(Od našeg stalnog dopisnika)
Zagreb, 14. juna
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu održan je dvodnevni stručni skup
pravnika iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, te međunarodnih organizacija
koji su razmatrali institut komandne odgovornosti u međunarodnom i
nacionalnim pravima. Skup su zajedno organizovali Hrvatsko udruženje za
krivično pravo čiji je predsednik dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta dr
Davor Krapac i Fond za humanitarno pravo iz Beograda čiji je direktor
Nataša Kandić, uz pomoć "Autrič programa" haškog suda i danske vlade.
Ova tema posebno je aktuelna u ovom vremenu jer, kao što je poznato,
uglavnom na tom pravnom institutu se temelje glavna suđenja u Hagu za
ratne zločine počinjene u proteklim ratovima na prostoru bivše
Jugoslavije. Kako haški tribunal za koju godinu prestaje s radom i
preostali obiman posao preuzimaju nacionalni pravni sistemi, potrebno je u
tom smislu usaglasiti pravnu legislativu, pogotovo što neke zemlje na tom
području u svom pravnom sistemu i nemaju komandnu odgovornost kao osnov za
krivičnu odgovornost, pa ispada da se u njima ne bi moglo ni suditi za ono
za šta se sada sudi u Hagu.
Uvodno izlaganje u kojem je analizirao neka posebna pitanja komandne
odgovornosti, na primer primenu te doktrine na nevojne komandante, te
razliku između unutrašnjeg i međunarodnog oružanog sukoba u kontekstu
komandne odgovornosti, imao je Hoze Dorija, inače pravni savetnik glavnog
haškog tužioca.
Zagrebački advokat Anto Nobilo, koji je u Hagu branio hrvatskog
generala iz BiH Tihomira Blaškića, ukazao je na potrebu da se prilikom
određivanja komandne odgovornosti pojedinca u komandnom lancu utvrdi
razlika između formalne i stvarne komandne uloge, da bi se time utvrdio
stvarni stepen odgovornosti pojedinca za zločine koje su počinile druge
osobe.
Njegov kolega takođe iz Zagreba Čedo Prodanović, koji u Hagu zastupa
hrvatskog generala Rahima Ademija optuženog po komandnoj odgovornosti za
zločine počinjene nad Srbima u Medačkom džepu, analizirao je situaciju u
kojoj se po komandnoj odgovornosti optužuje osoba koja je formalno
odgovorna za dela potčinjenih vojnika, ali se u stvarnosti ne radi o osobi
koja je donosila ili mogla donositi odluke kojima bi uticala na činjenje
ratnih zločina. Radi se tu o onoj sve češće utvrđenoj činjenici iz
proteklih ratova na prostoru bivše Jugoslavije koja se naziva "dvostruka
linija komandovanja", u kojoj su "za javnost" postojali formalni nosioci
komandnog lanca, a prave odluke su se donosile na drugom mestu i
sprovodile po formalno "nepostojećim" linijama.
Među više učesnika iz Srbije i Crne Gore na skupu u Zagrebu bili su
sudije Okružnog suda u Beogradu Radmila Dragičević-Dičić, Biljana
Sinanović i Omer Hadžiomerović, sudija Vrhovnog suda Srbije Nata
Mesarović, javni tužioci iz Beograda Aleksandar Milosavljević i Goran
Ilić, republički javni pravobranilac Srbije Sead Spahović i dr.
R. Arsenić
SKUP STRUČNJAKA BEOGRADA I
ZAGREBA
Komandna odgovornost pod lupom pravnika
Title: Message

