Title: Message
 
by                                                                           
Datum:03. juli 2003. g.

Upozorenje:Ukoliko ste ovu poruku dobili greškom ili više ne želite da dobijate nove informacije i tekstove sa ARTEL GEOPOLITIKA pritisnite [EMAIL PROTECTED] i u rubrici "subject" napišite "unsubscribe".

Rudiger Gebel: SLOBODA IZA RESETAKA!

prevela. Gordana Milanovic-Kovacevic
Den Hag, 28. juni 2003

Medjunarodna akcija solidarnosti na Vidovdan: zahtevana sloboda za Slobodana Milosevica

Dobra vest kao prvo. IMedjunarodna solidarnost, takodje i sa Srbijom i sa Jugoslavijom, zivi i dalje i nije samo parola na papiru iz naftalina levicarske istorije. Iz tuceta zemalja, izmedju ostalog iz Nemacka, SAD, Kanade, Italije, Francuske, Austrije, Grcke, Belgije, Bugarske i Srbije skupili su se 28.06.2003 demonstranti u Den Hagu sa zehtevom za oslobodjenje Slobodana Milosevica i da podsete na zrtve NATO-bombaskog rata 1999.god. Po nalogu drzava-agresora sudi se ranijem predsedniku Jugoslavije pred Tribunalom UN radi navodnih ratnih zlocina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu.
Vec dve godine Milosevic se uspesno brani protiv sviojih tuzioca i radi toga malo ko obraca paznju na to sudjenje.
Sa jugoslovenskim i srpskim zastavama, uzvicima "Slobo, Slobo" i partizanskim pesmama demonstranti su marsirali u susedan Seveningen gde se on od 28.06.2001 nalazi.

Manje dobra vest dana: ove godine nije bilo milion Srba koji bi Milosevicu obecali podrsku i solidarnist, kao 1989.god. kada su naKosovu 600-ti put podsecali na Kosovsku bitku. Ispred Cercil pleina br. 1, sedista UN-Tribunala u Den Hagu doslo je na ovogodisnji praznik Vidovdan nesto oko 300 demonstranata, pozvanih na protest od strane" Internacionalnog komiteta za odbranu Slobodana Milosevica" (ICDSM)

Ipak je ova mala grupa bila dovoljna da sluzbe obezbedjenja navede na promene. U seveninskoj tamnici ove subote je izlazak u dvoriste bio ponisten, Milosevicu zabranjen, da se pozdravi uzivo ne bi culi.
klaus Hartmann, Savezni predsednik Udruzenje slobodnih mislilaca i podpredsednik ICDSM-a bio je ipak zadovoljan. "Vazno je da se da znak", rekao za novine "Junge Welt". Sigurno je da je prva solidarni protest u Den Hagu sa nekoliko stotina demonstranata bila manja. "Ali mi cemo opet doci i mi cemo biti jaci". Upucujuci na starog Graka Arostotela Hartman je sa poverenjem dodao, "pocetak je vise od polovine puta".

Dan pre toga Hartman je imao razgovor u duzini od dva sata sa Milosevicem. "On je borben, nece dozvoliti da ga pobede", izvestavao je on o svom razgovoru pod aplauzom prisutnih. On je i hrabrio za produzetak Milosevicevog procesa. " posle njihovog licnog poluvremena, tuzioci, ispred svih Karla del Ponte, stoje potpuno goli. Strasna slika", rekao je sef slobodnih mislilaca. Dosada je Milosevic svakog svedoka optuznice demontirao. "Ratni sud" se boji "drugog poluvremena" kada ce optuzeni pozvati svedoke. Ipak Tribunal slabi Miloseviceve snage. Do sada postoji preko pola miliona strana procesnih akata.
Hartman trazi radi toga da se sudjenje prekine na godinu dana i da se optuzeni pusti da bi se adekvatno pripremio.

Pred kapijom tamnice Hartman je upozorio na istorijsku dimenziju "Slucaja Milosevic". Zatvor u
Pompstaciosvegu 46 A u banji Seveningen sluzio je fasistima za zatvaranje holandskih ustanika. " Danas tu pocinioci ponovo zatvaraju protivnike", istice Hartman. I dalje navodi: "Borcima protiv Novog svetskog poretka pripada nasa solidarnost".

"Milosevic je prvi politicki zatvorenik takozvane globalizacije kapitalistickog tlacenja", rekao je takodje jedan od govornika na protestu Vil van der Klift iz Holandije. Procesom protiv nekadasnjeg izabranog predsednika jedne suverene drzave NATO i njen ad hoc Tribunal stvorili su odlucujuci presedan za unistenje suvereniteta svih drzava.

"Slobodan Milosevic ne sedi u tamnici zato sto je pocinio zlocine, vec zato sto se borio protiv zlocina", kaze Velko Vlkanov, ICDSM-kopredsednik i predsedavajuci Bugarskog antifasistickog saveza i Bugarskog komiteta za ljudska prava. Pod Milosevicem Srbi su 1999.god. branili svoju slobodu i cast protiv imperialisticke globalizacije - i time nezavisnost svih naroda. "U tamnici se ne nalazi samo Slobodan Milosevic, vec sama sloboda", rekao je Vlkanov. "U Seveningenu se SLOBODA nalazi iza resetaka".

Internacionalno oklevetan od samog pocetka Milosevic, Socialisticka Partija Srbije i sve patriotske snage usprotivile su se razaranju Jugoslavije u slabe, etnicki separisane teritorije, protiv vladavine IMF-a i Svetske banke, protov prodiranja McDonaldsove kulture i protiv NATO-upravljanih rasistickih teroristickih trupa, koje su cinicno maskirane kao borci za mir. Upravo radi ovog principijelnog otpora NATO mu sudi u Den Hagu, tvrdi Vlkanov. Koliko je samo cinicno da SAD gradjane drugih zemalja stavljaju pred sud, a za svoje
drzavljane traze izuzimanje od kazne. - U zadnjoj nedelji juna, da ovde primetimo, Bosna i Herzegovina je ratifikovala Ugovor sa Vasingtonom koji iskljucuje kazneno gonjenje gradjana SAD kroz pred Medjunarodnim sudom za zlocine. U isto vreme UN-Tribunal je bivsu predsednicu Republike Srpsle Biljanu Plavsic prebacio u zatvor u Svedskoj. Haske sudije su ovu 72-godisnjakinju u februaru osudile na jedanaest godina zatvora radi zlocina protiv covecnosti.

Odusevljenje prisutnih izazvao je belgijski publicista Misel Kolon. "Posle vojnih invazija na Avganistan i Irak SAD i njihovi saveznici nastavljaju da druge suverene nacije kroz privredne sankcije, pretnje oruzjem za masovno unistavanje i pokusajima destabilisanja, ucenjivacki i sa silom primoraju da im se podcine", kaze Kolon. Nedopustivo je za buduce borbe mirovnih- i socijalnih pokreta da se otpor protiv kolonijalistickih snaga uporno i konsekventno ne nastavi. Da je to moguce upecatljivo je pokazala njegova Levicarska partija prosle nedelje. Prijavom koju je podnela protiv americkog generala Tomija Frenksa zbog mogucih ratnih zlocina u najnovijem irackom ratu odjedanput je igrala u prvojj ligi svetske politike: Belgijska vlada je na sebe navukla sav nakupljen bes Bele kuce . Pod pritiskom vlasti SAD izmenila je u medjuvremenu
odredjena pravila zakona. Nezadovoljni ovim SAD razmisljaju o tome da Brisel vise ne bude glavno sediste NATO.

I tako ove suncane subote preovladava pouzdanje. Moguce je da je u Den Hag doslo samo nekoliko stotina demonstranata. Ali oni su se ubedljivo pokazali sigurnima: otpor za jedan drugi svet je moguc,
Medjunarodna solidarnost raste. Upravo u Cercilpleinu br. 1 pred kapijama tamnice u Seveningenu procvetao je na Vidovdan, na dan pada Srbije, jedan komad Jugoslavije.


ARTEL GEOPOLITIKA je privatan, nezavisan i nelukrativan web site koji se izdražava od volonterskog rada nekolicine entuzijasta.
Ukoliko  vam se informacije koje ARTEL GEOPOLITIKA objavljuje dopadaju bili bismo zahvalni da nas podržite bilo kojom finansijskim doprinosom ili kroz reklamiranje na našem web site-u. Vaša pomoć biće upotrebljena za još kvalitetnije selektiranje informacija, njihovo brže postavljanje na site i, što smatramo možda i najvažnijim, prevodjenje najkvalitetnijih tekstova i na druge jezike.
Za dinarske uplate: Rade Drobac- Postanska stedionica-, žiro račun br. 908-20001-18-8888-47712653
Za devizne uplate:  Rade Drobac- Nacionalna [tedionica- Devizni ra~un br.: 00-305-0002922.2

<<_IMVTemp_Show_Geopolitika-logo1.jpg>>

<<_IMVTemp_Show_ARTELlogo2.gif>>

Reply via email to