http://www.glas-javnosti.co.yu/clanak/glas-javnosti-06-06-2008/albanci-otimaju-manastirsku-zemlju

Opština Dečani uporno odbija da sprovede odluku Unmika
Albanci otimaju manastirsku zemlju

Opštinski katastar nezakonito preimenovao 24 hektara manastirske zemlje 
u „društvenu“, Riker je tu odluku poništio, ali opština i dalje odbija 
da sprovede zakon

BEOGRAD/DEČANI - Opština Dečani uporno odbija da sprovede izvršnu odluku 
Unmika o korekciji katastarskih podataka manastiru Visoki Dečani - 
potvrđeno je u ovoj drevnoj srpskoj svetinji.

Odlukom koju je 17. maja ove godine potpisao šef Unmika na Kosmetu 
Joakim Riker nalaže se opštinskom katastru u Dečanima da vrati 
katastarske podatke manastira Visoki Dečani na stanje od 1998. godine. 
Departman za pravdu Unmika istragom je ustanovio da je opštinski 
katastar u Dečanima 2001. godine izvršio nezakonito menjanje katastra 
bez ikakve sudske odluke i protivno zakonu. Tada je 24 hektara 
manastirske zemlje preimenovano u društvenu zemlju izvesnih albanskih 
firmi koje su izašle sa tvrdnjom da je, navodno, reč o njihovoj zemlji.

Ugovor o poklonu

Pomenuta zemlja je bila u manastirskom vlasništvu do 1946. godine kada 
je sa još 700 hektara manastirske zemlje konfiskovana od tadašnjih 
komunističkih vlasti. Na pomenutom zemljištu podignuta je omanja 
pčelarska zadruga i motel „Visoki Dečani“ koji su već početkom 
devedesetih bili nefunkcionalni, kao i mnoge firme koje su propale zbog 
lošeg poslovanja.

NE PRIZNAJU UNMIK, FALSIFIKUJU KATASTAR

Manastir Dečani je pre tri dana zvanično zatražio od opštinskog katastra 
da izda katastarski list manastira u skladu sa odlukom Unmika da bi 
proverio da li je izvršna odluka sprovedena. Međutim, iz opštine je 
odgovoreno da oni ne priznaju Unmik i da ne priznaju nikakvu izvršnu 
odluku Unmika.

Skupština opštine Dečani je prekjuče održala vanredno zasedanje na kome 
je donela odluku da se ne sprovede izvršna odluka šefa Unmika i da se ne 
preimenuje vlasništvo zemlje na manastir dok se to pitanje „ne reši na 
kompetentnom sudu i ne donese zakon o imovini“.

Kako je rečeno u manastiru, reč je o ciničnoj zameni teza pošto je 
opština promenila katastarske podatke manastira mimo zakona i bez sudske 
odluke tako da je sada pravno nemoguće započeti bilo kakav spor ukoliko 
se prethodno ne izvrši izvršna odluka Unmika, na čemu manastir i Unmik 
insistiraju. Osim toga, samovoljno menjanje katastarskih podataka je 
zakonski kažnjivo i to bi u slučaju novog pravnog spora prioritetno 
trebalo rešiti i ispitati odgovornost nadležnih lica.

Oba objekta su kasnije oštećena za vreme oružanog sukoba i posle 1999. 
godine više puta poharana od lokalnih bandita i pljačkaša. Vlada Srbije 
je 1997. godine donela „Ugovor o poklonu“ 24 hektara manastiru kao 
nekadašnjem vlasniku i ova transakcija je u martu 1998. godine uredno 
ubeležena u opštinski katastar, jer u zakonskom roku nisu uložene 
nikakve žalbe.

Završetkom oružanog sukoba 1999. godine lokalne albanske vlasti su odmah 
počele da osporavaju ovu odluku Vlade Srbije. Manastiru je organizacija 
tzv. „ratnih veterana OVK“ i otvoreno pretila. U februaru i junu 2000. 
godine manastir je napadnut minobacačkim granatama. Sledeći napad je 
usledio za vreme martovskog pogroma 2004. godine, a poslednji se dogodio 
u martu prošle godine kada je manastir gađan iz raketnog bacača (ukupno 
četiri napada iz teškog oružja).

Budući da nije doneta validna sudska presuda radi poništenja odluke 
Vlade Srbije iz 1997. godine, a u nameri da se zemljište otme po svaku 
cenu i otuđi od manastira, opštinske vlasti su samovoljno i bez sudske 
presude „presudile“ i preimenovale manastirsku zemlju u opštinsku, 
uklonivši ove parcele sa manastirske katastarske liste 2001. godine. U 
leto 2002. godine opština je porušila dva objekta koja su bila u 
manastirskom vlasništvu u centru grada pravdajući ovaj čin time da je 
reč o „društvenoj imovini“, što se posle pokazalo kao netačno. Godine 
2002. dve firme koje su tvrdile da su pravni naslednici onih od pre 
1999. godine su čak pokrenule sudski spor u Opštinskom sudu, ali je 
proces poništio Okružni sud u Peći 2005. godine, a Unmikova Kosovska 
poverenička agencija proglasila je proces nelegalnim jer se takvi 
sporovi mogu voditi jedino u sudu Specijalne komore Kosovske povereničke 
agencije. Budući da je katastarski registar već prepravljen, pomenute 
firme i opština su se „ućutale“ i od tada nije bilo nikakvih sudskih 
sporova.

Kušner odobrio

Uprava manastira Visoki Dečani, kojoj je pravo na nesmetano korišćenje 
te zemlje 1999. godine odobrio šef Unmika Bernard Kušner i koja ovo 
zemljište kontinuirano koristi od 1997, godinama je pokušavala da 
ispravi ovu nepravdu i ospori falsifikovanje katastarskih dokumenata. 
Stav manastira bio je i ostao da ako neko želi da ospori nečije 
vlasništvo to može da učini samo redovnim sudskim procesom, a ne 
samovoljno krojeći pravdu. Zato je posle detaljnog ispitivanja ovog 
slučaja i uvida u manipulaciju katastrom, šef Unmika Riker doneo izvršnu 
odluku koja ima svojstvo zakona i koja nalaže da se stanje katastra 
vrati na stanje pre nezakonite manipulacije katastrom.

Time je ostavljena mogućnost da se spor rešava zakonitim i mirnim putem. 
Izvršna odluka je zahtevala korekciju katastra u korist manastira u roku 
od 10 dana, odnosno do 27. maja ove godine, ali, nažalost, zbog 
opstrukcije opštine Dečani, nije realizovana.

Vladika lipljanski Teodosije, koji je iguman manastira Dečani obratio se 
Rikeru tražeći da Unmik stane u odbranu vladavine prava i zakona i 
istraje u sprovođenju svoje odluke.

Autor:
Petar Pašić


Одговори путем е-поште