INTERVJU GENERAL U PENZIJI NINOSLAV KRSTIĆ, NEKADAŠNJI KOMANDANT ZDRUŽENIH SNAGA BEZBEDNOSTI
Ponoš je zaćutao o povratku vojske Revizija Kumanovskog sporazuma ne znači ništa bez sprovođenja Rezolucije 1244. Priča o neutralnosti Vojske Srbije zahladnela je naše odnose sa Kforom Potpuno sprovođenje Rezolucije 1244 SB UN o Kosovu i Metohiji, ukidanje kopnene i vazdušne zone bezbednosti na jugu Srbije, ponovno uspostavljanje civilne kontrole letenja nad našom zemljom i ostanak snaga Kfora na kosmetskoj strani administrativne granice najvažnije su odredbe Rezolucije 1244 i Vojno-tehničkog sporazuma (poznatiji kao Kumanovski sporazum) na čijem bi sprovođenju i izmenama Srbija trebalo odlučno da insistira - kaže u intervju za Glas javnosti general-potpukovnik u penziji Ninoslav Krstić, nekadašnji komandant jugoslovenskih Združenih snaga bezbednosti, koje su zaposele Kopnenu zonu bezbednosti. Vojno-tehnički sporazum je veoma nepovoljan dokument za našu zemlju, kojim je potpuno izgubila suverenitet na Kosovu i Metohiji, dok je na delu „uže“ Srbije imala dosta ograničenja? - Da. Vojno-tehničkim sporazumom (VTS) regulisano je da snage NATO uđu na Kosovo i Metohiju, a da se Vojska Jugoslavije povuče. On u prvom delu govori o fazama izvlačenja VJ sa Kosmeta u roku od 11 dana. Da bi se NATO obezbedio od eventualnog upada naše vojske, VTS je regulisao da zona vazdušne bezbednosti bude 25 kilometara oko Kosmeta u kojoj ne mogu da lete naši avioni, helikopteri i ne mogu da budu postavljeni radari i sistemi protivvazdušne odbrane. Uspostavljena je i zona kopnene bezbednosti dubine pet kilometara od administrativne linije sa Kosovom i Metohijom u kojoj ne mogu da budu kopnene snage Vojske Jugoslavije, već samo lako naoružana policija sa pištoljima. EULEKS NEĆE BITI NEUTRALAN! - Nejasno je kako će se jedinice Kfora, čije su zemlje priznale nezavisnost ponašati na Kosmetu, ako imamo u vidu da te jedinice izvršavaju pre svega naloge svojih vlada, a ne naloge komande Kfora. Isto tako, pitanje je da li će snage Euleksa koje dolaze iz zemalja koje su priznale Kosovo zaista biti neutralne na terenu? Ja mislim da neće - kaže Krstić. Kopnenu zonu bezbednosti Srbija je vratila u posed dve godine kasnije, ali ona ni dan-danas nije ukinuta? - U decembru 2000. godine šiptarski teroristi sa juga Srbije iskoristili su Kopnenu zonu bezbednosti da izvrše oružanu pobunu i sa svojim paravojnim formacijama zauzmu zonu od granice sa Makedonijom sve do Medveđe. Tadašnje Vlada SR Jugoslavije na čelu sa Vojislavom Koštunicom i Vlada Srbije sa Zoranom Đinđićem formirale su Koordinaciono telo za Preševo, Bujanovac i Medveđu, na čijem je čelu bio Nebojša Čović. On je bio glavni projektant i realizator plana za implementaciju svih aktivnosti obe vlade. Takođe su i formirane i jedinice vojske i policije i komanda Združenih snaga bezbednosti sa mnom na čelu. Od 14. marta do 31. maja 2001. godine naša vojska i policija zaposele su Kopnenu zonu bezbednosti. Na taj način vojska i policija su po prvi put od 1991. godine dobile jedan rat i ugušile pobunu pod potpunim nadzorom međunarodnih posmatrača. Naše jedinice su pohvaljene od NATO i komande SAD za Evropu. Ugovorom između komande Združenih snaga bezbednosti i komande Kfora iz avgusta 2001. godine, Kopnena zona bezbednosti je „relaksirana“ u smislu da u njoj može biti onoliko vojske i policije koliko je potrebno i sve vrste naoružanja, uključujući teško naoružanje i tenkove. Naši lokalni komandanti imali su pravo da procene koliko im je ljudi i opreme potrebno i da o tome obaveste komandu Kfora. Uspostavljene su linije komunikacije Generalštab Vojske Jugoslavije i Kfora i sve komandne linije na nižim nivoima. Garant bezbednosti administrativne linije sa kosmetske strane je komanda Kfora, a s naše komanda Združenih snaga, a kasnije i načelnik Generalštaba. Tačno je da Kopnena zona nikada nije ukinuta i da komanda Kfora ima pravo da vrati naše snage van zone u slučaju nepoštovanja propisane procedure. Vazdušna zona bezbednosti je u decembru 2001. godine sa 25 „relaksirana“ na pet kilometara, što znači da naši avioni i helikopteri mogu da lete oko Kosmeta na udaljenosti od pet kilometara. Kako komentarišete inicijativu predsednika Srbije Borisa Tadića da je „došlo vreme za promenu Kumanovskog sporazuma“? - Bojim se da se sa tim zakasnilo. Prvi momenat za revizijom bio je kada sa Crna Gora osamostalila. Ali, ako zanemarimo kašnjenje, smatram da je inicijativa dobra i da bi trebalo insistirati na potpunom sprovođenju Rezolucije 1244 SB UN o Kosovu i Metohiji, ukidanju kopnene i vazdušne zone bezbednosti, ponovnom uspostavljanju civilne kontrole letenja nad našom zemljom i ostanak snaga Kfora na kosmetskoj strani administrativne granice. Čini se da je predsednik Tadić zaboravio da spomene i potpuno sprovođenje Rezolucije 1244 SB UN o Kosmetu. Može li jedno bez drugog? - Da, to jeste propust i predsednika Tadića, ali i načelnika Generalštaba Vojske Srbije Zdravka Ponoša! Od 2001. godine, pa sve do dolaska Ponoša na mesto načelnika Generalštaba stalno smo potencirali povratak Vojske Srbije na Kosovo i Metohiju, odnosno insistirali smo na sprovođenju Rezolucije 1244. Zato smatram da je nemoguća revizija samo Kumanovskog sporazuma bez sprovođenja pomenute Rezolucije. Istovremeno, naša zemlja mora da zahteva da dobije pravo na kontrolu leta nad Kosovom i Metohijom zbog suvereniteta neba nad našom zemljom. Da bi se tako nešto ostvarilo, potrebno je da se postavi radar za navođenje civilnih aviona. Ovo je takođe regulisano Kumanovskim sporazumom, da komandant Kfora po stvaranju uslova vrati kontrolu leta organima za kontrolu leta SRJ, odnosno Srbije. Podsećam da sada kontrolu leta na aerodromu Slatina kod Prištine obavlja privatna firma sa Islanda. Autor: <http://www.glas-javnosti.rs/autor/12> Petar Pašić http://www.glas-javnosti.rs [Non-text portions of this message have been removed]
