Srbija ne pristaje na deobu svoje teritorije, a ni na izbor

Podela na entitete, ali ne i na države


Antonijević: Narušavanje suvereniteta Srbije je neprihvatljivo. Može se 
razmišljati samo o formiranju dva entiteta i podeli ingerencija


BEOGRAD - Evropejac iz trojke za Kosmet Volfgang Išenger juče je ekspresno 
negirao sam sebe tvrdnjama da „ni on, ni trojka ne predlažu, niti podržavaju 
podelu Kosmeta“ iako je to samo dan ranije potvrdio u Prištini.
Objašnjenje je zakasnilo taman onoliko koliko je bilo potrebno da 
zainteresovane strane ponovo odnegoduju, s tim što je, ovaj put, iz 
Koordinacionog centra za Kosmet poručeno da u obzir dolaze entiteti i podela 
ingerencija, a ne teritorije.

- Podela se može raspravljati tek ako se strane dogovore da pokrenu to 
konkretno pitanje. Ali trojka neće davati nikakve predloge jer se naš rad 
bazira na Rezoluciji 1244 i principima Kontakt grupe. Ne nudimo nijednu 
specifičnu opciju, a posebno ne podelu. Sve drugo je pogrešna interpretacija 
onoga što sam rekao - istakao je Išinger.
Kako je „ćutanje znak odobravanja“, srpska strana juče se hitro oglasila i 
odbacila svaku mogućnost deobe svoje pokrajine Kosova i Metohije.

OPET U BEČ?

Prvi sastanak trojke sa jednom od delegacija, najverovatnije srpskom, trebalo 
bi da se održi 30. avgusta u Beču, nezvanično najavljuju diplomatski izvori.
Timovi dve strane neće u isto vreme razgovarati sa medijatorima, a tema će 
prvenstveno biti status.


- Srbija podržava osnovni princip trojke Kontakt grupe da će se saglasiti sa 
bilo kojim rešenjem oko koga se slože Beograd i Priština. Međutim, za Srbiju je 
neprihvatljivo narušavanje njenog suvereniteta, ali se može razmišljati o 
formiranju dva entiteta i podeli ingerencija između srpske i albanske strane - 
rekao je šef Koordinacionog centra Vuko Antonijević.
Da podela nije na dnevnom redu tvrdi i Goran Bogdanović, član našeg 
pregovaračkog tima. 

- To je neprihvatljivo. Kosovo i Metohija bi trebalo da ostane u okviru naših 
državnih granica i da uživa najširu moguću autonomiju. Taj predlog je najbliži 
i kompromisu i razumu. Zadovoljio bi obe strane, ali i EU. Prema tome, nećemo 
predlagati deobu - kazao je Bogdanović za Glas javnosti.
Isto misli i bivši šef naše diplomatije Goran Svilanović, a pominjanje podele , 
istakao je, služi samo „kupovini vremena“.

- Time je trebalo uvesti Moskvu u proces, kao stranu koja deli odgovornost sa 
Vašingtonom i Briselom. A, takođe, i da bi 27 članica Evropske unije našle 
zajednički stav. U ovom trenutku, da Amerikance ostavimo po strani, niko iz EU 
nije došao da kaže podelite Kosmet. Sa druge strane, Išinger je bio jasan kada 
je rekao da je moguće sve što se strane dogovore. To je uvek bilo tako, ako 
strane dogovore, granice se menjaju - ukazao je Svilanović.
Međutim, predsednik Balkanskog fonda za demokratiju Ivan Vejvoda tvrdi da 
Beograd i te kako razmišlja o zabranjenoj temi.
- Zvanični stavovi su poznati i sve drugo se odbija, ali se ipak i te kako 
misli o drugim opcijama. Za onim stolom gde se strateški planiraju rešenja - 
isprobavaće se razne varijante. Glavni argument protiv podele je „kaskadni“ 
efekat. Ali, sever Kosova je drugačija realnost od ostatka Pokrajine i neće se 
promeniti, bez obzira na konačno rešenje - rekao je Vejvoda.

Predsednik privremene vlade Kosova Agim Čeku je upozorio da će nametanja podele 
kao teme dovesti u pitanje učešće u procesu.
A kosovski analitičar Iljir Dugoli istakao je da je to opasna ideja jer bi 
„Albanci odmah tražili nešto zauzvrat, recimo preševsku dolinu“, što bi uticalo 
na Makedoniju ili Republiku Srpsku.


Autor:


Diana <http://www.glas-javnosti.co.yu/autor/20>  Milošević

 

 

http://www.glas-javnosti.co.yu/

 

 

 

 



[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште