|
GLAS ISTRAŽUJE |
Koliko će dugo Beograd čekati odgovor Sarajeva na ponudu o razmeni teritorija
Drino, mežu plemenita i kriva
SCG predlaže da granica dve države prati tokove Lima i Drine, kao i da joj pripadnu hidroelektrane "Zvornik" i "Bajina Bašta", BiH zasad ćuti
Dušan Crnogorčević, predsedavajući Međudržavne diplomatske komisije za državnu granicu ispred Srbije i Crne Gore, izjavio je SRNI da Beograd još nije dobio zvaničan odgovor od BiH na načelnu ponudu o razmeni teritorija, ali da ga očekuje posle letnjih odmora.
On je podsetio da je Beograd 10. aprila, na poslednjoj sednici međudržavnih komisija za granice SCG i BiH, predložio razmenu graničnih teritorija kod hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, na pruzi Beograd-Bar kod Štrpca, i u međurečju na prostoru opština Priboj u SCG i Rudo u BiH.
"Kad od bosanske strane dobijemo zvanično i pismeno odgovor, onda ćemo se opredeljivati, ali sada nemamo nikakve druge opcije u slučaju odbijanja ili prihvatanja" - naveo je Crnogorčević.
U sadašnjem obliku, državna granica prema BiH, dugačka oko 620 kilometara, postavljena je još u vreme kad su se na ovim prostorima smenjivali Turci i Austrougari. Prilikom austrougarske okupacije BiH, posle Berlinskog kongresa, njena vojska zauzela je i Priboj, Prijepolje i Pljevlja.
|
Koridor protiv tužbe? SARAJEVO (FoNet) - Zvanični Beograd spreman je da
besplatno izgradi 100 kilometara koridora 5C, ako BiH odustane od tužbe za
agresiju pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, objavila je BH TV1,
pozivajući se na neimenovane izvore. |
||||
Kako je, ipak, moglo da se desi da jedan deo BiH sa svih strana bude okružen teritorijom Srbije, takozvanim belim mrljama? Savo Derikonjić, direktor pribojskog Zavičajnog muzeja, misli da je Austrougarska posle povlačenja zadržala taj deo teritorije da bi joj služio za prikupljanje šumske građe sa područja pribojske i pljevaljske opštine, koja je kasnije rečicom Poblačnicom išla do Lima i dalje prema Drini.
Prema Crnogorčevićevim rečima, Beograd predlaže da se, pre nego što se postigne sporazum o nelogičnoj granici, razmene teritorije za te dve hidroelektrane, prugu kod Štrpca, u delu gde prelazi preko BiH. "BiH je izgleda tražio da se prvo postigne sporazum o granici, a onda pregovara o razmeni teritorija, što je nelogično, jer se završava sporazum o granici i istog momenta otvara", istakao je Crnogorčević.
Juče se oglasio i sarajevski "Dnevni avaz". Dnevnik tvrdi da je Komisija za granice SCG Komisiji za granicu BiH uputila dopis kojim predlaže razmenu državnih teritorija. Pored korekcije granice kod hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, Komisija za granicu SCG predlaže i razmenu teritorija na pruzi Beograd - Bar, kod mesta Štrpci, i u Međurečju, na prostoru opština Priboj i Rudo.
"Avaz" navodi da su iz Beograda dostavljene karte sa naznačenom teritorijom - list ih ekskluzivno objavljuje - koja bi, u traženoj razmeni, trebalo da pripadne SCG. Beograd nije, međutim, poslao karte sa naznačenom teritorijom koju je spreman da ustupi za 40, 45 kvadratnih kilometara koje "potražuje" od BiH.
"Predsedništvo Komisije za granice jednoglasno se složilo da se ne može razgovarati ni o kakvoj razmeni teritorija dok se za to ne stvori pravni okvir. U ovom slučaju, pravni okvir je potpisivanje i ratifikacija bilateralnog ugovora o granici. Taj ugovor dve države još nisu potpisale, što znači da su kolege iz SCG jako požurile s predlogom koji su nam dostavili", izjavio je Mugdim Čukle, prvi čovek Komisije za granicu BiH. On je naglasio da se sa tim stavom slažu i druga dva člana predsedništva Komisije Željko Obradović i Zoran Tegeltija.
- Taj predlog ne možemo uzeti ni u razmatranje pre ratifikacije bilateralnog ugovora o granici. Istovetnu smo situaciju imali i sa Zagrebom, pa smo odbili razgovore o razmeni teritorija pre nego što je potpisan Ugovor o međudržavnoj granici između BiH i Hrvatske - rekao je Čukle.
On je ocenio da korekcija granice, odnosno razmena teritorija, predstavlja u stručnom smislu izuzetno složen posao koji iziskuje mnogo vremena.
Crnogorčević, pak, kaže da su dve komisije najveći deo granice, odnosno od 90 do 95 odsto, praktično dogovorile, od severne do južne tromeđne tačke SCG, BiH i Hrvatske, a da su ostala otvorena pitanja koja se odnose na ovaj predlog.
Crnogorčević je naglasio da je sasvim logičan i prirodan predlog Beograda da granica u delu hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta skrene u obliku četvrtaste potkovice na bosansku stranu oko 300 metara, kako bi obuhvatila obe elektrane.
"Naš predlog je da granica na 300 metara ispred hidroelektrane Zvornik skrene ka teritoriji BiH, gde bi išla malim delom, a posle 200 metara vratila se opet ka sredini reke", istakao je on, dodajući da je Srbija finansirala, izgradila i da koristi obe hidroelektrane.
Crnogorčević je objasnio da bi Srbija taj deo nadoknadila, napominjući da, međutim, još nije dogovoreno koja bi se teritorija menjala sa srpske strane, ali da je princip da se nudi ista i po kvalitetu, i po kvantitetu, metar za metar.
"Mogli bismo da damo nešto od vode, pošumljeno zemljište, livadsko" - rekao je on i dodao da je u ovom momentu teško reći da li će Beograd za zamenu ponuditi teritoriju na približno istim lokacijama.
Prema Crnogorčevićevim rečima, za Beograd bi bilo mnogo skupo,
neracionalno i komplikovano da izmešta prugu Beograd-Bar na tom potezu kod
Štrpca.
On je pojasnio da granica u međunarodnom pravu, ako reka nije plovna,
ide sredinom reke, a ako je plovna, onda sredinom matice, odnosno plovnog
toka.
Crnogorčević je izjavu člana Komisije za granice iz BiH Mugdima Čukle, koji je rekao da Sarajevo smatra da je još rano za takav predlog, ocenio kao nekorektnu, jer je dogovor da se izjave ne daju dok pregovaraju eksperti.
"Ali, izgleda da on izlazi sa stavovima u kojima odbacuje naš predlog. Čukle nije predsednik bosanske strane, nego Zoran Tegeltija, a od njega ništa nismo dobili", zaključio je Crnogorčević.
