A, cemu mistifikacija oko imena onih koji su se upustili u ovu djavolju igru? Nista me ne bi cudilo da/sto JUL-ovosko zlo namerava da se nadigrava sa Vestinghaus-ovskim, no imena iz srpske dijaspore dobro su poznata i veoma prisutna u Srbiji na uticajnim mestima... drustvance oko SUC i posebno prof. dr Jasmine Vujic cini ozbiljne napore da sagradi upravo tu nuklearku kod Kostolca. Permanentan agent-rezident ove struje, koja ce, medjutim, imati ozbiljnih licnih dilema, njena rodjaka, dr Zorana Mihajlovic Milovanovic (ex-savetnica za energetiku prof. dr Labusa, potpredsednika ) vec mesecima na forumima i komentarima na sajtovima novina na internetu istice svoju kandidaturu za ministra energetike u nekoj buducoj vladi. Povremeno lobira za nuklearnku kod Kostolca, a opet, povremeno za gradnju Djerdapa III (promovisuci ga kao "zelenu energiju") na otprilike istoj lokaciji (ili nesto nizvodnije). Buduci da je njena najveca strucnost za energetiku neosporna lepota, a preporuka to sto je sa Nikolom Sainovicem (trenutno u Hagu) u kumovskim odnosima, njena neresiva (da li?) dilema mogla bi biti kamen o vratu Istocnog i Zapadnog lobija. Ako je suditi po poslednjim ujedinjujucim glasovima amerikanskog i ruskog staljinizma, mozda ona i uspe da je kreativno resi, u najboljem duhu ranih korena svih ucesnika, lenjisticko-marksisticke i/ ili brozovsko-kardeljevske sinteze.
-- a. ANTIC.org-SNN wrote: > NUKLEARKE PRED VRATIMA SRBIJE? > > > Posle ratifikacije naftno - gasnog sporazuma s Rusijom lako se može desiti da > sledeći energetski dokument u srpskom parlamentu bude ukidanje moratorijuma > na izgradnju nuklearnih elektrana. > > Jelica Putniković > > > > subota, 6. septembar 2008 > > > > Posle ratifikacije naftno - gasnog sporazuma s Rusijom lako se može desiti da > sledeći energetski dokument u srpskom parlamentu bude ukidanje moratorijuma > na izgradnju nuklearnih elektrana. > > Nuklearke su nešto o čemu se u javnosti sve više govori, pa se više i ne > iznenađujemo kad pročitamo da se, na primer, Rusija sprema za pohod na > nuklearna tržišta Evrope i SAD, razvojem kompanije „Rosatom”, koja je atomski > blizanac „Gasproma“, ili da će u Bugarskoj početi izgradnja druge nuklearne > centrale „Belene“, koja će biti sastavljena iz dva energobloka od po hiljadu > megavata. > > Vaskrs atomskog lobija > > To što je Srbija valjda jedina zemlja u Evropi gde je na snazi moratorijum na > izgradnju nuklearki svakako „bode oči“ nuklearnom lobiju koji je svoju > kampanju za ukidanje ove uredbe otpočeo još u vreme sankcija, tokom 90-ih > godina prošlog veka. Tada je narodu, suočenom sa čestim restrikcijama struje, > Francuska sa svojim nuklearkama i redovnim isporukama električne energije > delovala kao nedostižan san. Nuklearke, naravno, niko ne gradi u ratom > zahvaćenom području pa su lobisti utihnuli. Vaskrsli su, ne samo u Srbiji već > na području celog Balkana, a i šire, sa evidentnim manjkom električne > energije u regionu Jugoistočne Evrope. > > Javno lobiranje za izgradnju nuklearki u Srbiji „otvorio“ je sadašnji > ministar za nauku i potpredsednik za integracije s Evropom Božidar Đelić, > krajem prošle godine. Njemu se u ovome priključio krajem avgusta i aktuelni > ministar rudarstva i energetike Petar Škundić, izjavivši za Kurir da Srbija > mora da razmišlja o izgradnji nuklearnih elektrana. Otkrivajući da je već na > jednom od prvih sastanaka nove vlade lično pokrenuo pitanje nuklearne > energije i energetskog snabdevanja Škundrić je u jednom od svojih prvih > intervjua kao ministar energetike rekao: > > -Pitanje nuklearnih elektrana pokrenuo sam jer je celo naše okruženje, ali i > cela Evropa premrežena nuklearkama. Mi imamo zakon o zabrani, mislim da ga > ima i Italija. Ali, činjenica je da će nam se sutra dogoditi da će Hrvati > napraviti nuklearku na Dunavu, pa će biti potpuno svejedno na kojoj se strani > ona nalazi - rekao je Škundrić i podsetio da atomske centrale sada postoje u > Albaniji, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji, kao i da Hrvatska planira > izgradnju četiri nuklearke. S druge strane, on je istakao da bi domaći > naučnici nuklearne fizike bili u prednosti kad bi u zemlji imali nuklearku. > > Krivična prijava zbog predloga > > Nikola Aleksić, direktor Ekološkog pokreta grada Novog Sada smatra da ima i > drugih političara koji su deo nuklearnog lobija i podseća kako je marta 2007. > godine govorio Aleksandar Popović, tadašnji ministar za nauku i zaštitu > životne sredine, a u prošloj vladi Srbije ministar energetike. > > „Onaj (zakon) o zaštiti od jonizujućih zračenja i nuklearnoj sigurnosti je u > skladu sa standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju. Njihovo > usvajanje, ali i primena, će predstavljati ogroman korak na našem putu ka > evropskim integracijama,” rekao je tada Popović a Ekološki pokret grada Novog > Sada je, upravo zbog Nacrta navednog zakona podneo krivičnu prijavu protiv > njega. Uz obrazloženje da se radi o kršenju zakona o zabrani izgradnje > nuklearnih objekata na teritoriji Srbije. > > -U navedenom zakonu, koji čeka usvajanje, nedvosmisleno se navodi da se > lokacija nuklearnog energetskog objekta određuje na osnovu prostornog plana > Srbije koji usvaja Vlada Srbije, kaže Aleksić. > > Aleksandar Popović je u vreme Đelićevih izjava o potrebi gradnje nuklearki, > kao ministar energetike, međutim, izgleda revidirao stavove. Đelićevu > inicijativu da Srbija treba da preispita moratorijum o gradnji nuklearnih > elektrana kroz otvaranje široke javne rasprave jer „nuklearna postrojenja > predstavljaju najjeftniji i najčistiji način proizvodnje električne > energije“, Popović je prokomentarisao kao iznenađujuću jer, kako tada reče > „Strategija razvoja energetike do 2015. godine, koju je usvojila Vlada > Srbije, ne predviđa izgradnju nuklearnih elektran. Od formiranja vlade (sad > već bivše, Koštuničine) nije bilo reči o ukidanju moratorijuma. Od uvođenja > moratorijuma na njihovu izgradnju pre 21 godine, u Srbiji nije razmatrana > mogućnost dobijanja nuklearne energije.” > > Lokacija kod Kostolca > > Zvanično ova Popovićeva izjava je tačna ali, ispada da su i pre Đelićeve > inicijative nuklearke planirane u Srbiji. Aleksić navodi da je još 18. > novembra 2004. godine ekološko društvo „Zora” od Dragana Đilasa, tada > predsednika Narodne kancelarije predsednika Srbije Borisa Tadića, a sada > gradonačelnika Beograda, dobio odgovor (vidi faksimil) u kom piše: „U vezi sa > vašim zahtevom za dobijanje odgovora na pitanje da li je planirana izgradnja > nuklearne elektrane na teritoriji opštine Požarevac Narodna kancelarija > predsednika republike je kontaktirala sa nadležnima za ovo pitanje. > Obavešteni smo da je u okviru studije o mogućim mestima za izgradnju > nuklearne elektrane na teritoriji opštine Požarevac određeno mesto Kostolac. > Sam projekat o izgradnji navedene nuklearne elektrane nije moguće izvesti bez > finansijskih sredstava, kojima nadležne institucije za realizaciju trenutno > ne raspolažu.” > > > http://www.balkanmagazin.net/images/2008/energija/septembar/Djilas---nuklearka-u-Kostolcu.jpg > > Više detalja o ovoj potencijalnoj nuklearki kod Kostolca Đilas je odbio da > dostavi. Aleksić kaže da se Đilas posle ovog priznanja pravdao kako „jeste > potpisao dokument u kome piše da će se u Kostolcu graditi nuklearna > elektrana, ali da je za sve kriv službenik Narodne kancelarije, koji mu nije > rekao da u Srbiji postoji zakon koji to zabranjuje.” > > Optužujući Đilasa i predsednika Tadića da, takođe, rade u korist nuklearnog > lobija, Aleksić je do sada u više navrata tvrdio da ima pouzdane informacije > iz dijaspore da je bilo pregovora sa „Vestinghausom” oko kredita za nuklearku > u Srbiji. Ove njegovoe tvrdnje su demantovane ali, evidentno je da se iz > godine u godinu u Srbiji sve otvorenije propagira proizvodnja struje cepanjem > atoma. > > Plašenje naroda > > -Ovdašnji nuklearni lobi dobija naloge iz inostranstva. Nuklearna industrija > je u krizi. Zato provizije za lobiste idu i do 50 odsto od vrednosti > investicija. A kad se neko odluči i podigne kredit električna energija > proizvedena u toj nuklearki se prodaje kako bi se kredit vratio. Pri tome, > svet još nije rešio pitanje odlaganja nuklearnog otpada, upozorava Aleksić. > On, takođe, tvrdi da lobisti za nuklearke narod zaluđuju komentarima da u > našem okruženju, u prečniku od 100 kilometara već radi deset a u prečniku od > 400 kilometara još 20 nuklearnih elektrana pa da je strah od sopstvene > nuklearke u Srbiji bespredmetan. > > -Nas plaše nuklearkom koju će izgraditi Hrvati a Hrvate da će Srbija graditi > nuklearnu elektranu. Lokacija za nuklearku u Hrvatskoj je kod Dalja ili > Erduta. Sve je to ispipavanje pulsa javnosti. Ali, zaboravljaju da po > međunarodnom pravu ni jedna zemlja ne može da gradi nuklearku na granici, > kaže Aleksić. > > Hrvatski predsednik Stipe Mesić proletos je otvoreno najavio da će Hrvatska > graditi nuklearku. > > -Nuklearne elektrane danas su sigurne, a to je ujedno najčistija energija. > Kao i druge zemlje koje već grade nuklearke, i za nas će to postati > neminovnost. Kada mi za to budemo spremni tehnologija će biti još sigurnija > nego sada, rekao je Mesić, koji u lobiranju, takođe, nije usamljen u svojoj > zemlji. Hrvatska štampa navodi reči Davora Šterna, bivšeg ministra u > Tuđmanovoj vladi, bivšeg direktora INE, bivšeg člana uprave moćne ruske > kompanije TNK-BP, konsultanta ruskih i izraelskih firmi, počasnog generalnog > konzula Filipina i savetnika predsednice HSLS-a za gospodarska pitanja koji > kaže: "Ako Slovenci sada rade drugi blok u Krškom, koje je od Zagreba > udaljeno samo 30 km, ne vidim zašto bismo se mi kažnjavali i ne bismo gradili > elektranu na lokaciji poput Obrovca, koja je idealna za nuklearku." > > Zanimljivo je, takođe, da pojedini energetski stručnjaci propagiraju ideje da > Srbija ne treba da gradi nuklearku na svojoj teritoriji već da učestvuje u > finansiranju i i zgradnji takvog objekta u okruženju. Još naglas nije rečeno > da bi takav poduhvat Srbija mogla da sprovede sa Hrvatskom. Ekolozi > prognoziraju da će inicijativa brzo biti konkretizovana i zagovornicima > kilovata iz nuklearke poručuju da najpre sebi i drugima odgovore na pitanje: > „Kolika je cena zatvaranja nuklearne elektrane koja mora biti uračunata u > cenu kilovat časa proizvedene električne energije?” > > Svaki peti kilovat iz atoma > > Dok Francuska iz iz nuklearnih elektrana dobija čak 80 odsto električne > energije svetski prosek je oko 20 odsto. Nuklearna energija se u svetu > proizvodi u u 31 zemlji iz 438 nuklearnih elektrana sa 366 gigavata > instalisane snage. U Evropi, bez Rusije postoje 173 nuklearne elektrane i još > četiri su u izgradnji. Evropska unija planira da iz svojih kapaciteta > proizvede 30 odsto potrebne energije, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, > Rumunija i Bugarska, koje se nalaze u našem okruženju, ili su sa nama > povezane vodenim tokovima, imaju značajne i podižu nove kapacitete u > nuklearnim elektranama. Danas se u svetu gradi ili je već naručeno 40 novih > nuklearnih elektrana, a prednjači Azija. > > > (objavljeno u NIN-u br 3010) > > > > http://www.balkanmagazin.net/kolumna/energija/nuklearke_pred_vratima_srbije.xhtml > > > > [Non-text portions of this message have been removed] > > > ------------------------------------ > > =============== > Group Moderator: [Е-ПОШТА > ЗАШТИЋЕНА] > page at http://magazine.sorabia.net > for more informations about current situation in Serbia > http://www.sorabia.net > Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only) > http://radio.sorabia.net > Yahoo! Groups Links > > > > >
