VESTI iz Frankfurta
EPISKOP GRIGORIJE DURIÆ
Vladika bez dlake na jeziku
Episkop zahumsko-hercegovaèki Grigorije iz Trebinja ¾estoko je ovih dana
ustalasao javnost obraæanjem sabraæi u Hristu o¹trim, iako prilièno
kontradiktornim pismom u kojem bez "dlake na jeziku" iznosi razmere
"vanrednog stanja" u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, otvoreno pi¹uæi o brojnim
problemima i skandalima, kao i o sprezi dr¾avnih struktura sa vrhom crkve,
kako u pro¹losti tako i danas. A jo¹ ih i upozorava da postoji moguænost da
do kraja "otvori usta", jer kako navodi, nije izneo sve ono ¹to nagriza
srpsku crkvu iznutra.
Roðen je 17. decembra 1967. kao Mladen Jevriæ-Duriæ u Vare¹ Majdanu u
radnièkoj porodici, od oca Zdravka Jevriæa-Duriæa i majke Slavke, roðene
Jovièiæ. Roditelji su mu iz sela Planinice. Porodica se od dva prezimena,
koja je nosila, opredelila za Duriæ i to 1977. godine.
Mladen se ¹kolovao u Vare¹u, gde je zatim jedno vreme radio i kao
elektrièar. U Beogradu je 1995. zavr¹io Bogoslovski fakultet, posle èega je
dve godine bio na postdiplomskim studijama u Atini. Zamona¹io se u manastiru
Ostrog 1992. i dobio ime Grigorije, po svetom Grigoriju. Èetiri godine
kasnije postao je iguman manastira Tvrdo¹ kod Trebinja. Na tronu Eparhije
zahumsko-hercegovaèke nalazi se od 1999. godine i nasledio je svog duhovnog
oca vladiku Atanasija (Jevtiæa), koji se zbog bolesti povukao.
Grigorije se ubraja u mlaðe episkope, kako po ¾ivotnom dobu tako i po sta¾u,
a ubrzo nakon ustolièenja na vladièanski tron proèuo se kao kontroverzna
osoba: dobar deo Srba sablaznio je pozivom Radovanu Karad¾iæu i Ratku
Mladiæu da se predaju Ha¹kom sudu, reèima da "nije hri¹æanski da svi
stradamo zbog jednog ma ko da je on" i da je "potpuno proma¹ena prièa o tome
da li je taj sud pravedan ili nepravedan". Veæi deo crkvenih
visokodostojnika i vernika ¹okirao je takoðe svojim insistiranjem da se za
vreme ¾ivog patrijarha Pavla bira novi duhovni poglavar svih Srba. Neki su u
tome prepoznali novi "lapot", inaèe prevaziðeni paganski obred kada je sin
fizièki likvidirao zanemoæalog oca, nesposobnog da doprinosi porodici.
S druge strane, meðu bosanskim Hrvatima pozitivno i sna¾no je odjeknuo
Grigorijev komentar da je papa Benedikt "èovek velikih moguænosti i velikih
dometa". Oni vladiku vide kao preduzimljivog èoveka, velikog crkvenog
neimara i intelektualca sa sve¾im idejama, nesputanog tradicijom i
politièkim obrascima. Meðutim za neke Trebinjce "Don Grigorije", kako ga
nazivaju, slovi kao "opasan tajkun koji je u sprezi sa premijerom Miloradom
Dodikom i vlastima Srpske". Drugi mu se, pak, dive ¹to je imao hrabrosti da
podr¾i ponovnu izgradnju Begove kuæe u Trebinju, rekav¹i: "©to su Srbi
sru¹ili, Srbi moraju i da podignu."
Bo¹njaci ga i pored toga tretiraju kao "èetnika-poèetnika", jer ih ljuti
reèima da "imaju problem identiteta" podseæajuæi ih da su starinom Srbi, da
su se u komunizmu deklarisali kao Jugosloveni, a raspadom Jugoslavije
postali Bo¹njaci: Oni su se na¹li u jednom problemu koji je Me¹a Selimoviæ
okarakterisao vrlo dramatièno reèima: "Mi smo potok, koji se otkaèio od svog
izvora, a u¹æe ga ne prima", poruèivao je episkop zahumsko-hercegovaèki.
Ima i sporadiènih zlobnika koji vele da je Grigorije "za raèun nogu glavi
rekao zbogom", aludirajuæi na njegovu zaljubljenost u fudbal i nogometnu
rekreaciju kojom se u Eparhiji zahumsko-hercegovaèkoj bave i kaluðeri i
kaluðerice, zbog èega su ga i prozvali "Gri¹a Maradona". Pripisuju mu jo¹ i
zalaganje za uniju sa katolicima, ali ipak meðu mlaðim Srbima, naroèito
intelektualcima o ovom vladici se govori kao o èoveku koji jednako le¾erno
prièa o sportu ili filmskom stvarala¹tvu Andreja Tarkovskog ili Mela
Gibsona, dok u svojoj eparhiji proizvodi vino, rakiju ili gaji ovce. Ali
isto tako autoritativno govori o svetom Savi i istoriji srpske duhovnosti,
aktuelnim dru¹tveno-politièkim i verskim pitanjima.
S podjednakim po¹tovanjem odnosi se prema prijateljima, meðu kojima je i
proslavljeni ko¹arka¹ Dejan Bodiroga, kao i prema neznancima, te bogata¹ima
i siromasima. Ume i da ka¾e kako mu vi¹e znaèi kad meðu prilozima vidi
"leptu ( sitninu) sirote udovice, nego milione bogata¹a". Ima, meðutim, i
onih koji u Grigorijevim istupima prepoznaju impulsivnost, ali mu ne
osporavaju dobronamernost, dok mu se drugi dive na hrabrosti zato ¹to za
njega nema tabu teme i ¹to jasno i glasno govori o svemu, pre svega o
problemima u crkvi koji su do sada najèe¹æe ostajali zakljuèani iza sedam
brava.
Radmila LONÈAR
[Non-text portions of this message have been removed]
------------------------------------
===============
Group Moderator: [email protected]
page at http://magazine.sorabia.net
for more informations about current situation in Serbia http://www.sorabia.net
Slusajte GLAS SORABIJE nas talk internet-radio (Serbian Only)
http://radio.sorabia.net
Yahoo! Groups Links
<*> To visit your group on the web, go to:
http://groups.yahoo.com/group/sorabia/
<*> Your email settings:
Individual Email | Traditional
<*> To change settings online go to:
http://groups.yahoo.com/group/sorabia/join
(Yahoo! ID required)
<*> To change settings via email:
mailto:[email protected]
mailto:[email protected]
<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
[email protected]
<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
http://docs.yahoo.com/info/terms/
