I Srbija se opametila


Piše:Aleksandar PALIĆ


Srbija je ponovo na raskrsnici. I pored toga što je već krenula ka Zapadu, 
koketira sa Rusijom na Istoku. Prema najnovijoj analizi za Balkan američke 
agencije "Stratfor", igra na dve karte zvaničnog Beograda za sada daje veoma 
dobre rezultate, ali, ocenjuju oni, veliko je pitanje koliko će još Srbija moći 
da balansira između Moskve s jedne i Brisela i Vašingtona s druge strane.
Samo dve nedelje posle posete američkog potpredsednika Džozefa Bajdena 
Beogradu, srpska Vlada je od Rusije zatražila i dobila kredit od milijardu 
evra, koji bi kako smatraju u "Stratforu", uz kredite MMF-a, makar na neko 
vreme trebalo da ublaži ekonomske probleme Srbije.
"Beograd igra na obe karte, što je dobra strategija, koja ima svoje prednosti", 
stoji u izveštaju ove teksaške agencija, koja se od 1996. godine bavi 
prikupljanjem obaveštajnih podataka iz javnih izvora i projekcijom 
geopolitičkih događaja.
Dok je u prošlosti Srbija mnogo puta otvoreno birala između Zapada i Rusije, 
sada se, smatraju u "Stratforu", zvanični Beograd odlučio za politiku 
nesvrstanosti, koja je u doba hladnog rata donela mnoge poene tadašnjoj SFRJ. U 
isto vreme, Srbija želi u Evropsku uniju, ali i od Rusije dobija podršku u 
borbi za Kosovo i Metohiju, svoju ulogu u gasovodu Južni tok i sada kredit za 
ublaživanje ekonomske krize.
Ipak, Amerikanci prognoziraju da će u dogledno vreme, Beograd morati da se 
definitivno odluči kojim putem želi da krene, jer je igra na dve karte, a na 
duže staze, neodrživa. Odobrenim kreditom, Rusija želi da ojača uticaj na 
Balkanu, ali i da zarad svojih investicija, u Srbiji obezbedi koliko - toliko 
stabilnu ekonomsku situaciju.
Američka agencija ukazuje da se Rusija i sama suočava sa ekonomskom krizom, ali 
da i dalje ima dosta kapitala od oko 600 milijardi dolara deviznih rezervi i 
„pune sanduke novca”. To ne znači da Moskva može da se ponaša kao MMF za 
srednju i istočnu Evropu, ali može da bira gde će njeni krediti imati najveći 
efekat.
"Srbija je pametna investicija za Rusiju zato što je srpski predsednik Boris 
Tadić spreman da sarađuje sa Rusijom, iako je prozapadno orijentisan i zalaže 
se za ulazak u EU". I pored toga što Srbija verovatno neće dospeti u rusku 
sferu uticaja, dok je aktuelna vlada na čelu države, zvanična Moskva ima 
interesa da sarađuje sa Beogradom", ističu američki analitičari.
Da li će se Srbija definitivno okrenuti ka Briselu ili Moskvi zavisi i od toga 
kada će Srbija ući u Evropsku uniju. Američka agencija navodi da je Džozef 
Bajden otišao u Beograd da uveri tamošnje lidere da Vašington i dalje želi da 
se Srbija integriše u EU, ali da je „problem u tome što integrisanje Srbije 
možda nije ono što planira EU.
„Sa zamorom od proširenja u većini članica EU i recesijom koja obeshrabruje 
većinu zagovornika proširenja, šanse da Balkan uđe u EU nisu velike. Tu se 
pruža šansa Kremlju da popuni taj prostor", upozorava "Stratfor".
Ovakve analize "Stratfora" uglavnom se poklapaju i sa prognozama američkog 
Nacionalnog saveta za informisanje kao i britanskog analitičkog servisa 
"Ekonomist intelidžens Junit" (EIU), koji smatraju da globalna ekonomska kriza 
ne samo da će usporiti dalji prijem novih članica, već će u znatnoj meri i 
promeniti aktuelni izgled Evropske unije.
Ekonomski protekcionizam, odnosno želja razvijenijih članica EU da u svom 
dvorištu obezbede finansijsku stabilnost, mogla bi da dovede i do novog oblika, 
pa čak i raspada Unije na tri bloka. Prvi bi činio bogatiji Zapad, dok bi se u 
drugom nalazile srednjeevropske države (većinom bivše članice Istočnog bloka), 
koje bi i dalje bile pod vojnim uticajem NATO. U trećem bloku glavnu reč bi 
vodila Rusija, a njega bi pored Srbije, Belorusije, Ukrajine, Gruzije mogle da 
čine i trenutno članice EU i NATO - Bugarska i Rumunija.
Poslednja politička dešavanja u Ukrajini i Gruziji, jasno pokazuju da su vlade 
ovih zemalja okrenutih ka Evropi u krizi i da bivše sovjetske države polako 
ponovo padaju pod uticaj Moskve.
Britanski "Gardijan" napominje da kriza u Evropi ima tri prstena, evrozonu, 
istočne članice EU i zemlje izvan EU (kao primer je navedena Ukrajina), dok 
"Indipendent" upozorava da bi domino efekat sloma ekonomija zemalja istočne 
Evrope mogao vratiti te države nazad pod okrilje Rusije. To bi prema 
"Indipendentu" značilo gubitak svih geopolitičkih dobitaka za EU od pada 
takozvane „gvozdene zavese“.
Prema mišljenju mnogi geopolitičkih stručnjaka, ulasku u Evropsku uniju još 
jedino može da se nada Hrvatska, koja bi kasnije postala član srednjeevropskog 
bloka, pod kontrolom NATO saveza.

KOSMET
Odstraniti uticaj Rusije
Primarni cilj Zapada nije bio da Kosovo postane funkcionalna država, već da se 
odstrani ruski uticaj sa zapadnog Balkana, ocenio je Peter Cajhan iz američke 
agencije za strateška istraživanja Stratfor. Bez obzira na to što je u Beogradu 
danas na vlasti proevropska struja, Srbija ja i dalje delimično ostala 
poslednji bastion ruskog uticaja na Balkanu. Ulaskom Albanije i Hrvatske u 
NATO, ova alijansa, kao i Evropska unija "zacementirale" su gotovo sve granice 
Srbije, pa je aktuelna politika takozvane nesvrstanosti zvaničnog Beograda 
dobar izbor, smatraju američki stručnjaci.

KRIZA
Vrela politička jesen
Svetska ekonomska kriza mogla bi da izazove vrelu političku jesen u istočnim 
članicama EU, ali i Srbiji i celom Balakanu, upozorava "Stratfor". Agencija 
ocenjuje da ekonomske probleme u Srbiji „pogoršava napeta politička situacija” 
i navodi da je vladajuća koalicija, koju je formiralo nekoliko stranaka iz 
širokog političkog spektra, „zasnovana jedino na političkom i ekonomskom 
pokroviteljstvu EU i članstvu u tom klubu”.
"Ukoliko članstvo zvaničnog Beograda u Evropskoj uniji i dalje bude na dugom 
štapu, Srbiju čekaju političke turbulencije. Beograd upravlja zemljom sa osam 
miliona stanovnika kao da ih i dalje ima 23 miliona (koliko je bilo u bivšoj 
Jugoslaviji). Pošto su prihodi od privatizacije državnih preduzeća presušili, 
Srbija ima skupu vladu, skup socijalni sistem i nema stalan priliv sredstava”, 
upozoravaju Amerikanci. 

 

http://www.revija92.rs/code/navigate.php?Id=599&editionId=85&articleId=366



[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште