http://www.rts.co.yu/jedna_vest.asp?source=komentar&IDNews=190864
VIDOVDANSKA PORUKA PATRIJARHA PAVLA; POLA VEKA ARHIJEREJSKE SLUŽBE DRUŠTVO - AKTUELNO - Sreda, Jun 27, 2007 16:02 patrijarh-pavle12 'Zavetna postojbina srpske zemlje - Kosovo, naš je dug i pred Bogom i pred napaćenim narodom, koji kraj svojih sve proređenijih ognjišta, čuva svetinje ne samo Srba, već i čitavog prosvećenog čovečanstva', poručio je partijarh srpski Pavle, uoči Vidovdana. Poruka patrijarha Pavla, u kojoj se pominje stanje na Kosovu i Metohiji i Eparhiji raško-prizrenskoj, upućena javnosti pred proslavu Vidovdana, objavljena je u poslednjem broju lista 'Pravoslavlje'. 'Oblast Raško-prizrenske eparhije bila je tokom vekova središna zemlja našeg narodnog i crkvenog života. Ona je to ostala posle svih razaranja osvajača, jer se na njoj nalazi deo najznačajnijeg dostignuca crkvenog graditeljstva, slikarstva i pismenosti', podsetio je patrijarh. Prema njegovim rečima, ove zadužbine i danas kazuju da su građane sa svešću o večnom merilu vrednosti čoveka i njegovog dela i podsećaju na snagu graditelja, obnovitelja, slikara, prepisivača, štampara i bezimenih priložnika, čija su dela pisala istoriju Kosova. Sveti knez Lazar, kako je istakao patrijarh Pavle, samo je potvrdio važnost odluke srpskog naroda da sledi načela svoje vere koja 'i danas, kada su se nad Kosovom i Metohijom nadvisli crni oblaci' upućuju na hrišćansku ljubav prema neprolaznim vrednostima. 'Radije i nestati kao ljudi, nego opstati kao neljudi; za nas drugog izbora nema', zaključio je patrijarh Pavle, ukazujući da je to odlika hrišćanske vere, koju je primio i sa kojom je vekovima živeo srpski narod Kosova i Metohije. Pola veka arhijerejske službe patrijarha Pavla U Srpskoj pravoslavnoj crkvi obeleženo je pola veka arhijerejske službe godine patrijarha Pavla pa je naslovna strana i prvi naslov u poslednjem broju lista 'Pravoslavlje' posvećen njegovom podvižničkom putu od Eparhije raško prizrenske, do trona Svetog Save u Srpskoj patrijaršiji. Novine Srpske patrijaršije podsećaju najpre na odluku Svetog arhijerejskog Sabora SPC od 29. maja 1957. kojom je arhimandrit Pavle imenovan za episkopa raško-prizrenskog, gde je proveo tri decenije, više od polovine svoje arhijerejske službe. Službovanje u Eparhiji raško-prizrenskoj, koje i danas sa patrijaraškog trona najčešće pominje u porukama srpskoj i svetskoj javnosti povodom situacije na Kosovu i Metohiji, posvetio je izgradnji i obnovi crkava i manastira i posebno, kako se navodi u 'Pravoslavlju', obnovi monaškog života u cilju očuvanja pravoslavne vere i tradicije. 'Starao se o Prizrenskoj bogosloviji... i često je putovao, obilazio i služio u svim mestima svoje Eparhije, ističe se u tekstu povodom jubileja patrijarha Pavla kojeg je on kao i uvek obeležio molitveno u kapeli Srpske patrijaršije. U godini 1957. koja je početak niegovog arhijerejstva zabeleženi su i 21. seprembar, kao datum njegovog rukopoloženja koje je u beogradskoj Sabornoj crkvi obavio patrijarh srpski Vikentije. Na tron Eparhije Raško prizrenske episkop Pavle je stupio 13. oktobra u prizrenskoj Sabornoj crkvi. Godine 1990. imenovan je za 44. srpskog patrijarha nasledivši na tronu Svetog Save patrijarha Germana. Patrijarh Pavle koji je nedavno napunio 93 godine, i dalje se bavi naučnim radom a medju njegovim objavljenim delima je monografija o manastiru Deviču, studije iz liturgike objavljene 1972. u Glasniku SPC od koje je kasnije nastalo trotomno izdanje 'Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere', objavljeno 1998. godine Poglavar SPC dugo je bio predsednik komisije Svetog Sinoda za prevod Svetog Pisma Novog zaveta kojeg je crkva zvanično odobrila i objavila 1984, a potom i ispravljeno izdanje 1990. godine. U zasluge patrijarha Pavla ubraja se rad na obnovi i osnivanju novih eparhija , obnovi Bogoslovije na Cetinju, otvaranju Duhovne akademije Svetog Vasilija Ostroškog u Srbinju. U njegovo vreme osnovana je Akademija SPC za umetnost i konzervaciju, vraćena je veronauka u javne škole, a Bogoslovski fakuletet u okrilje beogradskog univerziteta. Imajući u vidu mnogobrojne zasluge patrijarha Pavla, posebno njegov naučni i bogoslovski rad, Bogoslovski fakultet SPC u Beogradu, dodelio mu je 1998. godine zvanje počasnog doktora bogoslovlja.
