|
Kako do imovine u
Hrvatskoj
Isti principi za sve?
Mislim da bismo mi svi bili
naivni kad bismo očekivali da Račan i njegova vlada Srbima naprave nekakvu
podobnost ili uslugu, ili da budu makar korektni prema nama. Oni to nisu.
Račan je imao šanse devedesete, devedeset prve i pete i koje god hoćete
(bio je poslanik u Saboru), ali nikad nije digao glas protiv genocida koji
je vršen nad Srbima, niti je progovorio o masakrima i ratnim zločinima, a
nije ispravio nepravdu ni u materijalnom pogledu. Sad pod pritiskom
međunarodne zajednice, a sve zbog ulaska u Evropsku uniju, oni su
primorani da nešto učine, ali ono što su oni ponudili jeste
obmanjivanje
piše: Mirjana
Miljanović
Nakon što je nedavno Hrvatska vlada donijela
odluku o stambenom zbrinjavanju svih povratnika i izbjeglica bivših
nosilaca stanarskih prava, njen prvi čovjek Ivica Račan pozvao je Srbe
koji su tokom rata izbjegli iz Hrvatske da se vrate u svoju domovinu. On
je Srbima koji su bili nosioci stanarskih prava poručio da će, ukoliko se
vrate u Hrvatsku, biti stambeno osigurani.
Račan smatra da su ovom
odlukom (pored odluka o obnovi kuća i povratu imovine), eliminisane sve
prepreke za povratak izbjeglica u Hrvatsku.
Ipak, svi oni koji nisu u
posljednjih desetak godina postali žrtve amnezije, upitaće se kako to da
najedanput Hrvatska pokazuje dobru volju prema Srbima i gdje se tu skriva
začkoljica, a onda će i otkriti da je stvar u tome što je rješenje
problema bivših nosilaca stanarskih prava, odnosno povratka izbjeglih
Srba, zapravo i jedan od glavnih političkih uslova koje Hrvatska mora
ispuniti da bi dobila status kandidata za željeno članstvo u Evropskoj
uniji (EU). A, ako bolje pogledaju šta to Hrvati nude Srbima povratnicima,
otkriće i to da o pravednom rješenju još uvijek nema ni govora.
Kako i kad do
stana
Dok se u Bosni i Hercegovini očekuje da će do
kraja ove godine biti realizovan jedan od osnovnih strateških ciljeva u
sprovođenju aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma – povratak imovine i
stanarskih prava izbjeglicama i raseljenim licima – u Hrvatskoj će se
pitanje stambenog zbrinjavanja bivših nosilaca stanarskog prava, bar kako
sada stvari stoje, riješiti »malo« kasnije.
Za razliku od Hrvatske, u
zemlji u kojoj međunarodna zajednica igra presudnu ulogu svi ugovori o
zamjeni imovine koji su sklopljeni u periodu od 1. aprila 1992. do 28.
decembra 1998. godine odlukom visokog predstavnika podliježu reviziji. Po
posebnom imovinskom zakonu koji je na snazi u Bosni i Hercegovini svi
vlasnici i korisnici imovine (oni koji su imali stanarsko pravo na dan 30.
aprila 1991. godine) imaju pravo na bezuslovno vraćanje u posjed svoje
imovine, a svi ugovori kojima je nakon utvrđenog datuma njihova imovina
zamijenjena ili prodana, smatraju se ništavnim, ako se ne dokaže da je to
učinjeno na dobrovoljan i zakonit način.
Nasuprot tome, prema
sadašnjem prijedlogu koji je izradilo Ministarstvo javnih radova RH
projekt zbrinjavanja srpskih povratnika neće značiti i vraćanje
institucije stanarskog prava, nego će njegovi bivši nosioci dobiti
mogućnost najma stanova ili kupnje stana putem programa društveno poticane
stanogradnje. (O prijeratnim stanovima, dakle, nema ni riječi.) U slučaju
da se u bivšim prebivalištima u koja će se vraćati srpski povratnici ne
sprovodi taj program, država će im kupovati stanove po tržišnim uslovima.
Druga mogućnost koja se pruža povratnicima jeste kupnja stana, ali ne
i po povoljnijim uslovima.
Srbi koji su zainteresovani za povratak,
poručuje hrvatska vlast, imovinske zahtjeve moći će predavati do kraja
iduće godine. Uslov je da nisu vlasnici ni suvlasnici stana ili porodične
kuće u Hrvatskoj, ili na području država nastalih raspadom SFRJ. Takođe,
pravo na zbrinjavanje neće moći ostvariti oni koji su kuću ili stan
prodali ili darovali nakon 10. oktobra 1991. godine. Određeno je da do
kraja 2006. godine problem zbrinjavanja povratnika bude u potpunosti
riješen.
Gdje će u međuvremenu krov nad glavom naći oni Srbi koji su
sa Hrvatima i Bošnjacima tokom rata mijenjali stanove u Republici Srpskoj
(koji ovima do kraja 2003. godine treba da budu vraćeni), onima koji
odlučuju o njihovim sudbinama i nije važno. Njima je važan put ka EU.
"Srbi koji su u RS, imaće sad velikih problema jer ih Vlada Hrvatske i
Račan pozivaju da se vrate (ali tek do konca 2006), a ovdje deložacije
slijede", rekao je za Patriot Petar Džodan, predsjednik Udruženja
izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske. On kaže da hrvatski premijer Srbima
ne nudi doslovno ništa. "Račan nudi samo priču, jer kada se podnese
zahtjev, vi ne možete doći do svog stana bez obzira na to da li bio prazan
ili ne, već će povratnicima ponuditi neki smještaj. Koji je to smještaj?
Da li su to neke barake gdje su nekad bili građevinci, ili sabirni centri?
Ja ne vidim šta drugo oni imaju ponuditi. Kažu da će davati i građevinski
materijal. Ako je neko imao stan u Ilici u Zagrebu, gdje će mu dati da
gradi kuću? Negdje na Zagorskim bregima? To nije ni približno nadoknada
imovine. Ako međunarodna zajednica to prihvati, onda ja mogu s puno
odgovornosti reći da je to onda međunarodna zajednica zajedno s njima
kreirala i da je to jedna nečuvena istorijska pljačka jednog naroda – ne
samo istjerivanje nego i pljačka njihove imovine", kaže Džodan.
Apsurd
Drugi uslov koji povratnici moraju ispuniti da
bi s državom mogli sklopiti ugovor o najmu stana jeste da potpišu izjavu
da se žele trajno vratiti i nastaniti u Hrvatskoj. (Valjda zbog toga da im
slučajno ne bi palo na pamet da te svoje stanove prodaju kad ih otkupe, pa
da sa svojim novcem dobijenim od prodaje svog stana odu da žive tamo gdje
sami žele. Nema šta, na sceni je poštivanje ljudskih prava.) Najamnina za
te stanove, ističu oni, neće biti visoka i određivaće se prema uslovima
koji vrijede za povratnike na području od posebne državne brige. Kada je
riječ o kupovini stanova, povratnici će ih moći kupiti uz iste uslove
kakve u okviru tzv. programa društveno poticane stanogradnje (POS
programa) vrijede za sve druge građane.
"Oni će Srbima iznajmiti
stanove, ne znam gdje, ni kakve. Kasnije će se ti stanovi moći otkupiti –
35 plus 10 kvadrata plaćaće se po nekakvim benificijama, a ostalo po
tržišnim cijenama. Kako će izbjeglica po toj tržišnoj cijeni plaćati
ostalih 20-30 kvadrata? To je apsurd. Mislim da to nije nikakvo rješenje",
kaže Džodan.
Apsurda ima još. U Ministarstvu javnih radova RH
procjenjuju da će se za zbrinjavanje srpskih povratnika morati osigurati
najviše pet hiljada stanova. (Računa se da bi trošak za to samo u idućoj
godini mogao biti oko 400 miliona kuna.)
"Oni kažu da su, ako riješe
5.000 stanova, sve riješili. Otkud im taj podatak? Srbi su imali 5.000
stanova u jednom većem gradu, a ne u cijeloj Hrvatskoj. Oni imaju tačne
podatke, jer su stanove oduzimali putem sudova, a ovo što sada rade samo
je još jedan vid daljeg odugovlačenja", kaže Džodan ističući da je
stanarsko pravo materijalno pravo zbog toga što su ljudi morali izdvajati
sredstva da bi dobili stanove. "I za to postoji dokumentacija – ko je bio
vlasnik stana, od koje firme ga je dobio i pod kojim uslovima. Ako papiri
ne postoje u onom dijelu Hrvatske gdje je popaljeno i uništeno, dokazi
postoje u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Zadru... Međutim, istina je da
su oni sve te stanove oduzeli i jedan dio privatizovali. I tačno su znali
šta rade i zašto to rade – to je praktično nastojanje da se Srbin više ne
može vratiti. Jer, dvije stvari su osnovne da bi čovjek mogao negdje
živjeti – sloboda kretanja i krov nad glavom. Bez toga nema povratka",
kaže Džodan.
Ljudska prava
Prema podacima Komesarijata za izbjeglice
Srbije i Crne Gore (SCG), u ovoj zemlji ima 50.000 bivših nosilaca
stanarskog prava iz Hrvatske, a njih 18.000 podnijelo je zahtjev za
povratak tog prava. Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju
(OEBS) u Hrvatskoj procjenjuje da je u sedam hrvatskih gradova stanarsko
pravo izgubilo 24.000 ljudi, dok je prema statistici Hrvatskog helsinškog
odbora taj broj manji i kreće se do 10.000.
Iz Hrvatske je od
izbijanja sukoba na prostoru bivše SFRJ otišlo najmanje 400.000 Srba.
Najveći broj ovih ljudi utočište je našlo na području SCG, jedan dio je
otišao u inostranstvo, a neki od njih došli su i u Republiku Srpsku. U
Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica RS kažu da trenutno na području
Republike Srpske živi oko 30.000 Srba iz Hrvatske. Najviše ih je u
banjalučkoj regiji – oko 20.000.
Vojin Mijatović, službenik za odnose
sa javnošću Ministarstva za izbjegla i raseljena lica u Vladi Republike
Srpske, ističe da je problem Srba iz Hrvatske najveći problem u primjeni
imovinskih zakona na ovim područjima. "Nekih pomaka već ima i mi se nadamo
da će uskoro biti više napretka sa hrvatske strane što se tiče rješavanja
stanarskih prava, pitanja državljanstva i slično, te da to vrlo brzo neće
biti prepreka povratku", rekao je Mijatović za Patriot.
Predsjednik
Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske, međutim, kaže da stvari
treba nazivati njihovim pravim imenom i da je sve ovo što se sada radi u
Hrvatskoj potpuno iznuđeno od međunarodne zajednice.
"Mislim da bismo
mi svi bili naivni kad bismo očekivali da Račan i njegova vlada Srbima
naprave nekakvu podobnost ili uslugu, ili da budu makar korektni prema
nama. Oni to nisu. Račan je imao šanse devedesete, devedeset prve i pete i
koje god hoćete (bio je poslanik u Saboru), ali nikad nije digao glas
protiv genocida koji je vršen nad Srbima, niti je progovorio o masakrima i
ratnim zločinima, a nije ispravio nepravdu ni u materijalnom pogledu. Sad
pod pritiskom međunarodne zajednice, a sve zbog ulaska u Evropsku uniju
oni su primorani da nešto učine, ali ono što su oni ponudili jeste
obmanjivanje", kategorično tvrdi Džodan.
On je naglasio da međunarodna
zajednica, ako bude korektna i ako bude primjenjivala ono što čini u BiH,
neće Hrvatskoj dozvoliti ulazak u EU dok na pravedan način ne riješi
izbjegličko pitanje. U Hrvatskoj, ističe Džodan, treba da se ukinu
diskriminatorski zakoni, što bi omogućilo povratnicima da po kratkom
upravnom postupku vraćaju stanarska prava ili da za svoje stanove dobijaju
adekvatnu nadoknadu po tržišnim cijenama.
I opet se vraćamo na ono
isto – rat nikome nije donio ništa dobro. Ali, on je bio i nakon njega
ipak je više nego potrebno da se osvijestimo. Hoće li Srbi u svojoj
domovini Hrvatskoj uvijek da se osjećaju kao da su neželjeni gosti, a ne
kao da su u vlastitoj kući u kojoj žive vjekovima i imaju li svi ljudi
jednako pravo na ostvarivanje onoga što se zove osnovno ljudsko pravo –
pravo na život, slobodu i imovinu ili i tu postoji neki ekskluzivitet?
Vidjećemo.
U julu o
povratku
Hrvatski premijer Ivica Račan trebalo bi da u
zvaničanu posjetu BiH dođe početkom jula ove godine. Tokom posjete će se,
kako je najavljeno, razgovarati i o potpisivanju protokola o sprovođenju
Sporazuma o povratku izbjeglih lica iz RH i BiH.
Nema stanova za pripadnike
bivše JNA
Iako se postavljalo pitanje šta će biti s
pripadnicima bivše JNA, od kojih su neki takođe bili nosioci stanarskog
prava, u Vladi RH objašnjavaju da se program stambenog zbrinjavanja na
njih ne može odnositi jer se tretiraju kao pripadnici "agresorske vojske".
Ni prema međunarodnim konvencijama, ističu oni, pripadnici bivše JNA ne
mogu ostvariti status izbjeglice, pa tako ni pravo na stambeno
zbrinjavanje.
Mikerević se sastao sa
Pupovcem
Predsjednik Vlade Republike Srpske Dragan
Mikerević u petak je primio predsjednika Srpskog narodnog vijeća iz
Zagreba Milorada Pupovca. Tokom ovog susreta bilo je riječi o pitanjima
povratka, obnove i integracije Srba u Hrvatskoj.
Pupovac je istakao da
Srbi danas u Hrvatskoj čine 4,5 odsto od ukupnog broja stanovnika, dok ih
je prije rata bilo 14 odsto. On je takođe naglasio da je povratak Srba u
Hrvatsku još uvijek nezadovoljavajući, rekavši da u tome najveću prepreku
predstavljaju problemi sprovođenja imovinskih zakona i zapošljavanja
povratnika.
Pored minimalne zaposlenosti pripadnika srpske
nacionalnosti u Hrvatskoj, posebno u institucijama, Pupovac je istakao da
krupan problem predstavlja i nizak nivo participacije pripadnika srpske
nacionalnosti u lokalnoj vlasti.
Predsjednik Vlade RS je izrazio
uvjerenje da će hrvatske vlasti učiniti napore da se razriješe problemi
Srba u Hrvatskoj jer je to jedini način da se obezbijedi veći stepen
povratka i reintegracije Srba.
S druge strane, Mikerević je uputio
poziv svim Hrvatima i Bošnjacima koji su izbjegli iz BiH, odnosno
Republike Srpske, da se vrate na svoju imovinu.
#####
|
