Ukleti zamak u Užičkoj 11
Podela imovine u kojoj je čak 400.000 stavki ne bi trebalo da izazove probleme. - Beograd i Podgorica ipak neće deliti fotelje i stolice jer gde se šta zateklo tamo i ostaje. - Zaostavština savezne države može biti problematična u odnosima sa bivšim jugoslovenskim republikama
Ovih dana ubrzana je podela jugoslovenske baštine između članica nove državne zajednice Srbije i Crne Gore. Dve republike će ono što je potrebno za nesmetano funkcionisanje nove zajedničke države, njenih organa i Vojske SCG dati na upotrebu državnoj zajednici, a glavni simboli te države ostaju Palata federacije, Savezna skupština, zdanja ministarstva spoljnih poslova i odbrane, Generalštab i ambasade koje po Ustavnoj povelji nisu predmet ovog deobnog bilansa. Komisija sastavljena od predstavnika dve republičke vlade i Saveta ministara, NBS i Centralne banke Crne Gore, te Vojske SCG, trebalo bi da sa 4. avgustom okonča podelu 400.000 stavki koliki je bilans imovine SRJ po Saveznoj direkciji za imovinu SFRJ.
|
Kako stoje Karađorđevići Poslednja jugoslovenska vlada predala je ključeve Starog dvora za stanovanje, a potom i Belog dvora, sa specijalnim uputstvima za korišćenje, prestolonasledniku Aleksandru Karađorđeviću i njegovoj porodici.Tako se država u korist starih vlasnika dedinjskog kompleksa odrekla rezidencije za najviše strane državnike, a poslednji je u Belom dvoru spavao ruski predsednik Vladimir Putin. Da se ne bi došlo u situaciju da se, poput francuskog predsednika Žaka Širaka, ovakvi gosti Beograda smeštaju u hotel, Srbija i Crna Gora trebalo bi da izdvoje između 117 objekata jedan za tu svrhu. Prestolonaslednik Aleksandar je, po rečima Popova, zatražio donošenje zakona o dvorskom kompleksu, kojim bi on ostao u vlasništvu države, s tim da princ ima ekskluzivno pravo korišćenja. Popov očekuje da Crna Gora vrati Aleksandru Miločer ili da isplati naknadu. Ukazuje da će to morati da učini i Slovenija, iako je Brdo kod Kranja koje potražuju naslednici princa regenta Pavla, princeza Jelisaveta i knez Aleksandar, “zaštitila” kao “dobro od nacionalnog interesa”. I vilu na Bledu, vlasništvo kraljice Marije, LJubljana će morati da vrati (ili plati) prestolonasledniku i porodicama njegovih stričeva, prinčeva Tomislava i Andreja. |
- Ne
verujem da će Komisija ovaj posao završiti u roku koji traži Povelja, a i
navikli smo da se svi rokovi u novoj državi i njenom
organizovanju probijaju, kaže za “Dnevnik” Dragomir Popov, doskora direktor
Savezne direkcije koja je popisala jugoslovenske pokretnosti i nepokretnosti za
“deobnu srpsko-crnogorsku korpu”.
Istovremeno, Popov podseća da slična
komisija, osnovana 1919.godine u Beču radi deobe imovine habzburškog “K und
K”carstva, nije ni ugašena, ali da ni istorijski bliža podela među bivšim SFRJ
republikama još nije okončana.
- Jedva smo došli do kraja sa tim šta pripada
Vojsci, šta nekadašnjim saveznim preduzećima, poput Tanjuga, Borbe, SDPR, kod
kojih je bila muka da se dođe do podataka. Brojne su pokretnosti - od umetničkih
slika i predmeta do kompletne vojne imovine, ali i kancelarijskog nameštaja -
objašnjava Popov kako se stiglo do toliko stavki “jugoriznice”. Koliko sve to
košta u evro-američkim ili domaćim novčanicama - ne zna se, jer je još druga
Jugoslavija sedamdesetih godina prestala da finansijski evidentira imovinu.
- Fotelje i stolice se ipak neće deliti između Beograda i Podgorice. Gde se
šta zateklo, tamo i ostaje. Inače, 98 odsto vlasništva saveznih institucija je
na teritoriji Srbije. U Crnoj Gori ostaju, recimo Titove vile u Meljinama i
Igalu, objašnjava Popov.
|
Petar Stambolić traži stan Na Dedinju je još i 19 vila pod upravom savezne države, a u njima
su stari nosioci stanarskog prava, koji nisu mogli da ih otkupe, jer su
izuzete iz prometa. Nalaze se u ulici Avgusta Cesarca i Užičkoj, a njihovi
stanari ih, po rečima Popova teško i održavaju, pa od države traže
zauzvrat adekvatne stanove. Petar Stambolić insistira da dobije 180
kvadrata novog stambenog prostora da bi napustio državnu vilu. Tu je i
porodici Stojnić, a general Morača, očekuje trosoban stan. |
Po
njemu, nikakvih problema u deobi ne bi trebalo da bude, sem možda kod
finansijskog salda, odnosno od kojeg dana će se računati prestanak uplate vlasti
Crne Gore u budžet nekadašnje savezne države, jer bi od tada trebalo da teku i
sve ostale računice. Kod datuma je guverner NBS Mlađan Dinkić jasan - sve do 3.
novembra 1999.godine, i očito je da ni jedan cekin Đukanovićeva vlada neće
dobiti van onog što joj pripada.
Inače, pred formiranje državne zajednice,
Crna Gora je uveliko kompletirala svoju organizaciju države, dok Srbija nije,
poštujući savezne institucije i ingerencije koje su po Ustavu SRJ imale. Zato
je, sa prelaskom određenih funkcija sa saveznog na republički nivo, doneta
odluka da se ne čeka šest meseci na deobu, zarad normalnog rada ministarstva
poljoprivrede, saobraćaja i Uprave za civilnu vazdušnu plovidbu, koja je prešla
u ruke Srbije, te finansija, pravde i policije. Novobeogradski SIV 2 i 3 su tako
nezvanično već u rukama Srbije, a uskoro će i Muzej Jugoslavije na Trgu Nikole
Pašića.
-U tom muzeju je mnogo eksponata koji nisu izloženi.
Reč je o slikama pre svega, za koje se mora naći izložbeno mesto, objašnjava
Popov.
Ustavnom poveljom i Zakonom za njeno sprovođenje državnoj zajednici je
na raspolaganju i sva imovina Vojske, koja je neophodna za odbranu. Vojska
Jugoslavije imala je i hotele i odmarališta, tako da se postavlja pitanje da li
se i oni podvode pod “odbrambenu svrhu”.
- Mislim da ni ovde neće biti
problema, posebno jer su armiju napustili oni kadrovi koji su naučili na
beneficije i ostali intelektualci koji normalno razmišljaju,čak i o aerodromu i
njegovom ekonomskom korišćenju. Tako će vojni aerodromi u Somboru, Lađevcima i
Ponikvama koristiti u civilno - vojne svrhe. Civilnu odrednicu trebalo bi da
dobiju i vojni hoteli na Tari i u Valdanosu, kao i deo Ostrva cveća. Radi se o
delu, jer je to zemljište vlasništvo SPC, odnosno Mitropolije crnogorske, kojoj
je poslednja jugoslovenska vlada vratila oduzeto, pojašnjava Popov. Inače, vojni
hotel na Tari vazduhoplovstvo je koristilo za seminare za obuku i usavršavanje
oficira. Oni, prelazeći na profitabilnu turističku svrhu, ne bi trebalo da
zatvore vrata i za ove vojne aktivnosti, koje se i u svetu podvode pod
odbrambenu moć.
|
Stanovnici dedinjskih vila General Svetozar Marjanović, čuven po potpisu na Kumanovskom
sporazumu, po kojim su NATO-trupe ušle na Kosovo i Metohiju, bio je
poslednji zaslužni građanin koji je od Slobodana Miloševića dobio jednu od
državnih vila na Dedinju, objašnjava Popov.Tako je iz fonda savezne države
otuđeno 30 rezidencijalnih objekata, koje su dobile u prethodnim periodima
nove zaslužne vlasnike, poput bišeg šefa diplomatije Živadina Jovanovića
ili ministra zdravlja Milovana Bojića.Neki su uspeli čak i da ih uknjiže
na svoje ime, iako su po zakonu zemljište, podrum i tavan u vlasništvu
države, konstatuje Popov. Na 4.000 kvadrata država je izgubila novih
10.000, koje je mogla da nadgradi i zaradi 50 miliona evra, čime bi se
rešilo stambeno pitanje mnogih u administraciji koji ni do penzije nisu
došli do stana. |
Kada
se podela imovine okonča, nova savezna država trebalo bi da poseduje imovinu
koja će omogućiti normalno funkcionisanje Vojske, Saveta ministara i njegovih
pet ministarstava, saveznih zavoda koji su ostali i u državnoj zajednici - za
intelektualnu svojinu, mere dragocenih metala, statistiku, hidrometeorologiju.U
vlasništvu SCG ostaće i Arhiv Jugoslavije. Interesantno je da u dosadašnjem toku
rada Komisije za utvrđivanje predloga imovine neophodne za funkcionisanje
državne zajednice nije određena sudbina zvanične rezidencije predsednika države,
vile “Mir” u Užičkoj 11-15. U nju nikada nije hteo da se useli Tito, a iz nje je
do zatvora odveden Slobodan Milošević. U nju nije hteo da kroči prethodni
predsednik i poslednji šef jugoslovenske države Vojislav Koštunica, a odbio je
da tamo stanuje i predsednik državne zajednice Svetozar Marović. Ukoliko niko
neće u “ukleti zamak”, Komisija bi ipak morala da odredi koja je rezidencija
predsednika države, bez obzira da li neko misli da je za to prerano u
doreferendumskom periodu. Možda i pored podele baštine, Marović ipak ne bude
poslednji predsednik zajedničke države.
Kako saznajemo, zaostavština savezne
države izazvaće probleme u odnosima sa bivšim jugoslovenskim republikama, jer
još uvek nije rešeno šta je društveno i državno jugoslovensko vlasništvo kao ni
potraživanja pravnih i fizičkih lica, pre svega, po Hrvatskoj i Sloveniji. Pošto
se Savezna direkcija, kojoj je Popov bio na čelu, ugasila, o ovoj imovini
trebalo bi da brine, po aktima državne zajednice, Ministarstvo spoljnih poslova.
Na čelo nove kancelarije, koja će se tek formirati, izgleda da će predsednik
kadrovske komisije Dragoljub Mićunović imenovati baš Popova, kako bi pokušao do
kraja da istera započeti posao sa eks-republikama koji poprima oblik “habzburške
deobe”.
Dragan Milivojević
