Pravoslavni vernici danas slave Malu Gospojinu Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vernici danas slave rođenje Presvete Bogorodice, Malu Gospojinu, jedan od najvećih zavetnih praznika.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Joakima iz plemena Davidova i Ane od roda Aronova, rođena Sveta Deva Marija. "Blagodatna Marija, blagoslovena među ženama, hram Duha Svetoga, oltar Boga Živoga, trpeza hleba nebeskoga, kivot svetinje Božje, drvo najslađeg ploda, slava ljudskog roda, pohvala roda ženskog i istočnik devstva i čistote", zapisano je u "Ohridskom prologu" vladike Nikolaja Velimirovića. Joakim i Ana su dugo bili "bezdetni pa behu postidni među ljudima i skrušeni pred Bogom", kaže predanje. Deva Marija, plod njihovih dugih molitvi, odvedena je u hram kada je imala tri godine, jer su je roditelji zavetovali Bogu. Sa 14 godina se vratila u Nazaret gde joj je, prema predanju, saopštena "blagovest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božjeg". Scena Roždestva Bogorodice sa svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolevci, obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresko zapisa. Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa s motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina s kraja 14. veka. U beogradskoj Sabornoj crkvi kralj Petar I Karađorđević krunisan je 1904. godine na praznik Roždestva Bogorodice, a Mala Gospojina je i slava humanitarne i kulturno-prosvetne organizacije "Kolo srpskih sestara", osnovane 1903. na inicijativu slikarke Nadežde Petrović. Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina) i oni koji obeležavaju uspomenu na događaje iz njenog života, kao što su praznici Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice. http://megafonija.com/vesti.php?category=vesti&id=52435 [Non-text portions of this message have been removed]
