http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10&status=jedna&vest=149807&title_add=Iznosim%20albansku%20pri%C4%8Du&kword_add=Kosovski%20boj%2C%20ana%20di%20lelio


  Iznosim albansku priču

Marko PRELEVIĆ, 01.07.2009 20:23:39


Ana di Lelio

NIJE mi bila namera da mašem bilo čijom zastavom, da menjam istoriju, 
niti da tvrdim da je Miloš Obilić zaista bio Albanac. Ne svrstavam se ni 
na čiju stranu. Samo sam sakupila pesme koje pevaju kosovski Albanci i 
prevela ih na engleski, kako bih svetu pokazala drugačije viđenje jednog 
mita koji i danas utiče na države Balkana.

Tako za "Novosti" o svojoj knjizi "Boj na Kosovu 1389: albanski ep", 
koja će izaći u Londonu 7. jula, govori autorka Ana di Lelio. Kao 
novinarka i sociolog - kaže nam u telefonskom razgovoru iz Prištine, gde 
je bila na "pretpromociji" knjige - uvek želi da sasluša i istraži obe 
strane priče.

- Ovu "drugu", za koju se vrlo malo zna, našla sam u narodnom predanju 
Albanaca na Kosovu i muslimana u Sandžaku - objašnjava Di Lelio. - U 
knjizi se nalazi osam lepih pesama, sa mojim uvodom i komentarima. 
Stručnim i objektivnim, nadam se. Pokušala sam da proniknem u srce mita 
o Kosovu, pitajući se zašto je Albancima toliko važno da je Miloš Obilić 
bio, u stvari, njihov heroj Kopilik.

A onda je, veli, shvatila: Albanci veruju da su na Balkanu bili davno 
pre Turaka. Da je u njihovoj "krvi" da se uvek bore protiv "osvajača". I 
da su, na kraju krajeva, baš oni - a ne Srbi, kao što nam govori 
istorija - bili na braniku hrišćanstva u srednjem veku.

- Time žele da pokažu da su uvek bili deo Evrope. Da je to njihov 
identitet. Da je u kosovskom boju učestvovala velika hrišćanska vojska, 
čiju su okosnicu činili baš Albanci. A ja, ponavljam, samo izlažem 
njihovu stranu priče, utkanu, čini mi se,u duh ovog naroda - kao da se, 
dok to govori, oteo osmeh ovoj Italijanki sa američkim pasošem. - 
Pretpostavljam šta ljudi u Srbiji sada misle o meni. No, ne može niko da 
me optuži nizašta ako se zna da sam u velikoj meri koristila srpske 
izvore! Najdužu pesmu u knjizi, tako, zapisao je u Vučitrnu Gliša 
Elezović i objavio 1923. godine, pod imenom "Jedna arnautska varijanta o 
boju na Kosovu".

Iako svesna pipavosti teme za koju se uhvatila, Ana di Lelio, tobože, ne 
veruje da je njena knjiga pretenciozna.
Niti da će biti (zlo)upotrebljena u političke svrhe, i to u jeku 
albanskog prisvajanja srpske kulturne baštine!?
- I da bude tako, ne bih se osećala odgovornom. Meni je savest mirna, 
jer nisam uopšte ulazila u politiku, iako jesam želela da pokrenem 
debatu u javnosti. A knjiga se vrlo lako čita i sigurna sam da bi bila 
zanimljiva i mnogima u Srbiji - ubeđuje Di Lelio, pomalo nas, pomalo 
sebe. - Ne znam kako bi ona mogla da koristi kosovskim Albancima, kada 
oni u to već veruju. Zato sam se i odlučila za londonskog izdavača, i za 
engleski jezik, kojim govori ceo svet. Jer, ubeđena sam da stranci znaju 
sve o srpskom mitu. Evo im i druga verzija, pa neka odluče sami.

NISAM ALBANKA
ZNAM da će sada mnogi u Beogradu tvrditi da sam Albanka. Nisam i nemam 
nikakve veze sa Albanijom. Rođena sam u Italiji, udata za Amerikanca, 
imam i američko državljanstvo. Na Kosovo sam prvi put došla 1999. 
godine, sa misijom Ujedinjenih nacija. Baš kao što srpski naučnici 
proučavaju istoriju i kulturu drugih naroda, tako i mene interesuje 
istorija i kultura Kosova - dodaje Ana di Lelio.

UDŽBENICI RAZLIČITO

GOSPOĐA Di Lelio kaže da se nije bavila istorijom, ali je ipak, 
pripremajući se za svoje delo, "pročitala mnogo knjiga o tome".
- Zanimljivo je, eto, da se u albanskim udžbenicima iz istorije takođe 
tvrdi da je Miloš bio Kopilik. Ali, samo na Kosovu. Deca u Albaniji uče 
to samo kao jednu od varijanti u narodnom predanju, a zvanično je, prema 
istoričarima iz Tirane, Miloš ipak bio Srbin - navodi autorka.

MILOŠ POBEGAO!
U JEDNOJ od pesama, veliki albanski heroj Miloš Kopilik ubija Murata i 
uspeva da pobegne od razjarenih Turaka. Sklonište mu pruža njegov 
prijatelj, koji će ga kasnije u strahu izdati. Turci u prijateljevim 
brkovima pronalaze ključeve, a potom i begunca. Pošto Milošu odseku 
glavu, on je stavlja ispod miške i trijumfalno - iako već mrtav - korača 
prema svojoj vojsci. Car Lazar se ne pominje ni u jednom epu.

Одговори путем е-поште