|
Nada u veliko pomirenjeZa razliku od nekih
svojih sunarodnika, koji i dalje ne veruju Americi, ube�en sam da �e
Va�ington izabrati re�enje zasnovano na pravu i pravdi
Nedavno je na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu postavljeno pitanje: Mo�e li se verovati da �e Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave mudro i pravi�no iskoristiti svoju ogromnu politi�ku, ekonomsku i, iznad svega, vojnu snagu? Dr�avni sekretar Kolin Pauel je doslovno rekao: "Ja verujem - ne, ja znam iz dubine du�e - da SAD to mogu". Raduje me su�tina i jasnost tog odgovora. Tamo gde odlazi da odbrani najve�e ljudske vrednosti, prema Pauelu, ameri�ka vojna sila nema nameru da zauvek ostane. I evo jedne tvrdnje, Pauelove, koja se direktno odnosi na na�e zamr�ene balkanske prilike: Narod u Bosni, narod na Kosovu i Metohiji, u Makedoniji - tako�e zna da mo�e imati poverenja u Ameriku, zna da �e Amerikanci "obaviti svoj posao i potom oti�i". Izgovorena je, dakle, magi�na re� poverenje i ja �u se u razmatranju srpsko-ameri�kih odnosa ponajvi�e i baviti uzajamnim poverenjem. Ustanovimo najpre jednu, verujem, nespornu �injenicu: srpsko-ameri�ki odnosi su se u pro�losti �esto popravljali zbog dobrih li�nih veza i prijateljstava narodnih predstavnika i uticajnih ljudi me�u Srbima i me�u Amerikancima, a kvarili se kada tih veza i prijateljstava nije bilo. Uzimam primer koji svi znate: veliki srpski i ameri�ki nau�nik Mihailo Pupin je prijateljevao sa Vudroom Vilsonom i Vilson je razumeo srpsko pitanje zahvaljuju�i Pupinovim argumentima. Posle Vilsona u ameri�ku Belu ku�u u�ao je Voren Harding, a sa Hardingom i potpuna ameri�ka nezainteresovanost za Balkan i Srbe. Za�to pominjem ove �injenice? Zato �to ho�u da progovorim pone�to o stalnim oscilacijama u srpsko-ameri�kim odnosima, o nedoslednosti politike i politi�ara. Govorim, dakle, o pro�losti s nadom da na nju ne�e li�iti budu�nost. U toj pro�losti SAD su podr�avale dva jugoslovenska diktatora, Tita u celoj njegovoj dugoj vladavini, Milo�evi�a u godinama njegovog u�vr��enja na vlasti. Decembra 1950, u vrlo o�troj debati, odlu�ivalo se u ameri�kom Senatu o ameri�koj pomo�i Jugoslaviji. Senator Mak Mahon je glasao za pomo� nazivaju�i Tita antihristom i tiraninom. "Jugosloveni", rekao je, "moraju znati na�e stanovi�te, da na�u pomo� ne bi tuma�ili kao da mi odobravamo tla�enje, surovost i brutalnost, koje je Tito vr�io i vr�i nad narodom. Nadam se da �e na�a pomo� zna�iti po�etak povratka slobode i prava �oveka, koja dolaze od Boga a ne od ljudi". �injenicu da je Tito, makar i takav kakav jeste bio, nasilan i nemoralan, bio potreban Zapadu, komentarisao je Slobodan Jovanovi� godine 1955, u septembarskom broju londonske "Poruke": "Bilo je primera da je jedna vlada, i bez prave snage, zahvaljuju�i povoljnoj me�unarodnoj situaciji, dobila u spoljnim odnosima jednu nesrazmernu va�nost... Nepunu deceniju kasnije sru�en je Berlinski zid i postao neupotrebljiv razlog koji je ameri�ke politi�are navodio da poma�u diktatorske re�ime. Amerika je, kao jedina planetarna velesila, stekla novu odgovornost. Vi�e nije mogla da ka�e: "Milo�evi� jeste tiranin, ali mi podupiremo Srbiju i Jugoslaviju iz geopoliti�kih razloga". Na Milo�evi�u je isprobana "meka sila", a zatim i gruba sila. U prole�e 1999. srpske fabrike su uni�tavane da ne bi radile za Milo�evi�evu vojsku i policiju, mostovi su ru�eni da bi Milo�evi�eve snage izgubile mogu�nost brze komunikacije, a mrtvi civili nazivani su kolateralnom �tetom. I sru�ene �kole i bombardovane bolnice bile su kolateralna �teta. Mnogi Srbi setili su se tada da je Srbija u velikim svetskim ratovima bila na strani Amerike; da je svaki put, u pobedu dobra nad zlom, ulo�ila premnogo �rtava; da je dva puta u dvadesetom veku - u�estvuju�i u ratu na strani saveznika - dovela narod na ivicu biolo�kog opstanka. U Srbiji je, sasvim razumljivo, stvoreno antiameri�ko raspolo�enje. Ja�ina tog raspolo�enja oslabila je posle Milo�evi�evog silaska sa vlasti. Sada moje pitanje glasi: Kako ponovo do�i do uzajamnog poverenja? Slutim da se u svesti izvesnih Srba jaz pove�ava svaki put kad neka ameri�ka ustanova, ili politi�ar koji nastupa kao lobista kosovsko-metohijskih Albanaca, ili neki uticajni pojedinac, javno saop�ti da Kosovo i Metohiju treba pokloniti kosovsko-metohijskim Albancima. Da li je ameri�kim zvani�nicima stalo do popravke prilika? Mislim da jeste i sva moja iskustva, sve �to sam razumeo iz dosada�njih susreta sa uticajnim Amerikancima, govori da jeste. Amerika ne ka�e i ne treba da ka�e kako se nje ne ti�e �ta se u jednoj bitno oslabljenoj dr�avici na Balkanu misli o njoj. Bio bi to stav arogancije koji bi Amerikancima, ameri�kom imid�u, svakako naudio. Najmo�nija dr�ava na svetu, i jedina vojna supersila, ne treba ni da previdi tragi�an rezultat akcije iz 1999. godine: Kosovsko-metohijski Albanci jesu li�eni straha od Milo�evi�eve prekomerne sile, ali je izgnano srpsko i nealbansko stanovni�tvo sa Kosova i Metohije osetilo prekomernu silu. Dakle, jedna humanitarna katastrofa je zamenjena drugom. Amerika i Evropa su, htele-nehtele, u ulozi sudija. Ho�e li sudije nastaviti da ka�njavaju multietni�ku Srbiju tako �to �e pogaziti njena istorijska prava, a uzdi�i albanska etni�ka prava i dozvoliti kosovsko-metohijskim Albancima da stvore u Pokrajini svoju monoetni�ku dr�avicu? Ho�e li opasno iskomplikovati balkanske prilike i doneti novu nestabilnost na evropski jugoistok, samo zato da bi ostali dosledni u za�titi kosovsko-metohijskih Albanaca i njihovih interesa? Mislim da albanska monoetni�ka dr�avica na prostoru Kosmeta nije krajnji cilj Amerike i Evrope. Uveren sam da zvani�na Amerika i zvani�na Evropa �ele da na Kosovu vide razvijeno multietni�ko dru�tvo. Na�alost, sve vi�e uticajnih Amerikanaca priklanja se mi�ljenju da nema ni�ta od multietni�osti na Kosovu i Metohiji, da Albanci �ele da funkcioni�u samo kao zatvoreno, plemensko dru�tvo. Za razliku od nekih svojih sunarodnika, koji i dalje ne veruju Americi, ja sam ube�en da �e Va�ington izabrati re�enje zasnovano na pravu i pravdi. I radujem se �to Srbija i Srbi ne�e vi�e biti krivci za propast dobrih projekata i namera. Verujem da su antiamerikanizam izvesnih Srba i srbofobija izvesnih Amerikanaca neprijatan prtljag, najte�i onome i onima koji ga nose, a znam, pouzdano znam, da antiamerikanizma nema u glavama srpskih politi�ara koji su danas na vlasti. Verujem da ni srbofobije nema u glavama onih politi�ara koji danas tvore ameri�ku administraciju. To su razlozi za nadu u novo uzajamno veliko poverenje. Znam da je neko, �ije sam ime zaboravio, rekao: Odvi�e poverenja �esto je glupost, odvi�e nepoverenja uvek je nesre�a. Kada imamo poverenje jedni u druge, onda lak�e defini�emo cilj i sa ve�im uspehom posti�emo rezultate. Najsve�iji primer dobre saradnje i uzajamnog poverenja izme�u na�ih dveju dr�ava je re�avanje krize na jugu centralne Srbije, u op�tinama Pre�evo, Bujanovac i Medve�a. Moj optimizam je zasnovan na �vrstom uverenju da svet ne�e re�avati jedan problem tako �to �e stvoriti drugi, jo� ve�i. Zasnovan je, najzad, i na uverenju da je Americi na du�i rok potreban jedan stabilan strate�ki partner na evropskom jugoistoku. Jaka i ure�ena demokratska Srbija mogla bi biti taj partner. [*] Iz govora Neboj�e �ovi�a, potpredsednika Vlade Srbije, na prekju�era�njem prvom konsultativnom sastanku o budu�nosti srpsko-ameri�kih odnosa u Srpsko-ameri�kom centru u Beogradu |
STAV AMERI�KOG KONGRESMENA KURTA VELDONA
Sramota je �to nismo pomogli obnovu SRJ
Va�ington, 5.februara (Tanjug)
Ameri�ki kongresmen Kurt Veldon, potpredsednik kongresnog Komiteta za oru�ane snage, zalo�io se u Predstavni�kom domu Kongresa SAD za ispunjenje obe�anja datog narodima Jugoslavije da se pomogne obnova u bombardovanju te�ko o�te�ene zemlje.
Isti�u�i na nedavnoj sednici Predstavni�kog doma da je prilikom nedavne posete Beogradu i razgovora koje je imao sa srpskim premijerom Zoranom �in�i�em i predstavnicima parlamenta, obave�ten o progresu koji je Jugoslavija do sada u�inila, Veldon je rekao da nije ispunjeno obe�anje koje su SAD dale Jugoslaviji posle bombardovanja.
Kongresmen iz Pensilvanije je istakao da je "veoma razo�aran" �to do sada ni�ta nije u�injeno, i dodao:
"Bombardovali smo Beograd, bombardovali smo Jugoslaviju, i posle toga smo obe�ali da �emo im pomo�i da obnove zemlju ako ispune izvesne uslove. Oni su ispunili te uslove. Na�a ambasada u Beogradu nas je obavestila da su napravili progres, ali mi i na�i saveznici jo� nismo preduzeli nikakve korake da zaista pomognemo obnovu Jugoslavije. To je sramota", naglasio je republikanac iz Pensilvanije.
