Simpaticna zenica je autor teksta koji nam Miroslav salje iako ga nije

ni citao. Kao da mi vec nemamo nasu Milu. Ali neka, treba i Vesna da zivi.

A evo i Vesnine kratke biografije:

Vesna Knežević Ćosić
B92 (16 April, 2007 - 14:15)


Vesna Knežević Ćosić
Rodjena u Zagrebu, filozofski fax, katedra za filozofiju zavrsila u BG,
stanuje preko puta Tasmajdana, vegetarijanka, majka Viktora i Marijane,
etnicki mesanac, ali zato vlasnica cistokrvnog nemackog ovcara (stene
Majse), novinarka (bila urednica americkog casopisa BYTE za YU, sef
redakcije svedskog casopisa Nyttit u Stokholmu, (sada radi u Nedeljnom
Telegrafu i povremno pise za Danas), zivela po svetu (Boston, Amsterdam,
Stokholm), biciklistkinja, obozava pesacenje al' na duge staze, objavila
avanturisticki roman za decu i matorce Alisa na Tasnajdanu (Alisa je
prethodni nemacki ovcar) u izdanju Dobar Naslov, sebe karkaterise kao
neprilagodjenu:)


2009/1/26 ANTIC.org-SNN <[email protected]>

>
> Intelektualci izumiru u Srbiji
>
> 22.01.2009.
>
> Vesna Knežević-Ćosić
>
> 23komentar2univerzitet.jpgU Srbiji je danas najgore biti uspeЕЎan jer se
> onda vidi neuspeЕЎnost i osrednjost drugih. Ovde bi danas i AjnЕЎtajn loЕЎe
> proЕЎao. Kvario bi prosek.
>
> Na srpskim univerzitetima zaposleno je mnogo ljudi kojima je univerzitet
> potreban radi titula zato ЕЎto tu mogu da ne rade niЕЎta i da na miru
> tezgare. Ima i ogrezlih u korupciju, a nemali broj se boji da Д‡e izgubiti
> posao, da neće napredovati, da neće imati dovoljno novca za normalan
> Еѕivot.
>
> OpЕЎta pismenost u zemlji je toliko loЕЎa da i na FiloloЕЎki fakultet
> dolaze studenti koji ne vladaju dobro maternjim jezikom, brkaju Д‡irilicu i
> latinicu, ne umeju da uДЌe, nemaju radne navike, ne prate dnevnu ЕЎtampu, ne
> ДЌitaju struДЌnu literaturu. ДЊak i kad odliДЌno znaju ДЌinjenice, ne umeju
> njima da barataju niti da misle, jer ih je ЕЎkola po pravilu kaЕѕnjavala
> kada su to ДЌinili.
>
> Srpski studenti slabo poznaju i spoljni svet, a iz ЕЎkole nose predrasude
> izgraД'ene na romantiДЌarskom shvatanju ЕЎkole kao mesta gde se stvara
> nacionalni duh.
>
> Iako je sekularna država civilizacijsko dostignuće a Republika Srbija
> ustavom odreД'ena kao takva, za nauku i obrazovanje odvaja se - minimalno.
> Ali zato vlast u Srbiji ponekad neodoljivo podseća na Novu hrišćansku
> desnicu SAD, po sistemu - ЕЎto viЕЎe neoliberalne ekonomije i ЕЎto viЕЎe
> crkve.
>
> Iz Nacionalnog investicionog plana grade se nove bogomolje uz gotovo
> hiljadu izgraД'enih u poslednjih dvadesetak godina, a nijedna nova ЕЎkola.
> Kao da su svi zaboravili Dositejevu opomenu „Knjige, knjige, braćo, a ne
> zvona i praporci". Ili Branislava Nušića, koji je od tih „zvona i
> praporaca", koji su vremenom postajali sve glasniji, napravio komediju
> „Dr".
>
> Nameće se pitanje postoji li uopšte volja da se obrazovanje na
> univerzitetima u Srbiji tretira kao najvaЕѕniji razvojni resurs i ЕЎta treba
> uraditi da bi se krenulo u proizvodnju znanja po svetskim standardima.
>
> Danas se s razlogom znanje smatra najvaЕѕnijim razvojnim resursom. Ali kod
> nas ne postoji ДЌak ni volja da se o tome ozbiljno razgovara. Ako nam znanje
> koje hoćemo da prodamo bude kvalitetno koliko i „Zastavini" automobili,
> od toga nema niЕЎta. Konkurencija na trЕѕiЕЎtu visokoЕЎkolske nastave i
> nauke zahteva sasvim drugaДЌiji pristup od naЕЎeg.
>
> U Srbiji je tradicija da profesori postaju politiДЌari. NiЕЎta neobiДЌno
> ЕЎto su se neki svojevremeno zanosili i pravljenjem profesorske stranke.
> NaЕѕalost, univerzitetska sredina generalno, i ne samo kod nas, ne voli
> kritiku. Sad je nepopularno reći da se univerzitet komercijalizuje
> drastiДЌnom brzinom na uЕЎtrb kvaliteta rada.
>
> Negativna kadrovska selekcija, lenjost i neznanje proizvedeni su u srpski
> brend. A ako se nastavi ovakav odliv mladih kadrova, univerzitet Д‡e u
> nauДЌnom pogledu uskoro biti mrtva institucija.
>
> ViЕЎe od polovine svih zaposlenih na medicinskim fakultetima nije u
> poslednjih nekoliko godina objavilo ni jedan jedini rad. I to je pre pravilo
> nego izuzetak. Univerzitet nije institucija socijalne zaЕЎtite, a upravo se
> time bavi.
>
> U Srbiji intelektualci izumiru. Za neke i nije ЕЎteta jer su se pokazali
> kao priliДЌno prilagodljiva i dosta kvarljiva roba. Ali nisu svi takvi. U
> Srbiji ima mnogo onih koji su drugaДЌiji, mudri i kreativni, ali ti su mahom
> svoju bitku za modernu Srbiju izgubili.
>
> Antiintelektualizam ima jaku tradiciju i na levici i na desnici, a posebno
> u vlasti, jer vlast u naДЌelu ne voli ljude koji previЕЎe samostalno i
> slobodno razmiЕЎljaju, jer to moЕѕe da je podrije. Kad profesori postanu
> ministri ili poslovni ljudi, onda, nažalost, većina počne da razmišlja i
> na takav naДЌin.
>
> Nije tajna, ljudi iz Miloševićevog vremena, kao i njihovi naslednici,
> vratili su se prethodnih godina na mnoge dekanske i rektorske poloЕѕaje, a
> njihov duh kao da nikad nije ni otiЕЎao s univerziteta. ReДЌju, u razvoju
> nauke drastiДЌno zaostajemo u odnosu na Evropu, i to Д‡e nas mnogo koЕЎtati
> u godinama koje dolaze.
>
> http://www.borba.rs/content/view/1720/94/
>
> [Non-text portions of this message have been removed]
>
>  
>


[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште