Ove radove na Veliko Moravi zapoceli su jos Turci, slabsno. No, Srbija na tome radila i tokom 19. veka, pocetkom 20, sve do I sv. rata, da bi u medjuratnom periodu radovi bili tek povremeno pokretani, radi odrzavanja kaskada koje su bile podignute. Tako je V. Morava bila prilicno zauzdana. Posle II sv. rata bilo je pokusaja da se ovaj koncept nastavi, sve negde, cini mi se do 1953, da bi se tokom te decenije odustalo, u korist drugih, poznatih lokacija. Nisam sigurna da je ulazak Italijana pametan i probitacan, osim ako to ne znaci otvaranje prostora za "evro-atlantske" integracije. Jedini koji imaju stvarni, ekonomski i strateski interes, osim Srba, mogu biti Rusi, no koliko znam, oni su svojevremeno bili prilicno hladni. -- n.
http://www.pressonline.rs/vest.jsp?id=38397§ionId=33 07.06.2008 , BEOGRAD Izvor: PRESS SRBIJA DOBIJA SEDAM NOVIH ELEKTRANA U okviru plana integralnog uređenja Velike Morave planirana je izgradnja kompletnih kapaciteta sedam hidroelektrana ukupnog kapaciteta 270 megavata, odnosno proizvodnje 700 gigavata godišnje Biće struje... Elektrane na Moravi podmiriće petinu potreba Srbije U okviru plana uređenja Velike Morave planirana je izgradnja kompletnih kapaciteta sedam hidroelektrana, kao i pravljenje brodskih prevodnica i plovnog puta kojim bi Srbija povezala Severno i Egejsko more! Ovaj kapitalni projekat dobio je zeleno svetlo najviših institucija, ali se početak radova čeka zbog nestabilne političke situacije u zemlji i kolebanja stranih investitora. PLAN INTEGRALNOG UREĐENJA VELIKE MORAVE Energetika: sedam elektrana ukupne snage 270 megavata i proizvodnje 700 gigavata godišnje Saobraćaj: povezivanje Severnog i Egejskog mora Privreda: upošljavanje deset hiljada radnika, zaštita od poplava i suše, razvoj regiona Vrednost: 1-4 milijarde evra Rok izgradnje: 10 godina Ideja o izgradnji sedam elektrana na Velikoj Moravi, u okviru plana integralnog uređenja sliva ove reke, nedavno se pojavila u stručnoj javnosti. Naime, trenutne projekcije govore da su Srbiji do 2015. godine potrebna barem dva elektroenergetska postrojenja od po 700 megavata. Sa njihovom izgradnjom se već kasni, uglavnom zbog nedostatka investicija. S druge strane, lično je predsednik Srbije Boris Tadić dao „Energoprojektu" uveravanja da će se na realizaciji projekta na Velikoj Moravi raditi tokom ove, 2008. godine. Morava u kaskadama - Vrednost projekta je između milijardu i četiri milijarde evra. Sa milijardu evra može se kompletno urediti tok Velike Morave, od Dunava do Stalaća, kao i izgradnja kompletnih kapaciteta svih sedam elektrana - kaže za Press ministar poljoprivrede Slobodan Milosavljević, i dodaje da bi se troškovi povećali samo u slučaju potreba za proširenjem rečnog kanala. Plan podrazumeva i pravljenje plovnog puta četvrtog reda, kojim bi mogli da plove u najvećoj meri rečni brodovi težine 1.350 tona. Projektom je predviđeno da se napravi sedam stepenastih bazena (kaskada) počevši od Ljubičeva, pa preko Stalaća do Paraćina. Na svakoj kaskadi bi mogla biti napravljena po jedna hidroelektrana, a ukupan kapacitet svih sedam bi bio 270 megavata (MW). To je nešto više od petine kapaciteta koji su Srbiji trenutno potrebni. U „Energoprojektu" kažu da je projekat predstavljen ministru poljoprivrede Slobodanu Milosavljeviću, kao i predsedniku Srbije Borisu Tadiću, od kojih su dobili uveravanja da će se na njihovoj realizaciji raditi u toku 2008. godine. - Međutim, da li zbog tehničke vlade i kadrovskih promena u nekim državnim institucijama, dobili smo obaveštenje da će se malo kasniti sa realizacijom planova - kaže Nenad Miloradović iz „Energoprojekt hidroinženjeringa". Verovatno koncesija Ipak, ministar Milosavljević se nedavno sastao sa predstavnicima italijanske pokrajine Lombardija, koji žele da investiraju u ovaj projekat, kao i u gradnju hidrocentrale na Ibru vrednu sto miliona evra. Prema njegovim rečima, Svetska banka izrazila je želju da delimično finansira uređenje Velike Morave, ali trenutno sve stoji zbog toga što se još ne zna da li će Srbija dobiti proevropsku vladu. Pored Italijana, za projekat su bili zainteresovani Rusi i Nemci. Prema oceni inženjera Vladimira Potparevića, Srbija bi uz gasovod „Južni tok" i autoput Horgoš-Požega, realizacijom ovog projekta dobila još veći značaj na karti Evrope. - Država može za kompletan posao da izda koncesiju po sistemu izgradi i pusti u funkciju. Tako bi posle tridesetak godina sve moglo da pripadne našoj zemlji - smatra Potparević. Inače, realizacija projekta uređenja Velike Morave podrazumeva i izgradnju brodskih prevodnica, preko kojih bi mogli da plove teretni brodovi sa Dunava, čime bi Srbija osim rečne veze sa Severnim morem, dobila i konekciju sa lukom Solun u Egejskom moru. Međutim, ova veza bi bila i evropski značajna jer bi preko plovnog puta „Rajna-Majna-Dunav" povezala Amsterdam sa grčkim Solunom, preko Srbije i Makedonije. Zaštita od suša Osim plovnog puta i energetike, vrednost ovog projekta ogleda se i u tome što bi se omogućilo navodnjavanje oko 80.000 hektara obradivog zemljišta u okolini ove reke, gde žetva svake godine podbaci zbog suša. Osim toga, izgradnjom nasipa zaštitilo bi se od poplava još 6.500 hektara poljoprivrednih dobara, pa bi ukupna zaštićena površina iznosila oko 86,5 hiljada hektara. R. Ž. MARKOVIĆ
