EKONOMISTI O NAJAVAMA NOVOG GUVERNERA DA ĆE NBS ODOBRAVATI POZAJMICE
BUDŽETU SRBIJE
Počelo je,
počelo..?
Ukoliko budžet ne može da se napuni izvornim
prihodima, on se mora prilagoditi kresanjem rashoda, a ne zaduživanjem kod NBS,
poručuje Boško Mijatović. - Generalna bojazan da je čitavo preuzimanje NBS
obavljeno u svetlu prilično ispražnjenog buyeta samo pojačava strah da će
pozajmice za raznorazne svrhe biti poprilične, smatra Miroslav Prokopijević. -
Stvari se moraju nazvati pravim imenom, a odobravanje kredita državi predstavlja
emisiju novca, ističe dr Danijel Cvjetićanin
“Počelo je, počelo”, bio je prvi komentar za “Dnevnik” profesora
Ekonomskog fakulteta u Beogradu dr Danijela Cvjetićanina na jučerašnju izjavu
guvernera NBS Kori Udovički “da postoji mogućnost da centralna banka pozajmi
Vladi Srbije određen novac ukoliko dođe do nelikvidnosti budžeta”. Ona je,
doduše, uslovila takvu vrstu pomoći za premošćavanje trenutne nelikvidnosti
srpskog budžeta, navodeći da će tražiti načina da “to koordinira” samo “ako se
zna da dolaze pare, ako postoji već razrađen mehanizam i ako je Vlada dotle već
pokazala da vraća likvidnost”. Ona je za beogradski radio B-92 kazala da takva
pozajmica “ne dolazi u obzir ukoliko sredstva ne mogu da budu vraćena i ako bi
izazvala inflaciju”.
Uz napomenu da se stvari
moraju nazvati pravim imenom, Cvjetićanin ističe da odobravanje kredita državi
predstavlja emisiju novca, a zna se kakve posledice to može izazvati. Iako
sumnja u to da će biti “hiperemisije” novca, on kaže da nije dobro što je novi
guverner NBS tako počeo svoj mandat.
Navođenje preduslova, koje će Vlada
morati da ispuni ukoliko želi da se privremeno zaduži kod NBS, dr Miroslav
Prokopijević, direktor Centra za slobodno tržište u izjavi za naš list ocenjuje
samo kao “izgovor, da bi se olakšala savest”. On, naime, tvrdi da NBS nema
načina da jednom odobrene pare državi vrati, a to znači da će u narednom periodu
dinar biti manje stabilan, a cene će malo brže rasti.To je prirodna posledica
takvog ponašanja, navodi Prokopijević.
- Potencijal eventualnog pritiska NBS
na Vladu da vrati kredit je takoreći nikakav - ističe Prokopijević. - Generalna
bojazan da je čitavo preuzimanje NBS obavljeno u svetlu prilično ispražnjenog
budžeta samo pojačava strah da će pozajmice za raznorazne svrhe biti poprilične.
Uostalom, uz političke razloge, mogućnost zaduživanja države kod NBS spada
sigurno među glavne uzroke smene bivšeg guvernera Mlađana Dinkića i njegove
ekipe.
|
„Spirala smrti” Stara srpska poslovica kaže da se i guštera plaše oni koje je zmija
ujela. Tim pre je veći strah da bi država, odnosno Vlada Srbije, veoma
lako mogla da se navikne na ovaj “doping” u vidu kredita od NBS, kada god
joj zafali novac u državnoj kasi. |
Za naučnog saradnika Ekonomskog instituta dr Boška Mijatovića izjava novog guvernera je razumna i ne može joj se mnogo zameriti. On, naime, objašnjava da je prirodno da u tranzicionim vremenima budžet povremeno ima kratkoročne teškoće s plaćanjima. Zato, kaže Mijatović, nije nerazumno da NBS povremeno, ali samo na kratak rok, priskoči u pomoć budžetu, da bi se premostila vremenska neusklađenost između prihoda i rashoda. S druge stane, naglašava on, budžet iz svojih prihoda mora u predviđenom roku da vrati pozajmicu NBS. Ni Mijatović, međutim, ne isključuje bojazan da to može biti najava nove prakse šireg finansiranja fiskalnog deficita države, što uopšte ne bi bilo dobro, i zato bi to NBS svakako morala da izbegne.
|
Niko neće „Đelićeve obveznice” Većina ekonomskih
eksperata smatra da bi bilo neuporedivo bolje da država, kada se suoči s
manjkom novca u svojoj kasi, umesto kod NBS, zakuca na vrata komercijalnih
banaka. To je, tvrde oni, normalan način finansiranja deficita.
Cvjetićanin, pak, kaže da za najave Kori Udovički ima i “neko
razumevanje”. Bez obzira na “odlične ocene u knjižicama” i na fantastične
rezultate Ministarstva finansija, koje priznaju i hvale svi svetski
finansijski eksperti, naš sagovornik je uveren da niko ne bi kupovao
obveznice srpskog Ministarstva finansija. |
-
Pozajmice NBS budžetu ne smeju da budu zamena za izvorne fiskalne prihode i
način popunjavanja budžetskog deficita - upozorava Boško Mijatović. - Ukoliko se
budžet ne može napuniti iz izvornih prihoda, on se mora prilagoditi kresanjem
rashoda, a ne zaduživanjem kod NBS. Ovakva bojazan u Srbiji je potpuno prirodna,
s obzirom na višedecenijsko iskustvo, kada su slične, načelno govoreći, razumne
izjave, bile najava ekspanzivne monetarne politike zbog dugoročnog finansiranja
deficita javnog sektora. To ovog puta ne bi smelo da se dogodi.
Eventualne
posledice zaduživanja države kod NBS na cene i kurs dinara mogle bi, najkraće
rečeno, da se svedu na narodsku izreku “mož’ da bidne, ne mora da znači”. Sve
će, naime, zavisiti od toga da li će se ti krediti odobravati samo na kratak rok
i uz sigurno pokriće u vidu budućeg budžetskog priliva. Problem je, međutim, u
tome što će biti kasno ako se ispostavi da je neki prihod planiran za državnu
kasu bio samo “račun bez krčmara”. Tada će taj račun morati da plate svi
građani, kroz oporezivanje putem inflacije. S tim u vezi, Cvjetićanin izražava
nadu da se to, ipak, neće dogoditi. U slučaju da kola krenu nizbrdo, može se, po
njegovim rečima, očekivati intervencija Međunarodnog monetarnog fonda, koji to
neće dozvoliti, jer su trogodišnjim aranžmanom dogovoreni kriterijumi, kojih
Srbija i Crna Gora mora da se pridržava ukoliko želi da računa na dalju
finansijsku podršku Fonda.
Uz napomenu da se ono “počelo je, počelo” više
odnosi na to što je, samo nekoliko dana od usvajanja novog Zakona o NBS,
definitivno isplivalo na površinu da guverner više neće biti samostalan u svom
radu, Cvjetićanin ističe da uopšte nije sporno personalno rešenje, “već je to
mesto sistemski značajno oslabljeno”. U prilog svojoj tvrdnji on navodi da će
Savet NBS odrediti platu novog guvernera i viceguvernera. Uostalom, poslednja
izjava Kori Udovički dokazuje da je mesto guvernera oslabljeno, navodi
Cvjetićanin, i podseća da je novim zakonom državi i formalno omogućeno da od NBS
uzme kredit u visini do pet procenata prosečnog budžetskog priliva u poslednje
tri godine. Pri tome, on ne isključuje ni mogućnost naknadnog “friziranja” tog
priliva, kako bi se državi omogućila veća “kvota” zaduživanja kod Centralne
banke.
M. Ćulibrk
<<attachment: 05-1.jpg>>
