CENA NEZAVISNOSTI KOSOVA 30.1.2007. 1:46
CENA NEZAVISNOSTI KOSOVA (Moskva, RIA "Novosti") Specijalni predstavnik generalnog sekretara OUN Marti Ahtisari je na zasedanju medjunarodne Kontakt-grupe za Kosovo prosle nedelje iza "apsolutno zatvorenih vrata" izlozio svoje predloge o konacnom statusu pokrajine. Sta je bivsi eks-predsednik Finske rekao diplomatama Rusije, SAD, Velike Britanije, Nemacke, Italije i Francukse u Beccu velika je tajna koja ce biti poznata, kako se ocekuje, tek posle 2. februara. Naime, toga dana specijalni predstavnik generalnog sekretara OUN ce sa svojim planom upoznati Beograd i Pristinu. Konacno odredjivanje statusa Kosova nece se dogoditi pre marta ove godne, kada ce to pitanje biti razmotreno u Savetu bezbednosti OUN. To je za RIA "Novosti" izjavio predstavnik Rusije u OUN, Vitalij Ccurkin. Medjutim, sudeci po informacijama koje su procurile u stampu iz diplomatskih izvora, status Kosova je u celini vec odredjen: fakticki, to je nezavisnost - "kontrolisana" - ali ne od strane Beograda. Diskusija se sada vodi jedino oko toga ko ce je proglasiti, a da ne poljulja pozicije prozapadnih partija u Srbiji i da ne isprovocira zestoku reakciju Rusije. Ahtisarijeva zamka 28-29 oktobra 2006. godine u Srbiji je odrzan referendum na kome su gradjani te zemlje odobrili projekat novog ustava, u kome je Kosovo oznaceno kao "neotudjivi deo Srbije". Albansko stanovnistvo Kosova, formalno jos srpske teritorije, bojkotovalo je referendum. Komentarisuci rezultate plebiscita, premijer Srbije Vojislav Kostunica je izjavio, da je Srbija svojim izborom celom svetu stavila do znanja, da nikada i ni pod kojim uslovima nece dati Kosovo. Za Kostunicu su rezultati volje gradjana vazni ne toliko kao za sefa vlade zemlje, koja samo sto nije definitivno izgubila 15 procenata teritorije, vec i kao sefa jedne od vodecih politickih snaga Srbije - koalicije Demokratska stranka Srbije - Nova Srbija. Za razliku od Demokratske stranke predsednika Borisa Tadica, DSS - NS se zalaze protiv davanja nezavisnosti Kosovu. Najvise na sta je spreman da pristane Kostunica jeste neki oblik autonomije. Tadic je u vise navrata govorio Srbima da je Kosovo, verovatno, za njih vec izgubljeno. Pretpostavljalo se da ce ubrzo posle referenduma - u decembru - biti prezentiran Ahtisarijev plan. Medjutim, po svoj prilici zeleci da podrzi Demokratsku stranku Borisa Tadica na predstojecim izborima u Narodnu skupstinu, specijalni predstavnik generalnog sekretara OUN je odgodio objavljivanje predloga o statusu Kosova. I zamka je uspela: na odrzanim izborima 21. januara DS je skupila 10 procenata vise glasova nego 2003. godine. Medjutim, ubedjeni protivnici odvajanja Kosova od Srbije u novom parlamentu ipak su izborili vecinu. Srpska radikalna stranka, na celu sa Vojislavom Ssesseljem koji se nalazi u Hagu, osvojila je 28,59 procenata glasova, a DSS - NS Kostunice 16,66 procenata. Nezavisno predstavnistvo Nedelju nakon izbora, 25. januara, Ahtisrijev plan je prezentiran clanovima Kontakt - grupe. Taj plan je napravljen za manje od sedam mesecni nakon odrzanog prvog "istorijskog" susreta predstavnika Beograda i Pristine za istim stolom. Bez obzira na to sto ni na prvom, a ni na kasnijim susretima nije doslo do priblizavanja strana, plan je, kako je i planirano, napravljen i prezentiran "medjunarodnoj zajednici". Sta je zapravo specijalni predstavnik za Kosovo predlozio zemljama - clanicama Kontakt grupe, nije zvanicno saopsteno. Medjutim, kao i uvek, novinari su sve saznali iz "izvora". Informaciju, koja se nasla u rukama kako zapadnih, tako i ruskih medija, mogli bi smo sumirati ovako. Ahtisarijevi predlozi podrazumevaju takozvanu "kontrolisanu neavisnost Kosova". I mada se sam pojam "nezavisnost" u tekstu ni jednom ne spominje, mnogi kazu da ce usvajanje tog plana otvoriti Kosovu put u formalnu i realnu nezavisnost. Upravljanje Kosovom fakticki ce preci na Evropsku uniju. Kljucna figura u pokrajini ce biti naimenovani od strane EU medjunarodni civilni predstavnik, koji ce biti sef Kosova. Na tu duznost "medjunarodnog predstavnika" bice postavljen , kazzu, odavnasnji drug Marti Ahtisarija, holandski diplomata Peter Fejt, koji je ranije bio na celu posmatracke misije u indonezzanskoj provicniji Acceh i koji je radio na sredjivanju etnickih konflikata u Bosni i Makedoniji. Ovlascenja medjunarodnog civilnog predstavnika ce biti bliski vanrednim: on ce moci da smenjuje cinovnike i ukida zakone. Fejtov zamenik, kako se ocekuje, bice Amerikanac. Odustajanje od upravljanja Kosovom snaga OUN u skladu sa rezolucijom Saveta bezbendosti iz 1999. godine oznacava ukidanje i same rezolucije, sto ce, kako kazu zapadni diplomate, omoguciti kosovskim albancima, kojih ima oko 1,7 miliona (90 procenata stanovnistva) da proglase svoju nezavisnost od Srbije. I najverovatnije ce SAD, Velika Britanija i Albanija odmah priznati tu odluku, pod uslovom ocuvanja medjunarodne kontrole. Uostalom, i bez proglasenja nezavisnosti pokrajina ce imati mnoga prava i atribute samostalne drzave: izmedju ostalog, pravo da zakljucuju sporazume sa drugim dzravama i da cak stupa u medjunarodne organizacije, pored ostalog i u OUN. Sopstvenu armiju za sada Kosovu ne obecavaju, ali ce vojska NATO koja u pokrajini broji 17 hiljada ljudi, kako se pretpostavlja, ucestvovati u priupremama civilnih snaga odbrane koje ce kasnije ciniti jezgro prozapadne armije. Kosovski Srbi, kojih po proceni ima oko 114 hiljada, dobice kontrolu na nekoliko novih opstinskih tvorevina, razbacanih po teritorij provincije. Tamo oni mogu da od Srbije dobijaju sredstva za finansiranje sopstvenih bolnica i skola (valjada se to podrzaumeva pod pojmom "samouprava"). Srpskim religioznim svetinjama, koje su vise puta podvrgavane napadima albanskih ekstremista, bice osigurana dodatna zastita. Ahtisarijev predlog predvidja, takodje, sticanje dvojnog drzavljanstva stanovnika Kosova. Bilo kako bilo, tek o srpskom suverenitetu nad provincijom - za razliku od vazece rezolucije OUN 1244 - u planu vise nema ni govora. Becc - Brisel - Njujork Sudeci po informacijama koje su procurile, Ahtisarijev plan su podrzale sve zapadne zemlje - clanice Kontakt grupe. A 26. januara predlozi specijalnog predstavnika generalnog sekretara OUN su cak bez razmatranja detalja "jednoglasno" odobrili sefovi MIP 26 zemalja - clanica NATO, koji su, sudeci po svemu, odavno vec bili upoznati sa planom. Tada je ministar inostranih poslova Italije Masimo D, Alema "otvorio za sve zemlje regiona, a narocito za Srbiju, vrata NATO i Evrope". "Mi se nalazimo na pragu veoma vaznog trenutka, poslednji izbori u Srbiji sustinski su ojacali koaliciju snaga bliskih Evropi, koje se prema Evropi odnose sa simpatijama, ali zblizavanje izmedju razlicitih politickih snaga ostaje" - pojasnio je ministar svoj predlog. Pozicija Moskve u odnosu na plan za kosovsko sredjivanje intrigira mnoge, jer Ahtisarijev plan treba da bude u konacnoj varijanti utvrdjen u Savetu bezbednosti OUN, gde Rusija ima pravo veta. Kako je za RIA "Novosti" po okoncanju susreta u Beccu izjavio jedan zapadni diplomata, koji je zeleo da ostane anoniman, prema predlozima specijalnog predstavnika generalnog sekretara OUN Moskva se ponela skepticki. Ranije je Rusija u vise navrata izjavljivala, da nece odobriti u OUN plan za kosovsko sredjivanje ukoliko taj dokument ne podrzai Beograd. Pristina - Beograd Zapadni, a i mnogi ruski novinari ne sumnjaju, da ce Beograd biti osnovni protivnik plana o davanju Kosovu "kontrolisane nezavisnosti". Uopste uzev, za neuspehe mnogih mirnih inicijativa na Balkanu uvek su optuzivani "srpski nacionalisti". Medjutim, trebalo bi obratiti paznju na objavljeni 25. januara u sarajevskom listu "Oslobodjenje" intervju premijera privremene vlade Kosova i Metohije Agima Ccekua u kome sef pokrajine tvrdi, da ni "kontrolisana", ni uslovna nezavisnost Kosova nece zadovoljiti vlasti pokrajine. "Kosovsko rukovodstvo i dalje odlucno insistira na potpunoj nezavisnosti" - ponovio je Cceku. Imajuci u vidu da je zurba sa regulisanjem statusa pokrajine umnogome skopcana sa strahom da ce albanci obnoviti nasilje, a to bi jos jednom obnazilo neefikasnost natovske "misije bezbednosti", moze se ocekivati da ce Zapad i dalje pazljivo osluskivati kakve ce popravke traziti rukovodstvo pokrajine. Kao i ranije, ne zahtevajuci pri tom da ispune razradjene 2003. godine "standarde za Kosovo". Sto se Srbije tice, tokom poslednjih godina pozicije te zemlje u odnosu na Kosovo, spolja gledano su ostale nepromenjene (neophodno je sacuvati "teritorijalnu celovitost"), a u sustini su smeksane. Na primer, 23. januara privremeni poverenik u Ambasadi Srbije u Rusiji Jelica Kurjak je izjavila, da je Beograd "samo rpotiv davanja vlastima pokrajine mesta u OUN, sto Kosovo cini subjektom medjunarodnog prava, i protiv je da vlasti Pristine stvore sopstvenu armiju". Ekonomsko, kulturno i administrativno odvajanje pokrajine Srbija je, na taj nacin vec priznala. I radi se samo o "ocuvanju obraza". Ali nije sigurno da ce i to uspeti u uslovima kada u zemlji cak nije formirana vlada. Nije slucajno da su i Rusija, i Srbija u vise navrata zahtevali da se resenje problema statusa odgodi do formiranaj kabineta. I u Evropi, i u SAD dobro shvataju da su sanse za formiranje lojalne Zapadu koalicije demokratskih stranaka (DS i DSS - NS), imajuci u vidu razlike o kosovskom problemu, prilicno fatamorganske. Ne moze se iskljuciti da vlada na kraju i uopste ne bude formirana (a tada ce u aprilu uslediti ponovljeni izbori), ili ce je formirati protivnici odvajanja Kosova. Poslednji scenarij je za "medjunarodnu zajednicu", razume se, neprijatan: privid sloge ce biti narusen. Verovatno da se upravo teznja Zapada da stimulise ujedinjavanje demokratskih stranaka treba razmatrati kao razlog za bujicu poslednjih dana poziva Beogradu i u NATO, i u EU. Clanstvo Srbije u tim oranizacijama moze biti ona "slatka pilula" koja ce zamagliti gubitak Kosova. A kada pitanje o statusu pokrajine bude reseno, moci ce se izjaviti da srpsko rukovodstvo veoma usrdno saradjuje sa Haskim tribunalom. Ili nece ni to uciniti, i tada cemo, verovatno, gledati kako Srbija uzima u naoruzanje one avione koji su samo pre sest i po godina bacali bombe na Beograd. Nije toliko neverovatna danas ni mogucnost ni da u NATO i EU srpski predstavnik sedi za istim stolom sa predstavnikom nezavisnog Kosova. Vec danas se na Zapadu cuju glasovi u korist toga da SAD i Evropa mogu postici nezavinsost Kosova, i oni ce je postici, pre ili kasnije, ali pre nego kasnije. I ruski veto, ako takav i bude stavljen, tesko da ce to spreciti. 1999. godine nisu bile potrebne sankcije SB za primenu sile protiv Jugoslavije od strane NATO. "Ako Rusija bude insistirala na svome, jedino sto ostaje zapadnim zemljama jeste da priznaju nezavisnost Kosova bez sankcija OUN. Nece to bili lepo resenje, ali ce se to morati otrpeti jer neodredjenost statusa Kosova cini demoralizirajuci uticaj ne samo na samu tu oblast, vec i na okolne zemlje, ukljucujuci i samu Srbiju" - pise "The Financial Times". Medjutim, kako ptrimecuje "The Wall Street Journal", "cak ako se Kosovo i mogne nazivati nezavisnom drzavom, ne mastajte da ce ona postati unitarna". Fakticki, za Kosovo se danas predlaze bosanski model sredjivanja, tojest, fiksiranje postojecih linija etnicke podele - model koji je veoma nestabilan. Kako podsecaju "Vremja Novostej", nakon dolaska na Kosovo juna 1999. godine natovskih mirovnjaka u severnom delu pokrajine koncentrsano je izmedju 80 i 100 hiljada Srba (5% od dvomilionskog kosovskog stanovnistva). "Proglasenje nezavisnosti Kosova prinudice lokalne Srbe da se definitivno ograde od albanaca i traze puteve pripajanja Srbiji, sto nagovestava raspad same pokrajine" . Rusija je u vise navrata upozoravala koje to posledice moze imati po Balkan, Evropu i citav svet. I ovde se ne radi samo o tome sto su mnoge evropske drzave - Spanija, Velika Britanija i druge upoznate sa problemom separatizma ne po cuvenju. Kosovski albanci ce dobiti svoju nezavisnost po cenu deformacije - ili cak raspada - postojeceg sistema medjunarodnih odnosa, zasnovanih na dominirajucoj ulozi OUN u vladavini normi medjunarodnog prava. Mogu li regionalne organizacije preuzeti na sebe funkcije te srukture. I na Zapadu, i uopste u svetu - u SAD podvlace, da se problem Kosova ne tice Rusije. Ali tesko ko moze tvrditi da se Rusiju ne tice nezadrzivo pretvaranje OUN u dekorativni elemenat medjunarodnih odnosa. I tesko da neko moze tvrditi da se, zahtevajuci resenje problema Kosova u okvirima vazecih medjunarodnih normi, Moskva mesa u poslove Srbije. - 0 - Moskva, 30.01.2007. RIA "Novosti" http://www.rian.ru [Non-text portions of this message have been removed]
