Račan nudi malter i ciglu
Najnovijom odlukom hrvatske vlade, raseljenim licima se ipak neće vratiti institucija stanarskog prava, koju u Hrvatskoj više ne priznaju i smatraju je nasleđem ukinute društvene svojine, ali će ipak dobiti pravo na stambeno zbrinjavanje, i to u mestu gde su prebivali pre rata
Jučerašnjom odlukom Vlade Republike
Hrvatske da izbeglicama srpske nacionalnosti, koje su, pre rata na prostoru
SFRJ, imale stanarsko pravo u Hrvatskoj, omogući stambeno zbrinjavanje, kako
tvrde hrvatski zvaničnici, dovršen je paket mera kojima se povratnicima
osigurava pravo na dom.
- Stambeno pitanje više nije prepreka izbeglicama za
povratak u Hrvatsku i svi bivši nosioci stambenog prava, koji se žele vratiti i
trajno živeti u Hrvatskoj, a nemaju kuću ili stan, biće stambeno zbrinuti –
izjavio je juče hrvatski premijer Ivica Račan, koji je pozvao “sve izbeglice,
građane Hrvatske” da se vrate u svoju domovinu i tako iskoriste mere koje je
Vlada usvojila.
Naime, Hrvatska, koja je u poslednje vreme izložena velikom
pritisku međunarodne zajednice zbog rastezanja ovog problema, namerava da do
2006. godine trajno reši pitanje stambenog zbrinjavanja izbeglica. Najnovijom
odlukom hrvatske vlade, raseljenim licima se ipak neće vratiti institucija
stanarskog prava, koju u Hrvatskoj više ne priznaju i smatraju je nasleđem
ukinute društvene svojine, ali će ipak dobiti pravo na stambeno zbrinjavanje, i
to u mestu gde su prebivali pre rata. Kako se navodi, država će im stan
osigurati najpre putem podsticanja stambene izgradnje, dok će se u gradovima u
kojima se ovaj proces ne sprovodi kupovati ili iznajmljivati za povratnike
državni stanovi.
Doduše, svako ko bude želeo da iskoristi ovu mogućnost
moraće prethodno da dokaže i kod javnog bilježnika overi izjavu da nije vlasnik
neke nekretnine, ni u jednoj od republika nekadašnje SFRJ. Takođe, svi koji se
budu odlučivali na ovakav korak, moraće da budu spremni da se zauvek vrate u
Hrvatsku, a ovakvi zahtevi će se moći podnositi do kraja sledeće godine.
Istovremeno, u hrvatskom Ministarstvu javnih radova procenjuju da će za
zbrinjavanje srpskih povratnika, koji budu zadovoljili sve neophodne
kriterijume, biti potrebno obezbediti najviše 5.000 stanova, za šta bi iz
budžeta sledeće godine trebalo izdvojiti oko 400 miliona kuna, odnosno 53
miliona evra.
Inače, kako piše zagrebački “Vjesnik”, ljudima koji se budu
vratili u Hrvatsku najamnina za stanove biće određena u skladu s kriterijumima
za povratnike na područja od posebnog državnog značaja, što je u Hrvatskoj već
regulisano zakonom. To znači da će oni imati pravo na zaštićenu visinu zakupa
stanova za stambenu površinu od 35 plus 10 kvadratnih metara po osobi, dok će
svaki kvadrat preko ove površine morati da plate po cenama važećim na tržištu
nekretnina. Pri tom, valja pomenuti da će ovaj princip, kada su u pitanju
povratnici srpske nacionalnosti, važiti i izvan uspostavljenih područja od
posebnog državnog značaja, odnosno i u gradovima u kojima su srpske izbeglice
živele pre rata. Međutim, one neće imati nikakvu prednost pred raseljenim
Hrvatima (čak će se, verovatno, dogoditi upravo suprotno), zbog kojih su,
uostalom, i uspostavljena područja od posebnog državnog značaja, jer se radi o
delovima Hrvatske koji su gotovo potpuno opusteli za vreme rata i odakle su,
pored Srba, otišli i mnogi Hrvati, u čiji se povratak poslednjih godina dosta
ulagalo.
S druge strane, najave da će Hrvatska napokon učiniti i
najznačajniji korak ka omogućavanju povratka svim raseljenim licima, u Srbiji su
primljene prilično mlako i najveći broj ljudi koji se bavi ovom problematikom
smatra da je bolje sačekati prve rezultate odluke hrvatske vlade, jer ne bi bilo
prvi put da se radi samo o fiktivnoj odluci, kojom se na neko vreme zamazuju oči
međunarodnoj zajednici. Takođe, najviše je primedbi na nepriznavanje stanarskog
prava, jer se usvojena opcija smatra samo elementarnim zbrinjavanjem, koje,
prema nekim procenama, neće uticati na neki značajniji povratak prognanih Srba.
Logika je jasna: nekoga kome je oduzet stan u strogom centru Zagreba, a takvih
nije malo, teško će zadovoljiti dar hrvatske vlade u građevinskom materijalu,
kojim će se moći izgraditi jedino nekakva skromna kućica na periferiji.
Po
rečima LJubomira Nikolina iz Komiteta za pomoć i zaštitu prava ratom pogođenih
lica, ova nevladina organizacija je do sada prikupila 18.000 prijava izbeglica
iz Hrvatske, kojima su u međuvremenu oduzeta stanarska prava, dok procene OEBS-a
govore da ih ima bar 50.000.
- Pokazalo se da su sva naša dosadašnja
insistiranja na vraćanju stanarskih prava za izbeglice iz Hrvatske, barem kada
su u pitanju pojedinačni slučajevi, bila potpuno beskorisna, jer smo izgubili
sve sporove i to uz obavezu nadoknade ogromnih sudskih troškova – rekao je
Nikolin za “Dnevnik”. – Zato ćemo sada pokušati da problem rešimo jedinstveno,
što je, doduše, moguće jedino kroz dijalog dveju država. Mi smo svoj posao
pripreme terena za eventualno priznavanje stanarskih prava tim ljudima
koliko-toliko završili, ali smo nemoćni da sami preduzmemo nešto više. Ne mislim
da se agonija određenog broja izbeglica iz Hrvatske neće moći rešiti i kroz
stambeno zbrinjavanje, ali dosadašnja iskustva pokazuju da to može biti i povod
za novo vrtenje ukrug, jer Hrvatska kroz zakone pokazuje ogromnu volju da se
problem reši, ali u praksi je sve to ipak malo drugačije. Ne sumnjam u to da će
međunarodna zajednica kad-tad naterati Hrvatsku da trajno reši problem
izbeglica, ali mislim da će oni i dalje otezati ovaj problem koliko god budu
mogli.
