(Od našeg stalnog dopisnika)
Zagreb, 17. jula
Preksinoćnje predstavljanje knjige političkih eseja profesora
sociologije i predsednika jedine političke stranke u Hrvatskoj sa
socijalističkim predznakom (Socijalističke radničke partije) dr Stipe
Šuvara, inače hrvatskog člana Predsedništva SFRJ pre dolaska Tuđmana na
vlast koji ga je zamenio sa Stipom Mesićem, po mnogo čemu imalo je
obeležja društvenog događaja u ovoj sredini. U atrijumu muzeja "Mimara"
viđeni su nekadašnji visoki državni i politički funkcioneri Hrvatske i
Jugoslavije (npr. Jure Bilić, Petar Fleković i dr), te mnogi istaknuti
društveni i kulturni radnici. Poseban odjek ova knjiga imaće zbog svog
sadržaja, jer na jednom mestu sadrži sakupljene tekstove i istupe Stipe
Šuvara nastalih proteklih deset godina, koji su uglavnom bili prećutkivani
i potiskivani kao i njihov autor – po svojoj stručnosti i kritičnosti
veoma neugodan svedok proteklih zbivanja u Hrvatskoj i za prethodnu
HDZ-ovu ali i za sadašnju koalicionu vlast.
Zašto je ovu knjigu nazvao "Hrvatski karusel", sam Šuvar ovako
objašnjava: "Čovečanstvo bi trebalo stalno da napreduje, ali zbivanja s
kraja prošlog i početkom ovog stoleća nagnala su me da počnem da sumnjam u
teoriju napretka. Sve se vrti ukrug, kao karusel. Knjiga se zato i zove
"Hrvatski karusel", što znači – vrteška. "Šuvar dodaje da je "proteklih
petnaestak godina u neku ruku bio u ulozi noćobdije koji posmatra i
ocenjuje zbivanja, bez moći da i sam na njih utiče". On podseća da je sve
to vreme bio "potpuno prećutkivan ili pak tu i tamo pominjan u nekom
podrugljivom kontekstu".
Šuvar predaje demografiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pa su
zanimljive njegove analize i zaključci na tu temu. On, između ostalog,
navodi: "Jugoslavija je po popisu 1991. godine imala oko 24,5 miliona
stanovnika. Sada na tom prostoru ne živi toliki broj ljudi. Slovenija, BiH
i Hrvatska imaju danas manje stanovnika nego 1991. Srbija, bez Kosova, ima
više stanovnika, ali ponajpre zahvaljujući doseljavanju oko 700.000 Srba
iz ostalih krajeva bivše Jugoslavije. U Makedoniju se naselilo možda i oko
200.000 Albanaca sa Kosova i iz Albanije".
Na tu temu je posebno zanimljiva njegova analiza demografskih aspekata
Srba u Hrvatskoj u proteklom veku, o čemu je govorio na okruglom stolu
"Srbi u Hrvatskoj: juče, danas, sutra"u Zagrebu 1996. godine, što je sada
preneto u ovoj knjizi. Podsećajući da su prema popisima stanovništva 1900.
i 1910. godine Srbi u Hrvatskoj i Slavoniji (tada u sastavu
Austro-Ugarske) činili više od 25 odsto, a u Dalmaciji 17 odsto
stanovništva, te analizirajući šta im se sve dešavalo do danas, Šuvar
ovako zaključuje:
"Da nije postojala prva i druga Jugoslavija, da nije bilo politike
prema njima kakvu je sprovodila Pavelićeva Hrvatska 1941–1945. godine, te
politike kakvu sprovodi Tuđmanova Hrvatska od 1990. naovamo, Srba bi u
granicama današnje Hrvatske sada bilo oko milion i po. Ovako ih je ostalo,
odnosno ostaće, pošto se sprovede reintegracija istočne Slavonije, Baranje
i zapadnog Srema ne više od 150 hiljada, i to mahom raspršenih po većim
naseljima, a sa perspektivom da ih nadalje kroz pola stoleća više u
Hrvatskoj i ne bude".
Na istom skupu u oktobru 1996. godine Šuvar je naveo i ovo: "Iz
Hrvatske je od 1990. godine naovamo izbeglo u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu
i druge zemlje oko 400 hiljada Srba. A na područje koje je sada pod
upravom UNTAES-a, iz zapadne Slavonije 1991. godine i sa prostora na
kojima su se odigrali "Bljesak" i "Oluja" 1995. godine sklonilo se njih
još oko 60 hiljada. Nema zemlje u Evropi u kojoj se u 20. stoleću, eto,
tako temeljito uspelo u stvaranju "čiste" države-nacije, kao što je
Hrvatska".
R. Arsenić
U ZAGREBU PREDSTAVLJENA
KNJIGA STIPE ŠUVARA
Hrvatski karusel
