Svako vidi ono što želi
Dušan Bajatović: Nalazimo se u političkom, privrednom, socijalnom i državnom ćorsokaku pa su jedini izlaz izbori. Nada Kolunyija: Zaboravljaju od kakve bede smo krenuli. Nenad Čanak: Bolje da se Koštunica pokrije ušima posle svega što je u karijeri učinio
Bivši
predsednik SRJ i novi-stari lider DSS-a Vojislav Koštunica predočio je
delegatima minule izborne stranačke skupštine, istovremeno i javnosti, veoma
sumornu dijagnozu postojećeg stanja u Srbiji. Osim što je vlast okarakterisao
kao autoritarnu, Koštunica je ocenio da život ovde nije ni normalan ni dosadan,
da nema govora o redu. Po njegovim rečima, od demokratskih institucija i pravila
sve se više udaljavamo, a sa stanovišta demokratskih standarda sve više
nazadujemo.
Ocene o današnjoj Srbiji zavise, od ugla posmatranja, odnosno
pozicije u odnosu na vlast. Potvrđujući, dakako, da je slika Srbije poprilično
crna, potpredsednik SPS Dušan Bajatović odmah stavlja do znanja da takvu ocenu
nikako ne izriče tek da bi “komšiji crkla krava”, već zato što je, po njemu, sve
u Srbiji zaista dovedeno u ćorsokak: i u političkom, i u privrednom, i u
socijalnom, i u državnom smislu. Bajatović rešenje vidi, gle - u izborima.
On
ističe da ni uz najbolju volju ne može da navede bilo šta što je dobro a da je
poteklo od aktuelne vlasti.
|
NADA KOLUNDŽIJA: - Ako se ima na umu tačka s koje smo krenuli, izjave koje su crne i
negativne do kraja, pokazuju kao da neko ne shvata s koje se pozicije
pošlo - kaže za “Dnevnik” potpredsednica Demokratske alternative Nada
Kolunyija. - Naravno da uvek može da se kaže da je moglo bolje, nešto
brže, efikasnije, da su mogle da se izbegnu neke greške. Ali, doneti ocenu
da je sada gore nego ikada, osim što nije objektivno, ne govori o stvarnim
činjenicama, a na neki način eliminiše i mogućnost da se otkloni i ono što
je zaista loše i što bi trebalo eliminisati. |
- Da
krenemo redom: imamo li institucije? I ono što su zatekli od institucija,
uništili su. Kažu, dobar je prijem u Savet Evrope. Ali, to nije rezultat rada
ove vlade, već rezultat Đinđićevog ubistva jer su posle toga Amerika i Evropa
brže-bolje počele da se takmiče oko sfere interesa. Znači, čak ni to nije
rezultat rada Vlade - nego okolnosti. Privatizacija je postala svrha sama sebi -
nismo došli do ulaganja, već do statistike o kojoj se govori, a od nje nema
rezultata u smislu pokretanja privrede. Dalje, umesto da smanjuje tenzije u
društvu, vlast ih podiže: katastrofalna zakonodavna aktivnost u vreme vanrednog
stanja itd. Nema radova, izgradnje: prolazim autoputem Novi Sad-Beograd i tu se
ništa ne dešava, a taj put je trebalo već da bude gotov i tome slično - ističe
potpredsednik SPS.
Potpredsednik G-17 plus Predrag Marković, iako jedan od
čelnika opozicione stranke koja traži izbore, gleda na stvari kudikamo hladnije
glave. On, tako, navodi da je Srbija trenutno u vrlo neugodnoj situaciji, zbog
toga što je neophodno učiniti čitav niz radikalnih poteza, čega su svesni svi
odgovorni ljudi u svim demokratskim strankama.
- Međutim, budući da je
Republička vlada u poslednjoj godini svog mandata, ona po prirodi stvari ne može
da čini radikalne poteze, zbog čega treba što pre raspisati izbore, koji će nam
doneti nespornu republičku skupštinu i vladu koja će pred sobom imati mandat od
nove četiri godine i tako se sama suočavati s posledicama svega što bude uradila
- kaže Marković za naš list.
On ističe da je srećna okolnost za Srbiju
sadržana u ogromnoj podršci koju u ovdašnjoj javnosti imaju demokratski
orijentisane stranke, što će, “ako se odgovorni ljudi ne budu svađali”, posle
signala koji će na samitu u Solunu biti dat svim državama Zapadnog Balkana,
značiti ubrzan put Srbije ka Evropi. Doduše, da bi do toga došlo, Srbiji je, po
Markovićevim rečima, neophodno da se prethodno uspostavi kao stvarna država, sa
stabilnim parlamentom i vladom, što će novi izbori, s obzirom na popularnost
demokratske opcije, kako je rekao, svakako doneti.
S druge strane,
predstavnici vlasti ističu da pri davanju bilo kakvih ocena sadašnjeg stanja u
Srbiji pa time i učinka aktuelne vlasti obavezno kriterijum mora biti - odakle
se pošlo.
- Jedini u DOS-u sam glasao protiv Vojislava Koštunice kao
kandidata za predsednika, jer se nikada nisam slagao s njegovim načinom
razmišljanja i političkim stavovima - rekao je za naš list predsednik Lige za
Šumadiju Branislav Kovačević.
|
NENAD ČANAK: - Bolje da se Vojislav Koštunica pokrije ušima i da ćuti jer otkako
je, sticajem nesrećnih istorijskih okolnosti došao u situaciju da igra
bilo kakvu ulogu na političkoj sceni Srbije, njegova karijera je popločana
saradnjom upravo s onima protiv kojih se sav civilizovani svet borio više
od deset godina, podrazumevajući tu i borbu protiv Slobodana Miloševića i
njegovog nacionalsocijalističkog režima, kao i hordi izdajnika koje su,
nažalost, pod njegovim visokim pokroviteljstvom i pokroviteljstvom
njegovih istomišljenika, noseći transparente s likovima proverenih ratnih
zločinaca izrazbijali Novi Sad pre nekoliko dana, time zloslutno
podsećajući na vreme iz 1988. godine kada je naš grad takođe bio
uništavan, a zarad politike Slobodana Miloševića - rekao je za naš list
predsednik LSV Nenad Čanak. |
-
Kada je postao predsednik SRJ, on se okružio upravo ljudima koji su vrlo
problematične prošlosti, ili su se bavili poslovima vezanim za vojsku i činio je
sve ono što karakteriše autoritarne režime - naglašava Kovačević, i ocenjuje da
Srbija nije krenula baš onim putem kojim je mislio da će krenuti, ali i da, po
njegovom mišljenju, u isto vreme nisu postojali ni uslovi da se demokratizacija
društva tako brzo realizuje upravo zbog okoštalosti institucija koje su stvarane
ne samo u poslednjoj deceniji već od kraja rata do danas.
- Imamo potrebu da
promenimo institucije, a pre svega svest građana i svih učesnika u kreiranju
političkog i svakog drugog života u Srbiji, da se zaista u 21. vek mora ući s
drugačijim načinom razmišljanja. Ocene o Srbiji i stanju u Srbiji dobijamo od
onih koji se nama bave, a pre svega od međunarodne zajednice. Ako smo uspeli u
tom međunarodnom kontekstu da se vratimo u svet i Evropu kroz Ujedinjene nacije,
Savet Evrope, Interpol i druge važne institucije, to najbolje govori kakva je
ocena međunarodne zajednice o vlasti u Srbiji. Dobijamo određene kredite,
subvencije i sertifikate i to znači da je međunarodna zajednica kao neutralni
posmatrač promene okarakterisala kao pozitivne. Sigurno da se te promene nisu na
najbolji način odrazile i na standard građana, jer je to druga faza u reformama
u Srbiji. U isto vreme se ne može ni govoriti o totalitarizmu i autoritarnosti
vlasti, već se govori o okoštaloj privredi koja nije kompatibilna sa svetskom i
koja još uvek nije spremna za tržišnu utakmicu, jer su za to potrebne godine –
rekao je za naš list Branislav Kovačević.
