Stisnuti se od Horgo�a do Pre�eva
Skra�ena Srbija treba da bude �to vi�e centralizovana. Najgore je ako bude konfederacija sa Crnom Gorom i Kosovom
- Logi�no je da �e svi narodi, naro�ito Ma�ari u Vojvodini, da formuli�u neku vrstu svoje nacionalne opcije. I mi bi trebalo da uspostavimo svoj nacionalni program, da ta�no ka�emo �ta �elimo, a �ta ne.
Mi moramo sa Kosovom i Metohijom da postignemo sporazum koji bi mogao da bude sli�an onom izme�u Irske i Velike Britanije, jer vi�e nismo u stanju da branimo celinu Srbije od "Horgo�a do Draga�a". Vi�e za to nismo sposobni. Sa Albancima moramo da postignemo otvoren dogovor u kome �e granice izme�u Kosova i Metohije i Srbije biti unekoliko izmenjene, uz eksteritorijalnost za najva�nije manastire. Mi sada na� nacionalni program moramo da ve�emo za ljude, ne za zemlju. Danas nam jedino moraju biti va�ni sloboda i prava na�eg naroda.
|
Rat bez rata - U prvi razred osnovne �kole 2002. upisano je 16.000 dece manje nego prethodne godine. To je ve�i gubitak nego u Prvom balkanskom ratu. Mi sticajem okolnosti nismo imali rat u kome se ginulo, nego rat u kome se nije ra�alo. Ne ka�em da treba da se talibanizujemo, da �in�i� pusti bradu, stavi beli turban, da �ivi skromno u pe�ini. ali su�tina je da svi, a naro�ito on, koji je sada dobio apsolutnu vlast u Srbiji, mora da razmisli �ta njegova vlast vredi, ako njegova deca budu osu�ena da �ive bez osnovnih ljudskih i gra�anskih prava u velikoj albanskoj nacionalnoj dr�avi... |
||||
Postoji mogu�nost da se na�e vlasti nekako sa Albancima pogode, mada je te�ko da �e se napraviti pogodba sa Rugovom, zato �to je on sli�an Ko�tunici, uvek te�i da odr�i fakti�ko stanje, jer mu donosi odre�ene koristi. Ako, pak, uspeju da se sporazumeju, bi�e izglednija mogu�nost da se reformi�e Srbija. Ali s Crnom Gorom i sa politi�kom elitom koju su stvorili DS i LSDV u Vojvodini, opadanje Srbije �e neumitno biti nastavljeno.
Sada sve govori u prilog pretpostavci da vlast �eli da stvori dr�avu u kojoj �e, pre svega patiti, jedan od velikih interesa srpskog naroda, a to je demokratija. Iskustva Srbije sa slo�enom (federativnom) dr�avom nisu dobra - cena za tako ne�to je tokom D�D� veka bila uspostavljanje autoritarnih re�ima u na�oj zemlji. Mi bez �isto parlamentarnog i demokratskog sistema ne�emo mo�i da odr�imo svoju dr�avu, zato �emo polako tonuti, optere�eni istim problemima kao i Milo�evi�eva dr�ava.
�ta nam se jo� mo�e desiti?
- Najgore �to mo�e da nam se desi
jeste da Kosovo i Metohija do�u do stvarne nezavisnosti, ostaju�i jednovremeno u
konfederaciji sa Srbijom i Crnom Gorom, a da Srbija bude federalizovana na �est
republika. Takva dr�ava �e polako da truli, dok nam neko ne uvede istinski
protektorat, ali sada za ceo zapadni Balkan i onda nas tako uvede, kao neku
Evropu 2, u EU. Druga opcija je da napravimo malu Srbiju od "Horgo�a do Pre�eva
i od crnogorske granice do Timoka," i da takva Srbija bude �to je vi�e mogu�e
centralizovana...
|
Hrvatska, pravi saveznik - Mislim da je nama Hrvatska potencijalno jedini pravi saveznik u regionu zato �to imamo iste neprijatelje, islamski fundamentalizam i radikalizam, zato �to Hrvatska ima iste probleme kao i mi, od socijalnih i ekonomskih do politi�kih. Budu�nost �e nas verovatno voditi ka nekoj vrsti NATO predugovora sa njima. Me�u nama stoji mnogo toga: od Jasenovca do Vukovara i od Stjepana Radi�a do Belih stena. Ipak sa re�enjem statusa Srba u Hrvatskoj i garancija Hrvatskoj dr�avi od strane Srbije, nastupi�e novo vreme. U ovom trenutku samo Hrvatska ima problem sa Srbijom, ne obrnuto. Hrvatska izve�tajna slu�ba (HIS) trenutno ima 40 ljudi koji se bave Beogradom. Da li je to jo� uvek potrebno i koliko mi imamo ljudi tamo? |
||||
Ko mo�e da napi�e nacionalni program?
- Najbolje je da
nacionalni program formuli�e onaj ko dr�i stvarnu vlast. Mogao bi da ga napi�e
�in�i�. Ipak, do sada se njegova politika svodila na prosto odr�anje vlasti,
prikriveno reformama u ekonomiji, koje su ve� izvr�ile sve okolne zemlje i koje
su i u Srbiji bile neminovne. Ja sam u decembru samo ponudio ne�to �to mo�e da
bude polazna osnova ("Razlozi za nezavisnu Srbiju" NIN, 12. 12. 2002). Za mesec
dana objavi�u i drugi deo. Prvi deo je pesimisti�an. I moram da priznam da sam
o�ekivao nervozniju reakciju vlasti.
U prvom tekstu sam predstavio izglednu budu�nost Srbije. Ali, znate, uvek postoji crni i beli projekat. Iako na prvi pogled izgleda da nisam optimista zato �to vidim lo�e stvari, ja sam optimista zato �to se zna da se i 1813, 1877. i 1915. �inilo da Srbije vi�e ne�e biti. Ipak, ona je pre�ivela. I nije se izborila zato �to su okolnosti bile takve, ve� zato �to je imala jaku politi�ku elitu i narod odlu�an da pre�ivi.
Danas upravo vlast najvi�e ubija volju naroda i zato �u je ja nemilosrdno kritikovati. Ne smemo vi�e da se igramo sa narodom kao �to smo se igrali u me�usobnim politi�kim obra�unima. Moramo da napravimo nacionalni konsenzus, da ga zape�atimo izborima, da na�emo ljude koji su �vr��i od pretnje da �e im neko uzeti auto, ku�u, mesto u Vladi... Nadam se da ipak imamo takve ljude u politici... Pri�a o nacionalnom programu koju sam otvorio predstavlja, pre svega, izazov upu�en njima.
