Moderator: Želim svima dobar dan i dobro dosli u Medija centar u Čaglavici. Današnju javnu debatu sa temom "Decentralizacija na Kosovu" organizuje Produkcija New-press uz podršku Kosovske fondacije za otvoreno društvo. Posebno pozdravljam naše goste koji će danas govoriti o decentralizaciji na Kosovu, o tome dokle je proces stigao i šta će se dešavati u budućnosti. Panelisti današnje debate su: specijalni predstavnik Evropske Unije i šef Međunarodne civilne misije na Kosovu, g-din Piter Fejt; Ministar za lokalnu samoupravu u Vladi Kosova, g-din Sadri Ferati i potpredsednik Srpskog nacionalnog veća Kosova i Metohije, Prof. dr Rada Trajković. Debatu će otvoriti Ministar Ferati. Izvolite.
Sadri Ferati: Danas ćemo govoriti o jednoj temi koja je izuzetno značajna za sve građane Kosova i istovremeno se zahvaljujem svim organizatorima koji su omogućili da danas budemo ovde zajedno i da razgovaramo. U vremenu u kojem mi raspravljamo, Kosovo prolazi kroz jednu veoma značajnu fazu koja je od velikog interesa za sve građane i na pragu smo 15.og juna i stupanja na snagu Ustava Republike Kosova, Ustava koji je izgrađen i dizajniran sa najvišim standardima i u saradnji sa najpoznatijim ekspertima, sa ekspertima koji su imali ogromno iskustvo u tom poslu. Imali smo mogućnost, svi zajedno, da usvojimo Ustav koji garantuje prava za sve svoje građane i da su svi građani Kosova direktno ili indirektno, preko svojih predstavnika učestvovali u usvajanju. Izglasan je Ustav za jednu miltietničku državu, sa jednakim pravima za sve građane. Prioritet i obaveza Ministarstva, na čijem sam čelu, kao i moja lična, jeste reforma lokalne vlasti, odnosno decentralizacija koja je glavni deo ove reforme. Sa kvalitetnog aspekta znači povećanja nadležnosti lokalne vlasti i jačanje autonomije jedinica lokalne samouprave, kako sa aspekta oblasti obavljanja nadležnosti takođe i sa aspekta daljeg osnaženja finansijske samouprave opštinskih struktura. Sama decentralizacija, pa i ona teritorijalna koja se opisuje Ustavom Kosova nakon toga se uređuje zakonom o lokalnoj samoupravi, zakonom o lokalnim finansijama i Zakonom o administrativnim granicama. Kao što je poznato, sa ovim zakonima je predviđeno dalje jačanje lokalne vlasti, povećanje autonomije kroz same opštinske strukture i dodela dodatnih nadležnosti svim opštinama na Kosovu. Ovo je asimetrična decentralizacija što znači da će određene opštine imati dodatne nadležnosti, što svakako znači da tamo gde su Srbi većinsko stanovništvo i oni u tim opštinama mogu imati dodatne nadležnosti. Na taj način, stanovništvo svih zajendica na Kosovu imaće mogućnost da samo pravi svoje strukture i da samo stiče sigurnost. To podrazumeva razvoj svih građana Kosova. Naša je dužnost da ovaj projekat primenimo i on je u našim rukama sada, u rukama kosovskih institucija a zasniva se na ideji i predlogu Martija Ahtisarija. Mi sada radimo konkretne pripreme, imamo i radnu grupu za decentralizaciju i na našu veliku radost ovom projektu pridružila se i međunarodna zajednica. G-din Piter Fejt kao jedan od vodećih ljudi ovde ukazao je poverenje ovoj grupi, dok su u još pet podgrupa takođe prisutni članovi civilnih misija i ostalih važnih organizacija. Svi zajedno treba da učestvojemo u ovom procesu i dobićemo veliku podršku. Bitno je da se svi građani osećaju kao deo ovog procesa i da te usluge koje će se pružati svim građanima omoguće takođe da ti isti građani vode i odlučuju o svojim opštinama. Naravno, uz to ćemo svi mi tražiti i nadgledati proces, a ujedno ga i dopunjavati ustavnim zakonima. Opštine sa dobrim upravljanjima imaće jedan dug i težak put, koji se mora učiniti kako bi se odabrao pravi put ka evroatlnskim integracijama. Osim što ćemo pripremiti građane da sami biraju svoju upravu, ujedno ćemo ih pripremiti da uđu u evroatlansku porodicu. Mi smo svesni svih poteškoća koje ovaj proces izaziva i svesni smo naših trenutnih mogućnosti, ali smo odlučni u primeni ovog plana, jer je to u korist svih građana. Takođe, sve statistike pokazuju da većinsko stanivništvo Kosova, bez obzira na etničku pripadnost podržava primenu ovog procesa. Upravo zato, oni će biti vodič ovog procesa i naša vodilja kroz proces. Sa gospodinom Fejtom i sa ostalim predstavnicima civilne misije, mislim da ćemo ispuniti taj optimalni rok koji nam se postavlja za primenu ovog projekta. Od 2008. do 2010. planiramo primenu decentralizacije a posle toga samo će pratiti tok ovog procesa i dokle se sa procesom stiglo. Kako god bilo decentralizacija je dobra prilika za sve. Piter Fejt: Zadovoljstvo mi je da danas ovde budem sa vama, ministrom Feratijem i gospođom Trajković. Mislim da nije prvi put da se susrećemo i privilegija je za mene da se ponovo vidimo i nadam se da ćemo i ubuduće sarađivati. Ministar je već rekao koliko je proces decentralizacije važan, posebno u sveobuhvatnom statusnom predlogu. Nema potrebe da ponavljam ono što je ministar već rekao. Mislim da samo treba da naglasim važnost decentralizacije, jer ona poboljšava vlast time što Vladu približava građanima i zbog toga je to proces koji je deo evropskih vrednosti kao i metoda. Drugo i značajnije, decentralizacija će pomoći da se pruže neke dobre usluge za manjinske zajednice. Pomoći će srpskoj zajednici da se intergiše u društvo i ja mislim da kako budemo napredovali, postaće jasno da odredbe Ahtisarijevog plana sadrže mnoge afirmativne elemente od kojih imaju koristi manjinske zajednice. Proces decentralizacije, kao što je Ministar rekao, sada se kreće u ministarskim grupama, tako da su razna odeljenja uključena u rad, a posebno stvaranje novih opštna, zakonodavstvo i javno informisanje. Bio sam u Gnjilanu i Novom Brdu i mislim da smo sada blizu preduzimanja koraka sa lokalnom srpskom zajednicom, na sprovođenju plana novih opština. Postoji potreba da se pojačaju napori i da se javnost obavesti šta će se dešavati. Ovo je poruka koja vas uverava u smislu, da će srpska zajednica imati samo koristi koje pruža lokalna samouprava. Taj sistem je jedan od najnaprednijih u Evropi. Zakoni su uvedeni i ja mislim da je proces na dobrom putu. Mislim da treba da dodam još jednu poruku, vi ste rekli Ministre, da 15. juna stupa na snagu novi Ustav, to je novi početak. Želim da uverim srpsku zajednicu da nema potrebe da brine u vezi sa bezbednošću, u vezi sa sa ličnom sigurnošću svakog srpskog građanina na Kosovu kao i ostallih. I KFOR i policija i posvećenost same Vlade, svi oni su zajedno garant za vašu bezbednost. Pomenuo sam Vladu, unapred se radujem što ćemo raditi zajedno za sve, uključujući manjine kako bismo osigurali stabilno Kosovo. Rada Trajković: Zadovoljstvo mi je što sedim u ovom društvu i što možemo da iznesemo naš stav. Normalno, da je 15.jun kada stupa na snagu Ustav Kosova i Metohije datum velikih izazova. Ja bih ga definisala kao novi status- kvo. Prostor Kosova i Metohije dobio je priznavanje nezavisnosti od vrlo kvalitetnih država ali u isto vreme veliki broj država nije priznao ovaj prostor kao nezavisnu državu. Mi znamo da je Savet bezbednosti autorizovao Misiju Ujidenjenih nacija kao jedinu misiju na ovom prostoru a Kumanovskim sporazumom je dogovoreno prisustvo međunarodnih bezbednosnih snaga. Još uvek imamo realnost da u Savetu bezbednosti, od pet stalnih članica, tri su za prihvatanje nezavisnosti a dve su protiv, Rusija jasno a sve više se pridružuje i Kina. To, definitivno ovaj prostor uvodi u nešto, kao što sam na početku rekla, što je jedan novi status-kvo, koji ne treba da bude loš, prosto zato što su one države koje su priznale nezavisnost Kosova umirile albanski ekstremni faktor a one države koje sprečavaju legalizaciju te nezavisnosti, one su na neki način umirile srpski ekstremni faktor koji ne želi da prizna nezavisnot i za ovaj trenutak mislim da je to situacija koja odgovara stabilnosti u regionu. Normalno, biće velikih iskušenja na samom prosatoru Kosova i Metohije i to za institucije koje su suočene sa nelojalnošću srpske zajednice na unutrašnjem planu, koja neće prihvatiti Ustav. Sa druge strane, na međunarodnom planu, kosovske institucije i albansko političko institucionalno liderstvo će imati problema na međunarodnom planu, u smislu legalizacije i zaokruživanja svoje nezavisnosti ili svog statusa nezavisne države. Ja, pre svega očekujem podršku međunarodne zajednice i da institucije koje budu uspostavljene 15.og juna neće primenjivati institucionalnu ucenu kao način i kao sredstvo za disciplinovanje srpske zajednice. Nadam se da zbog političke nelojalnosti nećemo ući u projekat diskriminacije po etničkom i verskom principu, što je inače relnost već devet godina ovde. Volela bih da ovaj novonastali status kvo rezultira novim razgovorima koji bi pre svega bili vođeni na relaciji međunarodnih centara moći kao što su Savet bezbednosti i Evropska Unija, kao što je Amerika i Rusija, i da onda svi zajedno sa srpskim institucionalnim liderstvom iz Beograda i sa Albancima sa Kosova i Metohije, ili sa institucionalnim liderstvom sa Kosova i Metohije dođe dorazgovora. Ti razgovori ne bi bili o statusu nego razgovori o pitanjima koja su važna za stabilnost zajednica. Kosovo i Metohija kao višedecenijski zajednički prostor države Srbije ima komplementarne segmente koji mu pomažu i koji će u perspektivi pomagati za sve ono što je organizacija života svih ljudi na ovom prostoru. Sa druge strane čini mi se da je institucionalno liderstvo u Prištini spremno i da je raspoloženo da radi na nečemu što će doprineti stabilizaciji, okretanju ekonomskim pitanjima, miru i toleranciji. To su sve preduslovi za međunarodna ulaganja. Zato smatram da treba da počne razgovor oko vanstatusnih i i tehničkih pitanja kao što je bila promocija g-dina Išingera. Mene to podseća na iskustvo koje je Nemačka imala u prošlosti. Ona je, naime, 1974.godine potpisala niz sporazuma sa Istočnom Nemačkom iako nikada nije priznavala njenu nezavisnost. Ponavljam, međunarodna zajednica može mnogo da pomogne kao i svi relevantni faktori unutar nje i ja ih pozivam da rade na stabilnosti. Evropska Unija je svakako perspektiva celog regiona. Na kraju bih rekla i da svi znaju da imamo ovakvu realnost: imamo srpski Ustav koji ne priznaju Albanci i imamo Ustav, albanski ili ovaj sa Kosova, koji ne priznaje ni srpska država a ni Srbi na Kosovu. Zato mislim da će budući period obeležiti niz iskušenja ali se nadam da ćemo mi biti na nivou zadatka i da ćemo nalaziti modalitete koji će biti u funkciji stabilnosti celog regiona pa, normalno, i početak decentralizacije kao načina i kao modaliteta funkcionalnog opstanka Srba. Želim da ponovim da tehnički deo Ahtisarijevog plana za mene predstavlja dobru osnovu za organizaciju života srpske zajednice koja je, nažalost, u kontinuitetu izložena proterivanju i nestajanju sa ovih prostora. Moderator: Pre nego što počnemo sa pitanjima, želim da se zahvalim Kosovskoj fondaciji za otvoreno društvo koja nam je omogućila da organizujemo ovu debatu. Takođe, hvala g-dinu Burimu Ramadaniju, političkom savetniku Ministra Feratija i g-dinu Endiju McGuffiju, šefu kancelarije za informisanje Međunarodne civilne misije na pomoći. Izvolite. Top Channel: Mi smo ovde čuli tri veoma različita i duga govora. A mi smo zainteresovani da čujemo odgovore na naša pitanja. Gospodine Fejt postoje informacije da će vaš mandat biti pod UN mandatom. Da li je to prihvatljivo za Vas i Vaš lični pogled i može li to funkcionisati? Piter Fejt: Dozvolite mi da razjasnim neke stvari. Ja zapravo imam dva mandata. Ja sam specijalni predstavnik EU i međunarodni civilni predstavnik. Kao međunarodni civilni predstavnik, predstavljam zemlje koje su priznale nezavisnot Kosova, to je ICO i mandat je primena Ahtisarijevog plana. Taj mandat neće biti pogođen konsultacijama između UN i EU. Dakle odluka Ban ki Muna neće uticati na međunarodnu civilnu kancelariju. Što se tiče EU imam ulogu u olakšavanju uspostavljanja misije EULEX i u tom smislu mogu samo da ponovim da mi čekamo odgovor Generalnog sekretara o tome kako će se EULEX uključiti u celokupan sistem. Stojan Jovanović - Beta: G-dine Fejt, u Vašoj poruci Srbima rekli ste da ne treba da budu zabrinuti posle 15.og juna, jer su tu KFOR, policija, Vlada Kosova itd. Oni su bili i 17.og marta. Novi ste samo Vi lično i EULEKS. Na čemu zasnivate ta obećanja koja ste dali srpskoj zajednici da će biti bezbedni? Piter Fejt: Garant za bezbednost je posvećenost Vlade Kosova, vladavina zakona i odredbe Ahtisarijevog plana. Drugo, prisustvo međunarodnih faktora i policije. Nemamo nikakvih pokazatalja da može da izbije nasilje a ono što se desilo 17. marta bio je lokalizovani incident i to nije uzor za druge i ostale događaje. RTK: Gospodine Fejt vi pričate o procesu decentralizacije i stvaranju novih opština, a postoje i paralelne opštine. Kakve su posledice paralelnih struktura na Kosovu kada je u pitanju decentralizacija? Još jedno pitanje za gospođu Trajković, ako sam Vas dobro razumeo vi kažete da Srbi treba da priznaju nezavisnot Kosova ali uz uslov nastavka pregovora, ne znam jesam li dobro shvatio. Želim znati kakva je politička situacija kod Srba? Jeste li to Vi ili Srbi sa severa koji su malo radikalniji ili oni koji su u institucijama Kosova, ko predstavlja Srbe? Sadri Ferati: Da kažem još jednom, svesni smo poteškoća i situacije u kojoj smo, i to što sam ja predstavio je projekat Vlade Kosova i mi nismo videli nikakve druge projekte. U izgradnji neće biti lako, ali ne treba gubiti na vremenu jer je kosovski narod već dosta izmučen. Svako ko radi na nazadnim planovima, svakako neće dobiti ničije simpatije. Pred nama je jedan veliki kvalitetan projekat koji nudi sigurnost za sve, i spremni smo da sarađujemo sa svim ljuudima dobre volje, kako bismo napravili budućnost i progres, jer smo na to obavezni zakonom kao i Ustavom. Ustav ima zakon za sve, za sve građane i njihov bolji život, da se ispune standardi za sve, za život kao u Evropi. Rada Trajković: Ja sam pripadnik srpskog naroda. Još nisam čula da je iko od Srba priznao nezavisnost Kosova, tako da je i ja ne priznajem. Mislim da u ovoj generaciji ne možete očekivati da će Srbi priznati nezavisnost Kosova i Metohije. Mi smo imali izbore koje je organizovao UNMIK. Na tim izborima, kao što znate učestvovale su neke grupacije Srba koje imaju legalitet ali nemaju legitimitet jer ih Srbi nisu prihvatili kao ljude koji treba unutar institucija da implementiraju ono što se bude dogovaralo i što budu donosile institucije u Prištini. Sa druge strane, bili su izbori koje je organizovala Vlada Srbije i mi smo dobili Srbe koji imaju legitimitet. To je legitimitet koji podrazumeva podršku naroda. Ja nisam učestvovala na lokalnim izborima i ja pokušavam da svojim nastupima pokažem da podržavam i legitimitet i legalitet. U tom smislu sam mislila da je g-din Fejt potpuno relevantan kao predstavnik Evropske Unije, ali zaista legalitet koji proističe iz nečega što je Šef misije zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova i Metohije dovodi u sukob. To su zemlje koje podržavaju nezavisnost i to znači suštinski da on nema legitimitet i legalitet u međunarodnom pravu. Sav legalitet i legitimitet može da se crpi samo iz Rezolucije Saveta bezbednosti sve do momenta dok ta rezolucija ne bude promenjena. Negde je g-din Fejt, ili ja to nisam dobro razumela, izjavio da institucije Kosova nakon donošenja Ustava imaju pravo da pozovu međunarodnu misiju. Ja mislim da nemaju jer se oni i dalje bore za pravno zaokruživanje nezavisnosti Kosova i Metohije. Ja mislim da legitimitet i legalitet jeste nešto što treba da bude preporuka za razgovore, i iako je to protiv moje volje mislim da se sa Srbima koji su izabrani na ovim izborima mora komuniciratri na neki način kako bi se dogovarala budućnost srpske zajednice i da i oni prihvate odgovornost za način vođenja srpske zajednice. Piter Fejt: Kao predstavniku Evropske Unije, to može da pomogne. Hajde da budemo pragmatični malo, da počnemo jednim dijalogom međusobno. Neki mogu da razgovaraju sa mnom, pozvao bih ih da pričaju sa mnom, kao sa specijalnim predstavnikom Evropske Unije. Drugi mogu da razgovaraju sa mnom, gde ću ja da budem u nekoj drugoj ulozi. Možda je to neki praktičan aranžman koji bi mogao da nam pomogne. Što se tiče paralelnih institucija, dozvolite mi da kažem ovo. Projekat decentralizacije se zasniva na jednom broju važnih principa. Mi to vidimo kao najbolji način da se obezbedi puno poštovanje manjinskih prava i njihove intergracije u društvu. To će u ogromnoj meri doneti koristi srpskoj zajednici. Takođe bi trebalo da kažem, da treba da obezbedimo da nove opštine takođe imaju i ekonomske okolnosti koje su prikladne, tako da će se ljudi osećati prijatno sa idejom da imaju ekonomsku budućnost u tim opštinama. Decentralizaciju bi takođe trebalo da prate prave stimulativne mere, koje će pomoći da ekonomija napreduje. Ima još jedan princip koji bi trebalo imati na umu, a to je da mora da postoji transparetnost i da mora da postoji dobra volja da se sarađuje sa Centralnom vladom i sa institucijama. Trebao bih da podsetim da u Ahtisarijevom predlogu rešenja statusa postoje odredbe za resurse i privilegovane veze između srpske zejednice i Beograda. Nema sumnje da će to biti od pomoći, naročito u oblasti zdravstva i obrazovanja i ove veze mogu da se podržavaju. Generalna namera je da se garantuje srpskoj zajednici da oni mogu održavati svoj sopstveni način života, ali u dokumentu jasno je rečeno da ove specijalne veze moraju da budu spretne i da moraju da imaju poštovanja za centralnu vlast i za centralne i regionalne institucije. Ja mislim da bih tu podvukao crtu i stavio granicu između onoga što ja mislim da je ispravna primedba u Ahtisarijevom planu. Želeo bih da ponovim moju punu podršku Vladi u preuzimanju i odrađivanju ovog posla. S druge strane, tu su paralelne institucije koje ne priznaju centralnu vlast i koje ne mogu biti priznate. Koha Ditore: Pitanje za Ministra, koji je ovde predstavnik Vlade. Imamo u vidu da su vlade stalno nastojale a nisu uspele da ispune retoriku, ali u poslednje vreme retorika se ne prodaje više. Mi želimo konkretan odgovor, čta će učiniti Vlada sa paralelnim srpskim instituijama, koje se konsoliduju nakon lokalnih izbora od 11.og maja na Kosovu? Vi samo kažete da ste ih proglasili nezakonitim i da ih nećete priznati. Ali, da li ćete preduzeti mere da sprečite njihov rad ili ćete biti primorani da komunicirate sa njima za neko kratko vreme? Molim Vas za konkretan odgovor.G-dine Fejt, Vi ste ovde da nadzirete sprovođenje Ahtisarijevog plana kao predstavnik Evropske Unije. Šta ćete preduzeti da ovaj paket posle 15.og juna bude sproveden u potpunosti i na severu Mitrovice. Juče je Bajram Redžepi obećao da će se Ahtisarijev plan sprovesti u potpunosti u celoj Mitrovici. Piter Fejt: Probaću da budem kratak i precizan. Što se tiče Vašeg prvog pitanja, još uvek smo u fazi kada Specijalni predstavnik Ujedinjenih nacija mora da donosi odluke. On je jasno kazao svoj pogled na izbore koji su održani na Kosovu od strane Srbije, naročito opštinski izbori. Gospodin Riker i dalje će se konsultovati sa Vladom i izneće svoje stavove o tome kako će rešavati stvari sa imenovanim srpskim predstavnicima u pet opština. To su opštine gde je on imenovao predstavnike prošle godine. To je odluka koju on mora da donese. Što se tiče vašeg drugog pitanja, mislim da sam svoj stav jasno rekao, mi ćemo nastaviti sa naporima da ubedimo manjinske zajednice, naročito naše srpske prijatelje u dobrobit saradnje sa nama, u dobrobit sprovođenja Ahtisarijevog plana, da nam se omogući pristup i sloboda kretanja i na Severu i mi cemo to činiti u saglasnosti sa evropskim vrednostima. To je ono što mi negujemo, dijalog i komunikaciju i želeli bismo da vidimo da se ljudi uzdržavaju od upotrebe nasilja i zastrašivanja. Takođe se nadamo da će ovo biti opšte prihvaćeno i da možemo da započnemo saradnju međusobno. Sadri Ferati: Ja verujem da će se prevazići situacija, trenutna koju imamo sa ciljem da se građanima pruži bolji život, bolja prespektiva. Pravo je građana da biraju lidere iz svoje strukture s čime mi ne upravljamo i nemamo pristupa, jer politika nasilja i deoba su izazvali dosta štete građanima Kosova i mi ne želimo da se to više ikada ponovi. Ono što je neprihvatljivo i neće se dogoditi je instaliranje srspkih institucija i sprovođenje srpskih zakona na Kosovu. Ali, ko će biti lideri Srba na Kosovu, to će Srbi odlučivati, oni će birati a mi ćemo sarađivati sa njima da bi oni imali lidere koje žele i koje zaslužuju. Uvek govorimo o jednom veoma komlikovanom predlogu. Ne želimo da postanemo taoci situacija koje su doveli građane Kosova dovde. Politika deljenja i sprečavanja dobrog odnosa naneli su dosta štete Kosovu. Ono što mi nudimo je nešto drugo. Mi pružamo jednu mogućnost da budemo ravnopravni, da se država i institucije dožive kao svoje, jer pripadaju svim građanima Kosova. Ubeđeni smo da je potrebno vreme da svi uvide koja je njihova perspektiva i kakvo treba biti njihovo ponašanje. Takođe smo svesni da treba raditi iz aspekta da se svi građani Kosova, kao i srpska zajednica osećaju sigurno u svojim sredinama, da izražavaju svoju slobodnu volju i svoje političko opredeljenje. Postavlja se pitanje, da li su te sredine sigurne, da li ljudi izražavaju svoju slobodnu volju i svoje političko opredeljenje? Ne. Te paralelene strukture nanose štete srpskoj zajednici. Mi bismo želeli da to ne postoji. O kojim nadležnostima govorimo, o tome koja će biti autonomija i saradnja novih opština sa svim zemljama obuhvatajući i Srbiju i stvaranje asocijacije opština, koje će dobiti pomoć i braniće interese svojih opština. To je ono što mi nudimo i to je ono što ima perspektivu. Osećam žaljenje što gubimo vreme. Mi ćemo sarađivati i pokušati da to ubrzamo. Rada Trajković: Pitanje je bilo u funkciji želje da će odgovor podrazumevati upotrebu institucionalne represije radi disciplinovanja onih koji ne žele da prihvate, kako kažu, tu novu realnost koja će biti od 15.og juna. Ja moram da ponovim da je prostor Kosova i Metohije dobio vrlo zavisnu nezavisnost jer mu bezbednost obezbeđuju međunarodne snage bezbednosti, da im budžet pune pre svega zemlje međunarodne zajednice, Evropa i Amerika a multietničnost održava već devetu godinu, Srbija. Sada Albanci imaju problem jer je njihovo ponašanje od dolaska međunarodne zajednice bilo loše, jer nisu bili opredeljeni i spremni za prihvatanje srpske zajednice kao zajednice koja je "svoj na svome". Vi vidite da smo mi proterani gotovo iz svih institucija iz Prištine, i Klinički centar, i pošta i elektrodistribucija, i javni saobraćaj, i pozorište, sve je potpuno u rukama Albanaca a Srbi su isterani i prosto su usmereni da svoj ostanak i opstanak ostvare preko podrške Vlade Srbije. Već devetu godinu Vlada Srbije izdržava Srbe i ulaže u razvoj srpske zajednice. To je realnost a posledica je diskriminacije koja je bila u kontinuitetu od strane albanskog političkog i institucionalnog liderstva. Potpuno podržavam g-dina Pitera Fejta kada kaže da će se ovde promovisati evropske vrednosti koji podrazumevaju razgovore i kompromise koji će biti u funkciji stabilnosti, ne samo na Kosovu već i u čitavom regionu. Neđeljko Zejak - Blic: Rekli ste da imate dvojnu funkciju. Moja konstatacija je da je Kosovo postalo talac i Evropske Unije a i onih zemalja koje su priznale nezavisnost. Kako mislite da sprovedete u srpskoj zajednici Ahtisarijev plan i Ustav kada nemate legitimitet Saveta bezbednosti? Koja to sredstva imate na raspolaganju da Ustav Kosova i kosovske institucije instalirate u srpskim sredinama? Parafraziraću: da li izaslanik Evropske Unije, nadam se od 15.og juna najodgovornije lice na Kosovu, može da dozvoli da, ukoliko se seti, može i Arapska liga poslati misiju na Kosovo da ovde radi i deluje? Piter Fejt: Evropska unija je dala perspektivu Kosovu, a isto tako i Srbiji da se približe i da rade zajedno u pravcu zajedničke budućnosti. Ne verujem da je ta ponuda imala namere da ikoga učini taocem ili zatvorenikom. Možemo samo da uverimo srpsku zajednicu da sarađuje sa nama. Ova debata pokazuje jedan važan program za srpsku zajednicu i to kroz decentralizaciju. To treba da bude shvaćeno veoma ozbiljno. Ovo je važan gest pomirenja i to je značajan korak ka ispunjavanju evropskih vrednosti i zaista bih vas podstakao da o tome razmislite, da to malo više analizirate, jer ovo je najbolja prilika da se manjine integrišu u društvo. Ove odredbe prevazilaze ono što vidimo na drugim mestima, ove odredbe su veoma darežljive. Što se tiče moje lične uloge, biće zasnivana na uveravanju i boljoj informisanosti. U ovom kontekstu, nisam siguran da su svi članovi srpske zajedenice imali priliku da pročitaju Ahtisarijev predlog rešenja statusa. Zadovoljstvo mi je ovo što čujem od gospođe Trajković, da je ona zadovoljna tehničkim odredbama i to su one o kojima i pričamo. I ako bi ste nam dali priliku da ovo pažljivo objasnimo zajednicama, ja mislim da bi to bilo od pomoći. Moderator: Ovim je debata o decentralizaciji na Kosovu završena. Hvala svima i želim vam prijatan ostatak dana. Srdačan pozdrav Medija Centar www.medijacentar.org ------------------------------------ =============== Group Moderator: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] page at http://magazine.sorabia.net for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) http://radio.sorabia.net Yahoo! Groups Links <*> To visit your group on the web, go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/ <*> Your email settings: Individual Email | Traditional <*> To change settings online go to: http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join (Yahoo! ID required) <*> To change settings via email: mailto:[Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] mailto:[Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] <*> To unsubscribe from this group, send an email to: [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА] <*> Your use of Yahoo! Groups is subject to: http://docs.yahoo.com/info/terms/
