Neko je na ovim forumima pisao da Svabe , Francuzi, Svajcarci i Englezi zele da se oslobode siptarske napasti pa da zato zele da naprave nezavisno Kosovo. Cini mi se da je to tacno po donjem opisu.Vracanje ilegalaca se koliko znam naplacuje od zemlje ciji su to gradjani. Ako su Siptari to sto jesu onda moraju da plate Srbiji sve troskove.Ako su gradjani Srbije onda moraju da postuju zakone Srbije i da kao ilegalci budu prihvaceni u CZ.
----- Original Message ----- From: "ANTIC.org-SNN" To: [EMAIL PROTECTED], [EMAIL PROTECTED], "'SIM'" , "'Sorabia'" , "'Srpska Informativna Mreza'" Subject: [sorabia] Albanci s Kosova lete za PriÅ¡tinu, ostali u Beograd Date: Fri, 18 May 2007 18:30:32 -0400 Albanci s Kosova lete za PriÅ¡tinu, ostali u Beograd http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif <http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&new_topic=14> JOÅ SE NE ZNA KOLIKO ILEGALNIH EMIGRANATA DOLAZI U SRBIJU Prvi talas povratka ilegalnih emigranata na osnovu sporazuma s Evropskom unijom o readmisiji Srbija može se oÄekivati poÄetkom iduÄe godine, potvrÄeno nam je u Vladinoj Kancelariji za pridruživanje EU. MeÄutim, kako nam je reÄeno, precizan broj onih kojima su evropske zemlje uskratile gostoprimstvo joÅ¡ uvek se ne zna, a pogotovo nije poznata âspecifikacijaâ po nacionalnosti, pa u Kancelariji nisu mogli da potvrde da Äe meÄu povratnicima biti najviÅ¡e Roma i Albanaca. U meÄunarodnim organizacijama koje se bave ovom problematikom takoÄe nam je reÄeno da ne postoji precizna evidencija o tome koliko Äe se ljudi po ovom osnovu vratiti iz Evrope, ali nam je reÄeno i to da su joÅ¡ ranije sklopljeni posebni aranžmani s evropskim zemljama. Tako, na primer, UNMIK ima aranžmane o readmisiji po kojima se Albanici s Kosova vraÄaju direktno na priÅ¡tinski aerodrom i nije opravdana bojazan da Äe biti vraÄeni u Srbiju. Kako nam je reÄeno, Albanci koji su živeli van Kosova vraÄaju se u Srbiju, a tako Äe biti i s, recimo, BoÅ¡njacima iz Sandžaka. Pomenimo i to da Visoki komeserijat za izbeglice (UNHCR) preporuÄuje evropskim zemljama da zasad ne vraÄaju Srbe s Kosova u Srbiju kako ne bi doÅ¡li u situaciju da budu raseljeni. Preporuka ove organizacije je da se joÅ¡ neko vreme saÄeka na moguÄe reÅ¡enje kosovskog pitanja, a prema dostupnim informacijama, Srbi s Kosova zasad i nisu predmet readmisije. U svakom sluÄaju, podatke o broju srpskih državljana koji bez osnova borave u nekoliko evropskih zemalja treba da servisiraju same zemlje domaÄini, ali one dosad nisu imale tako razraÄenu i preciznu statistiku, odnosno evidenciju o tome ko je Albanac s Kosova, ko Albanac van Kosova, ko je iz tri opÅ¡tine na jugu Srbije, iz Sandžaka... U poslednje vreme, kako je problem readmisije aktuelizovan, evidentiranje tih podataka je obavljano ažurnije pa je zasad, kako nam je reÄeno u meÄunarodnim agencijama koje se bave tim problemom, sigurno da Äe Albanaci poreklom s Kosova iz neke od evropskih zemalja leteti za PriÅ¡tinu, a oni koji su živeli van Kosova dolaze u Beograd. PoÅ¡to nema preciznih podataka, broj povratnika varira izmeÄu 100.000 i 150.000. SuÅ¡tina je u sledeÄem: ako je neka zemlja nekome dala privremeni boravak po bilo kojem osnovu i nakon nekoliko godina mu ga ukinula, ta osoba može da prihvati da se dobrovoljno vrati, Å¡to pojedine evropske države i stimuliÅ¡u, odnosno finansijski pomažu, i tada je reÄ o dobrovoljnom povratku. U suprotnom, sprovodi se deportacija, ali Äe se najveÄi broj onih koji viÅ¡e nemaju osnova da borave na teritoriji neke od zemalja EU vratiti dobrovoljno. VraÄali se iskljuÄivo JAT-om Ugovori o readmisiji koje je potpisivala naÅ¡a zemlja datiraju joÅ¡ iz 1996. i 1997. godine. Za vreme MiloÅ¡eviÄeve vlasti bio je potpisan ugovor s NemaÄkom. Kako se tada naÅ¡a država odnosila prema njenim državljanima najbolje ilustruje podatak da je insistirala na tome da zvaniÄni prevoznik lica koja budu vraÄana bude JAT. Dakle, zemlje koje su želele da vrate naÅ¡e državljane trebalo je da plaÄaju naÅ¡em prevozniku da ih vraÄa naÅ¡im avionima. âNaÅ¡iâ u NemaÄkoj GraÄani Srbije i Crne Gore najmnogobrojniji su meÄu strancima koji su tokom 2006. godine zatražili azil u NemaÄkoj. Po podacima Saveznog ureda za migraciju i izbeglice, proÅ¡le godine je u NemaÄkoj azil zatražilo ukupno 21.029 ljudi. MeÄu njima je od januara do jula bilo 1.828 graÄana Srbije i Crne Gore, a od avgusta, od kad se statistika za dve države vodi odvojeno, do decembra, 1.354 iz Srbije. Ukupno to je 3.282 azilanata. U svakom sluÄaju, sporazum o redmisiji je potpisan, a ne postoji nikakav osnov po kojem neka država može da odbije da saraÄuje s drugom kada su u pitanju njeni državljani. Ne možemo, na primer, reÄi da kao siromaÅ¡na država ne možemo da primimo te ljude. Prvo, nisu svi otiÅ¡li iz kartonskih kutija i neÄe se vratiti u kartonske kutije, kažu u meÄunarodnim organizacijama s kojima smo stupili u kontakt. Veliki broj takvih emigranata otiÅ¡ao je iz normalnih sredina i neÄe svi zavrÅ¡iti kao socijalni sluÄajevi. Podsetimo, readmisije je bilo i pre, i u MiloÅ¡eviÄevo vreme i nakon 5. oktobra. Državljani Srbije odlazili su u velikom broju u evropske zemlje, a neretko su i zloupotrebljavali raniju politiÄku situaciju u naÅ¡oj zemlji, pre svega u svom ekonomskom interesu. Uglavnom, ovde nije reÄ o politiÄkoj emigraciji koja dobila status, veÄ o ljudima koji su imali neosnovane zahteve pa su dobili privremenu zaÅ¡titu zbog toga Å¡to su evropske zemlje tolerisale njihov boravak dok ne vide kakva je situacija u Srbiji. Napomenimo i to da Äe se povratak obavljati sukcesivno, po utvrÄenoj i veoma preciznoj proceduri. â U obavezi smo i da prihvatimo državljane treÄih zemalja, ali to Äemo bez zakona o azilu, Äije se donoÅ¡enje godinama odugovlaÄi, teÅ¡ko uraditi. Srbija Äe u svakom sluÄaju prihvatiti sve svoje državljane, bez obzira na to da li su u evropskim zemljama imali izbegliÄki status ili su uživali humanitarnu zaÅ¡titu, kakvih je najviÅ¡e â kaže za naÅ¡ list ekspert iz organizacije 484 Vladimir PetronijeviÄ, napominjuÄi da je izbegliÄki status uvek privremen i reÅ¡ava se integracijom, povratkom ili preseljenjem u treÄe zemlje. S. GluÅ¡ÄeviÄ http://www.dnevnik.co.yu/ [Non-text portions of this message have been removed] -- _______________________________________________ Surf the Web in a faster, safer and easier way: Download Opera 9 at http://www.opera.com Powered by Outblaze [Non-text portions of this message have been removed]
