| Dogovor Srbije
i Crne Gore mogao bi trajati dvije, a ne tri godine
Rjesenje za Srbiju, Crnu Goru i finalni status za Kosovo zavise jedno od drugog-jedno pozuruje drugo, smatra Nikolas Vajt, direktor odjeljenja za Balkan Medjunarodne krizne grupe i u tom svijetlu komentarise i izjavu srpskog premijera Zorana Djindjica o povratku srpskih vojnika na Kosovo. "Djindjic je potegnuo pitanje vojnog povratka na Kosovo sada, jer situaciju izmedju Srbije i Crne Gore vidi manje-vise rijesenom, barem na odredjeno vrijeme. Prema tome, kako je jedan problem iza njega, sad Zoran Djindjic zeli ispitati granice do kojih je medjunarodna zajednica voljna ici u interpretaciji rezolucije 1244 i gdje i kako Srbija stoji u vezi Kosova, znajuci da rezolucija realno ide na ruku onome sto trazi Beograd. Bas zato jer je legalna pozicija oko rezolucije 1244 u korist Djindjicevih zahtjeva, i bez obzira na odgovor, ovo sto trazi Beograd, postavilo je medjunarodnu zajednicu pred stvarni problem. Pitanje koje sad svi postavljaju jest sto Zoran Djindjic zapravo hoce, jer se ipak cini da je njegov zahtjev za povratak trupa otvoren za pregovaranje. On mozda hoce nesto drugo za uzvrat, ako odustane od insistiranja na povratku trupa. Prva stvar koja pada na pamet je novac, i to ce se uskoro vidjeti". "U medjuvremenu, situacija oko Srbije-Crne Gore rijesena je za sljedece dvije todine. Jasno je da ce Federalna skupstina - nakon malo otezanja i par kriza-takodjer usvojiti Ustavnu povelju. U sljedece dvije godine pokazat ce se u kojem ce smjeru ici ta zajednica, premda ce medjunarodna zajednica morati uloziti strahovito mnogo truda i napora u tom smjeru". Ali, zasto Nikolas Vajt spominje dvije godine, a ne tri, do dana moguceg referenduma o sudbini te zajednice, kako i stoji u Beogradskom dogovoru? Direktor za Balkan Medjunarodne krizne grupe navodi dva razloga. "Prvo, jedna od strana mogla bi tumaciti da se 'tri godine' odnosi na vrijeme od potpisivanja Beogradskog sporazuma, a ne od dana usvajanja Ustavne povelje, a u pregovorima oko usvajanja jedna je godina, kako znamo, prosla. Osim toga, dok je Havijer Solana glavni arhitekta zajednicke evropske povelje i bezbjednosne politike, sigurno ce nastojati odrzati zajednicu Srbije-Crne Gore. No, Solana odlazi s funkcije krajem sljedece godine, dakle za dvije godine. Dakle, srednjerocno, Evropska unija (EU) sigurno ce nastojati da Srbija-Crna Gora zazivi kao drzava. Ali, poslije toga, ko zna? To ce zavisiti o mnogo faktora, o omjeru napora koji se ulaze u odredjenu politiku i rezultata koji se dobijaju, od toga ne bi li bilo bolje taj trud i rad usmjeriti negdje drugdje, na primjer, direktno u republike, i konacno o tome, da li ce se isti model moci primjeniti negdje drugdje. Ako se ustanovi da je taj model dobar za rjesavanje kriza, nastavit ce s njim, ako ne, mozda ga, nakon odlaska Solane i napuste", zakljucio je Nikolas Vajt, direktor za Balkan u Medjunarodnoj kriznoj grupi. I. Sabalic SENSE |
Title: Message
