Hladni rat Srbije sa komšilukom Subota - 11.10.2008
Posle ambasadora Crne Gore Anke Vojvodić, kofere je juče počeo da pakuje i diplomatski predstavnik Makedonije u Beogradu Aleksandar Vasilevski. Vojvodićeva danas napušta Srbiju, a Vasilevskom od juče ujutro teče „diplomatskih“ 48 sati da učini isto. On je, takođe, proglašen za nepoželjnu osobu u Srbiji, pošto je i njegova država priznala nezavisnost Kosova. U Ministarstvu spoljnih poslova Srbije nam je potvrđeno da će naš ambasador u Crnoj Gori Zoran Lutovac za sada ostati u Podgorici, s obzirom na to da crnogorske vlasti ne nameravaju da mu uskrate gostoprimstvo. Takođe, makedonsko ministarstvo spoljnih poslova saopštava da je srpski ambasador u Skoplju Zoran Popović „dobrodošao da obavlja svoju funkciju i da može računati na potpunu saradnju sa svim državnim institucijama“. To ministarstvo je ocenilo odluku Beograda „neadekvatnom i prebrzom“. Istovremeno, Srbija je počela da vraća svoje ambasadore u sve države iz kojih su oni prethodno povučeni. Za razliku od tih zemalja, Crna Gora i Makedonija „zaradile“ su specijalniji status za srpske zvaničnike samo zbog lošeg tajminga za priznavanje nezavisnosti Kosova. Beograd ih, naime, optužuje da prejudiciraju odluku Međunarodnog suda pravde, za šta se Srbija izborila samo dan ranije. Spoljnopolitički analitičar Bratislav Grubačić za „Alo!“ kaže da najnoviji akti priznanja zaista mogu da budu argument sudu za usvajanje negativnog mišljenja, pre svega zbog činjenice da se pomenute države graniče i sa Srbijom i sa Kosovom. - Najblaže rečeno, i Podgorica i Skoplje napravili su neuobičajen potez. Vlada Srbije reagovala je impulsivno zbog toga što je sa Crnom Gorom maltene do juče bila u zajedničkoj državi - smatra naš sagovornik. Grubačić objašnjava da je Makedonija priznala Kosovo zbog „preke“ potrebe da uđe u NATO i sačuva sopstveni integritet, dok je Crna Gora „talac sudbine premijera Mila Đukanovića, koji zbog svog statusa i problema sa italijanskim vlastima i drugim zemljama mora da sluša njihove naloge“. - Skoplje je u neprijateljskom okruženju. Osim što je u lošim odnosima sa Grčkom i Bugarskom, ima i veliki unutrašnji problem sa Albancima. Zato mora da uradi sve što im nalože SAD i Velika Britanija. Nejasno mi je zašto je Podgorica to uradila, naročito kada se zna da je samo dan ranije podržala rezoluciju Srbije u UN-u - smatra Grubačić. Predsednik Srbije Boris Tadić ocenio je juče da su odluke vlada Crne Gore i Makedonije veoma pogrešne, suprotne međunarodnom pravu i da ne doprinose regionalnoj stabilnosti i dobrosusedskim odnosima za koje se zalaže Srbija. - Vlada Crne Gore, zemlje sa kojom smo želeli najbolje odnose, ovim potezom dovela je u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Uveren sam da se sa ovom odlukom građani Crne Gore ne slažu - navodi se u pisanoj izjavi Tadića. Četiri crnogorske opozicione stranke (SNS, SNP, NP i DSS) potvrdile su da su prijavile protestni skup za 13. oktobar ispred zgrade Skupštine Crne Gore. U saopštenju SNP-a navedeno je da su te četiri partije, ali i Pokret za promjene i Liberalna partija Crne Gore zatražile od Vlade da povuče odluku o priznavanju „jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije, iza koje ne stoji demokratski legitimitet izražen u volji većine građana Crne Gore“. Zanimljivo je da se Milo Đukanović juče pojavio na otvaranju konferencije „Uloga nacionalnih akademija u 21. stoljeću“, ali nijednom rečju nije pomenuo aktuelne političke probleme. „Hvala mnogo, Crna Goro" Odluka crnogorske i makedonske vlade da priznaju nezavisnost Kosova i Metohije glavna je vest u jučerašnjoj prištinskoj štampi na albanskom jeziku. Posebno upečatljiva bila je prva strana „Ekspresa“, na kojoj je dominirao veliki naslov na albanskom „Dobre komšije“. Na unutrašnjim stranama ovog lista objavljen je tekst na istu temu čiji je naslov glasio „Hvala mnogo, Crna Goro“. Kosovo nije prečica za EU Odluka vlade u Podgorici da prizna nezavisnost Kosova nije vezana za „preči put“ ili „olakšice“ u nastojanjima Crne Gore da dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, izjavili su juče zvaničnici EU u Briselu. Kristina Nađ, predstavnik za štampu evropskog komesara Olija Rena, navela je da Evropska komisija nema nikakvu nadležnost kad je reč o priznavanju država. http://www.alo.co.yu/ [Non-text portions of this message have been removed]
