eljeve re�i da su
njegove ljude naoru�avali i MUP Srbije i JNA i da su se oni borili pod
integrisanom komandom JNA.
Tu�ioci tvrde da su "�e�eljevci" bili ume�ani u masovno ubistvo
hrvatskog stanovni�tva u selu Vo�in u isto�noj Slavoniji u decembru 1991. godine
i da ih je �e�elj li�no obi�ao. Prema nezvani�nim informacijama, �e�elja
smatraju odgovornim i zbog ubistva dvadeset hrvatskih policajaca u Borovu Selu
2. maja 1991. godine.
Podstreka�ke izjave
Osim toga, "�e�elj je bio jedan od najozlogla�enijih srpskih
propagandista i redovno je davao ekstremne, podstreka�ke izjave protiv nesrba",
ka�e se u pretpretresnom podnesku i isti�e primer vojvo�anskog sela Hrtkovci iz
kojeg su Hrvati proterani posle �e�eljevog poziva u maju 1992. godine.
Izjava Miodraga Isakova da zaista postoji optu�nica protiv
�e�elja pokazuje koliki su "la�ovi i prevaranti" �in�i�, Svilanovi� i Mili�,
koji su se se pravili da ni�ta o tome ne znaju, ka�e se u ju�era�njem saop�tenju
SRS-a. Oni su poku�ali da kidnapuju Vojislava �e�elja, da ga prebace u Hag a
potom da obaveste javnost da se dobrovoljno predao, navodi se dalje u ovom
saop�tenju.
Me�utim, uzimaju�i u obzir dosada�nje izjave samog lidera
radikala da �e dobrovoljno oti�i u Hag, samo da mu daju vizu, reklo bi se da
aktuelna vlast nema razloga da preduzima drasti�ne mere protiv �e�elja, �ak i
ako bi se navodi SRS-a pokazali ta�nim. Optu�nica je, izgleda, spremna (mada u
beogradskoj kancelariji Ha�kog tribunala, kao i obi�no, ne �ele da govore o
mogu�nosti podizanja optu�nice protiv pojedinaca a spisak javnih optu�nica mo�e
se na�i na Internetu), a �e�elj je verovatno jedini koji �eli da ide u Hag.
Ipak, ako se �e�elju prohte, on mo�e i da "promeni plo�u" pa da
zada i te kakvu glavobolju vlastima u Beogradu. Sve zahvaljuju�i famoznom �lanu
39. Zakona o saradnji sa Ha�kim tribunalom, koji propisuje da se Hagu mogu
izru�ivati samo ljudi protiv kojih je optu�nica podignuta pre stupanja na snagu
ovog zakona.
- To bi bio klju�ni problem u slu�aju podizanja optu�nice protiv
�e�elja ili nekog drugog a ko ne �eli samoinicijativno da se zaputi u Hag -
isti�e Aleksandar Resanovi�, koordinator Ve�a za ljudska prava. Kako ka�e, na�a
zemlja se obavezala da sara�uje sa Tribunalom u Hagu i ako namerava u potpunosti
da ispo�tuje tu obavezu, morala bi, u slu�aju da neko od naknadno optu�enih
odbije put, da kr�i svoj zakon. Ili da ga menja, s tim �to bi glasanje sigurno
bilo prili�no neizvesno u tom slu�aju a procedura bi verovatno trajala nekoliko
meseci.
B. Bakovi�
KONFERENCIJA ZA NOVINARE SRS
�e�elj: Na listi i Stani�i�
Predsednik Srpske radikalne stranke Vojislav �e�elj izjavio je ju�e da �e najverovatnije ove nedelje nadle�nim organima biti dostavljena optu�nica Ha�kog tribunala protiv njega i biv�eg �efa Dr�avne bezbednosti Jovice Stani�i�a i da su sa tim upoznati svi funkcioneri vlasti u Srbiji.
�e�elj je na konferenciji za novinare rekao da izvori koji ga obave�tavaju tvrde da je optu�nica protiv njega i Stani�i�a potpisana pre mesec dana, pa je zato obavestio kancelariju Ha�kog tribunala u Beogradu da je spreman da sam putuje u Hag, a ne u "re�iji �in�i�evog re�ima".
Lider radikala je istakao da je odlazak u Hag za njega i politi�ki i profesionalni izazov i poligon gde �e "mo�i da �titi srpske nacionalne interese", a da "vreme provedeno u zatvoru ne�e biti uzalud potro�eno, jer �e mo�i da �ita i pi�e".
"Uslovi su bolji nego u Centralnom zatvoru. Tu vam samica do�e kao kazna, a u Hagu samica je privilegija. Kao garsonjera vam do�e", objasnio je �e�elj.
Prema njegovim re�ima, Ljubi�a Buha �ume, koji je nedavno optu�io biv�eg komandanta "crvenih beretki" Milorada Lukovi�a Legiju i Du�ana Spasojevi�a iz Zemuna da su ume�ani u seriju kriminalnih aktivnosti u Srbiji, sprema se da se pojavi kao svedok na su�enju protiv biv�eg predsednika SRJ Slobodana Milo�evi�a.
On bi, kako je naveo �e�elj, trebalo da ima �ifru M1 i da pred sudom potvrdi da je �uo kada je Milo�evi� li�no davao nare�enja "vo�ama kriminalnih snaga Legiji i �eljku Ra�natovi�u Arkanu za etni�ko �i��enje".
�e�elj tvrdi da je Buha prihvatio da svedo�i i protiv Legije i da mu "pripi�e sva kriminalna ubistva u Srbiji od 1992. godine do 2002. godine". Prema navodima lidera radikala, �ume je sve to dogovorio sa premijerom Srbije Zoranom �in�i�em, a zauzvrat mu je garantovano da ni za �ta ne�e biti krivi�no gonjen.
(Tanjug)
LIDER RADIKALA SINO� NAJAVIO ODLAZAK U HAG
"Ispra�ajni miting" na Trgu Republike
�e�elj podsetio da je rezervisao avionsku kartu za 24. februar
Nekoliko stotina pristalica Srpske radikalne stranke okupilo se sino� ispred ku�e Vojislava �e�elja u Ulici Posavskog odreda u Batajnici kako bi za�titili svog lidera od hap�enja i odvo�enja u Hag. Vojislav �e�elj je, obra�aju�i se prisutnima, podsetio da je ve� rezervisao avionsku kartu za Hag 24. februara i da tamo ide dobrovoljno. On je naglasio da je za njega odlazak u Hag politi�ki i profesionalni izazov i poligon gde �e mo�i da �titi srpske nacionalne interese.
- Sada�nja vlast nema pravni osnov da me uhapsi jer se Zakon o saradnji sa Ha�kim tribunalom ne odnosi na optu�nice koje su podignute posle njegovog stupanja na snagu - rekao je �e�elj.
Izra�avaju�i sumnju da �e vlast probati da ga, posle ovog, uhapsi, �e�elj je najavio "ispra�ajni miting" Srpske radikalne stranke koji �e biti odr�an 23. februara na Trgu Republike.
D. T.
