Sacekati formiranje nove Vlade u Srbiji Odlaganje resenja uvod u novo nasilje
Reakcije politickih analiticara nakon predstavljanja plana Martija Ahtisarija Kontakt grupi mogu se sabrati u jednostavan zakljucak - uslovna ili nadgledana nezavisnost. Dugogodisnja agonija oko statusa Kosova time se privodi kraju, ali tek sledi cenkanje, jer ce pre svega srpska strana zeleti sto skuplje da proda nesto sto, realno, ni ne poseduje, zakljucak je inostranih analiticara. Carls Ingrao, balkanolog i profesor istorije na univerzitetu Perdju, za NT kaze da nema nikakve nedoumice da ce Kosovo dobiti nezavisnost, jer to podrzavaju i SAD i EU, ali napominje da je predstojeci period veoma bitan za Srbe sa Kosova, ali i za Srbiju: - Potpuna nezavisnost u ovoj fazi nije moguca i Beograd i Pristina se moraju dogovoriti oko konacnog resenja. Taj prelazni period je dobar za Srbiju, koja bi trebalo da zahteva resenje problema proteranih Srba sa Kosova. Takodje je potrebno osigurati postovanje prava Srba koji su ostali na Kosovu. Ukoliko Srbi ne zele da se vrate, onda Pristina zajedno sa medjunarodnom zajednicom mora resiti pitanje imovine tih ljudi, jer je otimanje nelegalno. Ako Albanci ne budu mogli da obezbede povracaj imovine i beybednost Srbima, onda je podela Kosova realna. To, ipak, nije resenje koje zele obe strane, i verujem da ce pregovori biti uspesni. Savet bezbednosti odlucuje do marta Pojedini analiticari ipak su oprezniji u davanju izjava i za njih Ahtisarijev predlog ne predstavlja resenje koje bi uticalo da u novoj rezoluciji UN Kosovo dobije nezavisnost. Razlog je Rusija, koja je najavila ulaganje veta, ukoliko resenje bude nepovoljno po Srbiju. Martin Slesinger, direktor odeljenja za Istocnu Evropu u vasingtonskom centru Vudro Vilson, jedan je od onih koji smatraju da Rusi mogu iskoristiti to pravo i time dodatno zakomplikovati situaciju: Odugovlacenje vodi ka velikoj Albaniji Trenutno stanje ne odgovara nikome, jer bi se otvorila mogucnost da radikalne snage dodju na vlast i u Srbiji i delu Kosova - kaze Danijel Server, i dodaje: - To bi moglo da dovede do ponovnog budjenja panalbanske ideje na Balkanu, sta je jako opasno. Problem Kosova treba resavati na nivou Saveta bezbednosti, a u Vasingtonu na nivou Bele kuce: americki predsednik treba da odluci sta je spreman da ponudi za resenje kosovskog pitanja. Moze da nastavi status kvo, a to ce odvesti Balkan u negativnom smeru, jer ce kosovski Albanci potraziti podrsku Albanije i Albanaca u Makedoniji, sto nas ponovo vraca na budjenje ideje o velikoj Albaniji. - Nadam se da ce UN pronaci resenje kojim se nece podriti demokratska vlast u Srbiji, niti podstaci nasilje na Kosovu, ili neredi u Srbiji. Rusija ovog puta ozbiljno razmatra mogucnost upotrebe veta, ako bi se rezolucijom UN podrzala nezavisnost Kosova. U sadasnjoj situaciji, SAD nisu vise u stanju da uticu na Rusiju kao ranije, i ona vrsi ekonomsku ekspanziju na Balkanu, posebno u Crnoj Gori, pa i Republici Srpskoj, a time obezbedjuje i politicko prisustvo. Uprkos tome, Srbija za Rusiju nije najvazniji prioritet, mada bi Rusija preko Srbije mogla donekle da obnovi svoj naruseni status super sile. Verujem da ce medjunarodna zajednica naci kompromisno resenje, bez pominjanja reci nezavisnost, a u rezoluciji UN Kosovo nece biti proglaseno suverenom, nezavisnom drzavom, mada ce ga mozda neke drzave priznati. Pretpostavlja se da ce Savet bezbednosti UN razmotriti status Kosova u martu. Beograd i Pristina do tada treba da pronadju najmanje bolno resenje koje nece dovesti do novog talasa nasilja, smatraju analiticari. - Mora se precizirati da li je rec o pocetku novih pregovora ili prezentovanju konacnog izvestaja - kaze Roj Staford, profesor bezbednosne politike na Nacionalnom vojnom koledzu u Vasingtonu, i dodaje: Piter Fejt, holandski diplomata: EU skuplja 1.000 ljudi za misiju na Kosovu Moramo biti spremni da preuzmemo zadatke koje ce Evropska unija dobiti kada status Kosova bude odredjen. To je jako vazno, jer, cim rezolucija Saveta bezbednosti o statusu Kosova bude usvojena, EU ce odmah morati da „uskoci“ - izjavio je Piter Fejt, diplomata iz biroa EU Havijara Solane, za koga se suska da ce biti kosovski glavnopredsedavajuci, ili kako u EU vole da kazu - guverner. EU, ipak, ne sme da ostavlja utisak da priprema resenja i pre nego sto je pitanje nezavisnosti Kosova reseno i rezolucija usvojena, tvrdi Fejt i dodaje: - Treba da budemo veoma oprezni, i da imamo u vidu da su sve opcije moguce, a buduci status Kosova i dalje veliko pitanje. Politicki je nezahvalno, da kroz nase planove usmeravamo moguca resenja. Ipak, izvesno je, ispune li se ocekivanja zapadnih analiticara, i srpska provincija Kosovo dobije ogranicenu nezavisnost pod kontrolom medjunarodne zajednice, EU ce na vojnom i civilnom planu dobiti veoma vaznu ulogu. Planovi su vec napravljeni i kancelarija, nazvana Internacional Civilian Office spremna je da preuzme ulogu koju trenutno na Kosovu ima UNMIK, o cemu je NT u decembru pisao. Ingerencije koje bi EU na Kosovu imala, odnosice se pre svega, na kontrolu rada pravosudnih organa, kosovske policije i kaznenih ustanova. Vremenom, planirani su treninzi, kojima bi se kosovska policija i sudski organi osposobili, da sami preuzmu ove delatnosti. Pretpostavlja se da ce za ovu, vojno-civilnu misiju, biti potrebno oko 1.000 ljudi. Na pitanje kako ce ih EU clanice sakupiti, briselski diplomata odgovara: - Ubedjen sam da ce clanice EU ispuniti svoja obecanja i da cemo skupiti potreban broj ljudi za ovu misiju. - Ako zbog stava Rusije u Savetu bezbednosti dodje do daljeg odlaganja, do, recimo, leta, onda cemo na Kosovu imati probleme, a mozda i nasilje. Danijel Server, direktor balkanske inicijative u americkom Institutu za mir, ne veruje da ce Rusi vecno podrzavati Beograd: - Za Rusiju ovo nije pitanje principa, nego dogovora. Ne mislim da ce Moskva tvrdo i zauvek drzati stranu Beogradu. Mozda zeli vise prostora oko Abhazije, mozda joj se ne svidja predsednik Gruzije, Sakasvili, ima tu puno mogucnosti. Navesti Albance na gresku Slicnog misljenja je i Ingrao, koji tvrdi da Rusija vec godinama koristi Srbiju, kako bi povratila okrnjeni medjunarodni ugled, ali naglasava: - Dobro bi bilo saslusati njihov predlog i sacekati da Srbija dobije novu vladu i tada predloziti resenje za Kosovo. Verujem da ce nova vlada, makar i sa Kostunicom, popustiti i prihvatiti predlozeno resenje. Server, medjutim, smatra da ce Beograd odugovlaciti sa formiranjem vlade i na taj nacin odlagati resenje sto ce navesti Albance na gresku, koji ce, nezadovoljni situacijom, pribeci nasilju. Medjutim, niko ne zeli novi talas nasilja, pa je EU spremna Srbiji da ponudi nastavak pregovora i ubrzani proces integracija - zakljucuje Ingrao, a sa tim se slaze i Aleksandros Malias, grcki ambasador u SAD: - Buducnost naseg regiona je u EU. Dajmo onima koji se danas osecaju udaljenim od Evrope pasos sa oznakom „evropski identitet“ - smatra Malias, koji u tu buducnost ubraja i predlog Martija Ahtisarija. - Mislim da je najvaznije osigurati „dan posle“. Marti Ahtisari ce 2. februara predstaviti svoj paket predloga Beogradu i Pristini. Zelimo da „dan posle“ bude bolji od danasnjeg dana, i nista ne treba prepustati slucaju. Na kraju, buducnost citavog regiona lezi u EU. Sledimo put koji su pokazale Bugarska i Rumunija. Okrenimo se buducnosti. N. T. http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/ [Non-text portions of this message have been removed]
