<http://www.novosti.co.yu/> logo.gif
ATOMI DELE SRBIJU Ljubiša TRIFUNOVIĆ, 11. novembar 2007 NAJAVA republičkog vicepremijera Božidara Đelića, da bi, kroz otvaranje široke javne rasprave, trebalo preispitati moratorijum na izgradnju nukleranih elektrana u Srbiji, naišao je na bojazan široke javnosti, ali i na odobravanje stručnjaka iz ove oblasti. Jer, prema podacima UN, svet se danas suočava sa ozbiljnim problemima u oblasti energetske politike. Od visokih i, pre svega, nepredvidivih cena nafte, raste i tražnja za energijom - sa projektovanim rastom od 50 odsto do 2030. godine „Dijagnoza“ takvog stanja jeste postojanje kontinuirane energetske krize, u kojoj su pitanja energetske budućnosti i ekološke održivosti - pitanja opstanka planete! Prema rečima dr Zorane Mihajlović-Milanović, stručnjaka za energetiku i savetnika za ta pitanja u kabinetu Miroljuba Labusa, nekadašnjeg potpredsednika Vlade Srbije, svet je pragmatično razmišljao i shvatio da je nepravedno zapostavljen najčistiji i najjeftiniji izvor energije - nuklearni! Skeptici će, kaže naša sagovornica, odmah navesti akcidente kao Černobilj u Ukrajini ili “Ostrvo tri milje” u SAD 1979. godine, kao i bojazan od zloupotrebe ovog vida energije. - Ali, ako govorimo o akcidentima, značaj i prednosti nuklearne energije ne treba mešati sa posledicama ljudske nepažnje, koja je bila uzrok nesreća - kategorična je, u izjavi za „Novosti“, dr Zorana Mihajlović-Milanović. - Jer, u prečniku od 100 kilometara oko Srbije radi 10, a u krugu od 400 kilometara još - 20 NE. Prema tome, svaki strah od rada sopstvene nuklearne elekrane je - bespredmetan! Prognoze UN kažu da bi temperatura na površini Zemlje do 2100. godine mogla porasti od 1,4 do 5,8 stepeni Celzijusovih, što bi dalje uzrokovalo otapanje lednika i arktičkog polarnog prekrivača, povećanje nivoa mora, pojavu oluja, destabilizaciju i nestanak životinjskih staništa i njihove migracije prema severu, salinizaciju pitkih voda, masovno uništenje šuma, ubrzan nestanak biljnih vrsta i velike suše. - Najnoviji izveštaj UN o globalnom zagrevanju jasno govori da će svet morati ozbiljno da se pozabavi smanjenjem emisije štetnih gasova, odnosno da će, zbog energetske i ekološke bezbednosti, morati sve manje da koristi fosilna goriva, a sve više ona koja emituju manje količine štetnih gasova. A, to su obnovljivi izvori energije (sunce, voda, vetar, geotermalna, plima i oseka) kao i - nuklearna energija - zaključuje dr Zorana Mihajlović-Milanović. NAŠA ZEMLJA BI ZA DESET GODINA MOGLA DA DOBIJE ATOMSKU ELEKTRANU NUKLEARKE SU PONOVO U MODI ČELNI ljudi Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ nisu u nedelju bili raspoloženi da komentarišu Đelićevu izjavu o nuklearnim elektranama. Oni smatraju da je to političko pitanje. I, kažu, tek kada država donese svoj stav o proizvodnji nuklearne energije, stručnjaci treba da se bave ovim pitanjem. Svetski moćnici, procenjuju neki naši stručnjaci, podstiču gradnju nuklearnih postrojenja zbog manjka nafte i gasa, sa kojima se sve više suočavamo. Ako država odluči da ukine moratorijum star dve decenije, nuklearka bi u Srbiji mogla da nikne za desetak godina, procene su ljudi iz struke. Zapad bi nam, verovatno, odobrio povoljne kredite za ovaj posao, kako bi se i naša zemlja uključila u svetske energetske trendove. Stručnjaci kažu kako nuklearke jesu opasne, ali - čiste i jeftine. A znatna je razlika između savremenih postrojenja i onih koja su građena pre nekoliko decenija. Novi nuklearni reaktori neuporedivo su bezbedniji. - Naš najveći problem u izgradnji i radu nuklearne elektrane jeste nedostatak stručnih kadrova - smatra naš sagovornik. Opšte je mišljenje i kako nas to što nemamo nuklearnu elektranu ne štiti od akcidenata, jer ih u okruženju imamo nekoliko. Kada bi se nesreća dogodila u nuklearkama u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj ili Krškom, na granici Hrvatske i Slovenije, ni naša zemlja ne bi bila pošteđena. I. M. STRATEGIJA ENERGETIKE NE PREDVIĐA UVOĐENjE MOĆNIH POSTOJENjA MORAMO DA ŠTEDIMO ENERGIJU U MINISTARSTVU energetike kažu da su iznenađeni inicijativom Božidara Đelića, jer od formiranja Vlade, nije bilo reči o ukidanju moratorijuma na gradnju nuklearnih elektrana. - Važeća Strategija energetike do 2015. godine ne predviđa gradnju nuklearnih elektrana. Ali što se tiče Zakona o zabrani gradnje nuklearnih elektrana, koji je inače donet u vreme SFRJ i to zbog ekoloških razloga, o tome treba svakako konsultovati i Ministarstvo za zaštitu životne sredine - kaže za „Novosti“ Aleksandar Popović, ministar energetike i rudarstva. U „Elektroprivredi Srbije“ u nedelju niko nije mogao da komentariše Đelićevu izjavu, ali i ranije su govorili da nisu adresa za raspravu o nuklearkama i da EPS samo sprovodi ono što država zacrta strategijom energetike. Iz ove kompanije nekoliko puta su upozoravali da je potrebno i štedeti energiju, kao i da je Srbija po energetskoj efikasnosti na samom dnu u Evropi. Svojevremeno su energetičari i eksperti iz instituta „Vinča“ smatrali da bi bilo veoma dobro da Srbija ima nukelarnu elektranu, s obzirom na sve okolnosti, a opet, ekolozi su upozoravali na štetnost po zdravlje ljudi i prirodu. Inače, za gradnju nukelarne elektrane treba od pet do šest godina, tako da je sasvim razumljivo što se sada pokreće rasprava na tu temu. Jer, dok se sve raspravi završiće se i postojeća Strategija energetike Srbije do 2015. godine. A. B. M. EKOLOGIJA JEDNA nuklearka, snage 1.000 megavata, godišnje potroši oko 50 tona goriva i proizvede približno 500 kubika nisko i srednje radioaktivnog otpadnog materijala. S druge strane, jedna termoelektrana iste snage za godinu dana utroši 2,5 miliona tona uglja i proizvede stotine hiljada tona ugljen-dioksida, prašine i pepela. - Srbija mora iskoristiti sve potencijale koje ima - od niskokaloričnog uglja lignita, kojeg ima za ograničen broj godina, do obnovljivih izvora energije koji nisu zanemarljivi - navodi dr Zorana Mihajlović-Milanović. - Na dugi rok, problem bi i dalje postojao, pa nikako ne treba isključiti prednost nuklearne energije. EVROPA I SVET U EVROPI, bez Rusije postoje 173 nuklearne elektrane i još četiri su u izgradnji, a govori se da će uskoro nuklearna energija zadovoljavati čak 30 odsto potreba Evrope za energijom. Ali, čelnici Evropske unije na poslednjem samitu dogovorili su se da se energetska politika usmeri ka „čistijim“ izvorima energije kako bi se smanjila emisija štetnih gasova. Najveći protivnici su Francuska, koja čak 78 odsto energetskih potreba podmiruje iz nuklearnih elektrana, i Poljska, koja više od polovine neophodne energije dobija iz fosilnih goriva, odnosno nafte i uglja. U svetu, trenutno se grade 24 nuklearne elektrane, od čega je većina u Aziji. [Non-text portions of this message have been removed]
