Afere:
Duvanski put

Lako bi se moglo ispostaviti da je uvodenje reda u proizvodnju i promet
cigaretama daleko najveci izazov pred kojim se vlast na�la od osnivanja



Ako je verovati celnicima srpske vlade, doba jeftinih uvoznih cigareta
definitivno je na izmaku. Prema izjavi premijera Zorana �indica, u Srbiji ce
uskoro biti donet zakon o osnivanju firme pod nazivom Srbija tabak, koja ce
preuzeti dr�avni monopol na duvan. Istovremeno, stranim firmama ce biti
omoguceno da na na�oj teritoriji izgrade fabrike licencnih cigareta koje ce
domaci pu�aci tro�iti umesto paklica poznatih firmi, ali nepoznatog
kvaliteta i porekla, koje se trenutno prodaju na ulicama ili ispod tezgi,
dok bi ljubitelji originalnih uvoznih marki svoje zadovoljstvo placali
znatno skuplje nego do danas.

Mnogo �to�ta, medutim, predstavlja prepreku ostvarivanju ovog ambicioznog
plana. Najpre, �indiceva inicijativa dolazi na vrhuncu skandalozne afere
koja je putem zagrebackog "Nacionala" lansirana pro�log meseca a u koju je,
ako je verovati "Nacionalu", ukljucen dobar deo biv�ih i sada�njih glave�ina
iz nekoliko republika nekada�nje Jugoslavije, ukljucujuci i samog �indica.
Srpski premijer je, dodu�e, demantovao price po kojima je od navodnog kralja
duvanske mafije, famoznog Stanka Subotica Caneta, primio novac za
finansiranje svoje stranke, kao i da je besplatno leteo luksuznim Canetovim
avionom, ali ne i to da izmedu njih dvojice postoji nekakva veza. No, �indic
je u pomenutoj aferi pro�ao mnogo bolje od crnogorskog predsednika Mila
�ukanovica, koji je u "Nacionalu" opisan kao Canetov glavni sponzor i
partner, koji je zahvaljujuci �vercu duvana stekao ne samo milionske svote
novca nego i skupocene satove i drugu luksuznu robu koju su mu poklanjali
partneri iz mafije. Duvanska afera vec je izazvala ozbiljne politicke
potrese u Crnoj Gori, a jedan "junak" iz "Nacionalovog" feljtona � izvesni
Bajo Sekulic � ubijen je iz automatskog oru�ja nasred Budve. S obzirom na
relativno marginalnu ulogu koja je pripisana �indicu, kolateralna �teta u
Srbiji je za sada daleko manja. Ipak, saznaje se da su trenutno suspendovani
pregovori sa oba inostrana strate�ka partnera kojima je trebalo da bude
poverena izgradnja fabrika licencnih cigareta u Srbiji. Jednog od ta dva
partnera � Tvornicu duhana Rovinj, koja je planirala da gradi fabriku u
Novom Sadu � �indic je direktno optu�io da stoji iza tekstova u "Nacionalu",
tvrdeci da najvi�e �vercovanih cigareta sti�e upravo iz Rovinja. Pregovori
sa drugim partnerom, multinacionalnim gigantom Briti� Ameriken Tobako (BAT),
koji je �eleo da gradi fabriku u Kragujevcu, prekinuti su formalno zbog
dono�enja novog zakona, ali su, prema izvorima "Vremena", pravi razlozi opet
vezani za duvansku mafiju. Na�alost, sva tri kljucna aktera ove price �
premijer �indic, ministar finansija Bo�idar �elic, kao i potpredsednik Vlade
zadu�en za pregovore sa BAT-om �arko Korac � odbili su da za "Vreme" govore
o trenutnom toku pregovora i zakonu o monopolu na duvan.

OSINJE GNEZDO: Vec sada je, medutim, jasno da prica o �vercu duvana daleko
prevazilazi okvire jedne korupciona�ke afere. Da bi se stekao uvid u
kolicinu novca koji se obrce u ovom poslu, treba se podsetiti da je u
staroj, velikoj Jugoslaviji, prihod od prodaje cigareta cinio petinu ukupnog
prihoda SFRJ koja je, usput budi receno, do rata va�ila za srednje razvijenu
zemlju. Pocetkom devedesetih cigarete (uz naftu) postaju glavni izvor
prihoda gospodara rata i ovla�cenih domoljubnih mafija�a, a uz pomoc
nadle�nih slu�bi. Duvan i nafta nisu slucajno izabrani: rec je o robi koja
se uvek, a narocito u ratu, intenzivno tro�i i bukvalno sagoreva, pa stoga
predstavlja nepresu�an izvor prihoda. Sem toga, proizvodna cena paklice
cigareta ili litra nafte je bar desetak puta manja od maloprodajne cak i u
neoporezovanoj, crnoberzijanskoj varijanti. Jedini posao koji donosi
uporedive stope profita je trgovina drogom, ali se na takvu vrstu biznisa
svuda, pa cak i kod nas, gleda sa odvratno�cu, dok je �verc cigareta i
benzina u�ivao status dru�tveno-korisnog, maltene patriotskog anga�mana,
kojim se namiruju potrebe domacih zavisnika od nikotina i automobila. Prema
nekim proracunima, prihod od jednog jedinog �lepera stranih cigareta dosti�e
350.000 maraka, pa ako od toga ostane neka crkavica za platice i penzije,
eto svima vajdice.

Prirodno je da biznis u kome se obrcu tolike pare nije mogao da bude
prepu�ten snala�ljivosti pojedinaca, vec je morao biti koordinisan od strane
najvi�ih organa, a kako je bio ilegalan i tajan, logicno je da je
koordinaciju, transport i pratnju obezbedivala tajna policija nadle�ne
republike ili entiteta. Kada je Biljana Plav�ic 1997. otvorila arhive MUP-a
Republike Srpske, saznali smo da su Radovan Karad�ic i drugovi sve vreme
rata prodavali �vercovane cigarete Hrvatima, uz znanje i podr�ku vrha
policijskog aparata; u Srbiji su se za taj kolac otimali Marko Milo�evic i
pokojni �eljko Ra�natovic Arkan, pri cemu su se obojica oslanjali na podr�ku
Resora dr�avne bezbednosti; o Crnoj Gori se ionako vec sve zna, a zna se i
da je isti biznis bio jedan od glavnih izvora prihoda Oslobodilacke vojske
Kosova. S obzirom na to da su �leperi sa cigaretama nesmetano prelazili ne
samo dr�avne granice vec i linije fronta, mo�e se sa sigurno�cu reci da su
svi ucesnici u tom poslu, makar povremeno, bili u tesnoj vezi i da im
pripadnost suprotstavljenim stranama nije smetala u saradnji. Rat je pro�ao,
ali su mnogi medu njima zadr�ali bogatstvo i uticaj, a neki bogami i
funkcije. Ti ljudi su spremni da pru�e ogorcen otpor svakom dobronamernom
poku�aju da se duvanski novac vrati u legalne tokove, ali i da se obelodani
njihova uloga u ranijim poslovima. Slucaj Baja Sekulica to jasno dokazuje, i
nema razloga da se veruje da ce on ostati poslednja �rtva obracuna unutar
duvanske mafije.

SITNE RIBE I RIBETINE: Pre nego �to glasno zakukamo nad nesposobno�cu
balkanskih dr�ava da se oslobode korupcije i mangupa u svojim redovima,
trebalo bi baciti malo svetla i na glavne krivce, u odnosu na koje su svi
pomenuti akteri, pa cak i "kralj" Cane i njegov "prijatelj" Milo,
najobicnije sitne ribe. To su, naravno, najveci proizvodaci cigareta, bez
cijeg znanja i uce�ca nije bilo moguce �vercovati onoliki duvan preko
Balkana. Kada se rekonstrui�e put jednog kartona cigareta od proizvodaca do
pu�aca (vidi mapu), vidi se da je taj karton najpre prodat nekom od velikih
dobavljaca, poput pomenutog Caneta, koji ga uz pomoc svojih politickih i
policijskih veza isporucuje do granice i predaje nekom od lokalnih mocnika,
nakon �to je naplatio procenat. Karton zatim preuzima neki od lokalnih
mocnika (recimo �eljko ili Marko) da bi na kraju zavr�io na kartonskoj tezgi
na beogradskom Bulevaru revolucije ili, u drugoj varijanti, ispod tezge u
Italiji. Nemoguce je da te velike i ugledne firme nisu znale kome prodaju
tolike cigarete i da se iste krecu nelegalnim putevima, a ima osnova da se
veruje da su prihode od takve prodaje krili i od sopstvenih poreskih organa.
Najvi�i izvr�ni organ EU-a Evropska komisija nedavno je pred americkim sudom
tu�ila nekoliko najvecih duvanskih kompanija, tvrdeci da su one godinama
svesno finansirale i na druge nacine potpomagale �verc cigareta na
zapadnoevropsko tr�i�te, izmedu ostalog i preko Balkana, i time o�tetile EU
za milijarde dolara. Te firme su, kako se navodi u tu�bi, savr�eno dobro
znale gde zavr�avaju njihovi proizvodi, pa su cak i prilagodavale fabricke
dimenzije paklica i kartona radi lak�eg �verca. U nacelu, svaka legalno
proizvedena paklica trebalo bi da ispod celofana ima zalepljenu akciznu
markicu kojom se dokazuje da je namenjena legalnom distributeru. Vec sama
cinjenica da se cigarete bez markice nalaze u prodaji �irom Balkana te�ko
optu�uje multinacionalne firme. Njihovom slucaju, o kome americki sud treba
da odluci ovih dana, nece pomoci ni to �to su pre par godina uhvaceni da su
na gotovo identican nacin kao kod nas � gliserima � organizovali �verc
cigareta iz Sjedinjenih Dr�ava u Kanadu. Na kraju je nekoliko velikih firmi,
medu kojima �indiceva vlada trenuto tra�i strate�ke partnere, platilo debele
kazne, a njihovi direktori prodaje zavr�ili su u zatvoru.

Ukoliko americki sud prihvati tu�bu Evropske komisije, veliki proizvodaci
duvana naci ce se u veoma te�kom polo�aju, jer su u SAD vec izlo�eni
neprestanim zahtevima za od�tetu od strane obolelih pu�aca, a u poslednje
vreme i od strane mocnih kompanija za zdravstveno osiguranje, koji tra�e da
im se nadoknadi novac koji su u vidu premija isplatili osiguranicima kojima
je od pu�enja stradalo zdravlje. Sve to mo�e da znaci i da ce te firme zbog
silnih kazni morati da smanje investicije, pa bi se moglo desiti da
Kragujevac nikada ne vidi obecanu fabriku duvana. Kompanije ce, na kraju,
izvesti racunicu da li im se izgradnja fabrike i legalizacija prodaje
cigareta vi�e isplati od dosada�njeg nacina poslovanja. Prema pouzdanim
saznanjima "Vremena", jedna od najvecih takvih kompanija � americki "Filip
Moris" � vec je donela odluku u tom smislu. Naime, "Filip Moris" je
obustavio planove o izgradnji fabrike u Srbiji onog casa kada se vec toliko
puta pomenuti Cane Subotic pojavio u njihovom sedi�tu u Londonu i obavestio
ih da im povoljno mo�e ustupiti akcizne markice SRJ-a u vrednosti od 60
miliona maraka. Sa tim markicama, kojima se omogucava legalan uvoz cigareta
u SRJ u kolicini koja prevazilazi vi�egodi�nju proizvodnju potencijalne
fabrike, "Filipu Morisu" se ne isplati da bilo �ta gradi. Markice se, inace,
�tampaju u topciderskoj kovnici novca, a kako je Subotic navodno uspeo da ih
otkupi po ceni koja je za najmanje tri cetvrtine manja od nominalne jeste
tema za poseban tekst. Ono �to je za sada sasvim sigurno jeste to da ce
mnogo dima otici u vazduh pre nego �to se na tr�i�tu cigareta zavede bilo
kakav red.

Dejan Anastasijevic http://www.vreme.com/cms/view.php?id=257603

Miroslav Antic,
http://www.antic.org/

STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU

==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: [email protected]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште