INFORMACIJE POVODOM POSETE V.PUTINA SRJ 16.6.2001. 22:42 OSNOVNE ETAPE RUSKO-JUGOSLOVENSKIH ODNOSA (INFORMACIJA POVODOM POSETE VLADIMIRA PUTINA SRJ ) ********(Moskva, RIA "Novosti")********* Diplomatski odnosi izmedju Jugoslavije i SSSR uspostavljeni su 24. juna 1940. godine. 27. aprila 1992. godine na zasedanju Skupstine (parlamenta) Jugoslavije proglasena je Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), u cijem sastavu se nalaze Republika Srbija i Republika Crna Gora. Danas se diplomatski odnosi izmedju SRJ i RF odrzavaju u punom obimu. Godine 1995. potpisani su sporazumi o isporukama prirodnog gasa SRJ do 2010. godine, o trgovini i ekonomskoj saradnji, o stimulisanju i zastiti uzajamnih kapitalnih investicija. Godine 1996. sefovi MIP RF i SRJ poptisali su protokol o saradnji izmedju ministarstava inostranih poslova. U decembru 1997. godine RF je zvanicno posetio premijer SRJ Radoje Kontic. Bila je to prva zvanicna poseta sefa jugoslovenske vlade RF od formiranja SRJ. Potpisano niz dokumenata, pored ostalog sporazum o odobrenju SRJ od strane Rusije kredita u iznosu od 150 miliona za finansiranje isporuka ruske opreme, roba i usluga. Iz te sume trebalo je da se finansira obnova objekata, koji su poruseni u agresiji NATO. U junu 1998. godine u Moskvi su predsednici SRJ i RF Slobodan Milosevic i Boris Jeljcin potpisali zajednicku izjavu u kojoj je potvrdjena neophodnost ocuvanja teritorijalne celovitosti i postovanja suvereniteta SRJ. U oktobru 1998. godine u vezi sa drasticnim zaostravanjem situacije na Kosovu Rusija je istupila sa izjavom, u kojoj je naglaseno da bi primena sile bez sankcionisanja SB OUN "predstavljalo najgrublje krsenje Povelje OUN, podrivanje celokupnog sistema savremenih medjunarodnih odnosa". 24. marta 1999. godine pocela je vojna operacija NATO protiv SRJ. Ruska strana se od samog pocetka zalagala za mirno resenje konflikta na Kosovu, osudila agresiju NATO. Predsednik Rusije je izrazio podrsku narodu Jugoslavije. Rusko rukovodstvo je donelo odluku da pruzi humanitarnu pomoc narodu Jugoslavije i od maja do novembra 1999. godine u okvirima humanitarne operacije "Fokus" jedinice Ministarstva za vanredne situacije Rusije dopremile su Jugoslaviji 1674 tone humanitarnog tereta. Rusija je uzimala najaktivnije ucesce u izradi uslova za prekid natovskog bombardovanja Jugoslavije. U skladu sa rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti OUN predsednik RF je doneo odluku o upucivanju ruskih vojnih formacija radi ucesca u medjunarodnim mirovnim snagama na Kosovu do 10. juna ove godine. 5-9 septembra 1999. godine Jugoslaviju je po prvi put posle natovskog bombardovanja posetila delegacija MIP Rusije na celu sa prvim zamenikom ministra inostranih poslova Aleksandrom Avdejevom. Razmotreni su problemi osiguranja teritorijalne celovitosti i suvereniteta Jugoslavije, razvoj demokratskih procesa u zemlji, obnova razorene privrede, razvoj trgovinsko-ekonomskih odnosa. U decembru 1999. godine Jugoslaviju je posetio ministar odbrane RF, marsal Igor Sergejev. Razmotreni su problemi realizacije rezolucije SB OUN 1244 o Kosovu, pitanja bilateralne vojno-tehnicke saradnje i njene perspektive. 27.oktobra 2000. godine u Moskvu je u jednodnevnu radnu posetu stigao predsednik SRJ Vojislav Kostunica. On se susreo sa ministrom inostranih poslova RF Igorom Ivanovom, a zatim sa predsednikom Rusije Vldimirom Putinom. Cinjenica da je novi jugoslovenski predsednik svoju prvu znacajniju posetu ucinio upravo Rusiji mnogo govori. Uoci posete Vojislav Kostunica je naglasio,da "odnosi sa Rusijom za nas imaju veliki znacaj zbog istorijske i duhovne bliskosti nasih naroda i zahvaljujuci tome sto je Rusija bila sa nama u najtezim trenucima, koje smo preziveli tokom minulih godina". Kostunica je priznao, da mu je mnogo toga blisko u Rusiji: vera, kultura, literatura, narocito klasika XIX veka, narodno stvaralastvo - sve ono sto, slobodno mogu kazati, cini slovensko vidjenje sveta. Vladimir Putin i Vojislav Kostunica su potpisali zajednicku izjavu. U dokumentu se kaze, da glavnim zadatkom u blizoj perspektivi oni smatraju "pruzanje SRJ efikasne pomoci u obnovi privrede zemlje, prevladavanju posledica agresije NATO i politike sankcija". 18-20 marta 2001. godine u Beograd je u radnu posetu doputovao ministar inostranih poslova RF Igor Ivanov. 19. marta njega je primio predsednik SRJ Vojislav Kostunica. Igor Ivanov je sefu jugoslovenske drzave preneo licnu poruku predsednika RF Vladimira Putina. 4. maja 2001. godine u Moskvi je premijer RF Mihail Kasjanov primio predsednika Veca gradjana SRJ, Dragoljuba Micunovica. Po okoncanju susreta Kasjanov je izjavio, da rusko rukovodstvo ostaje privrzeno onim principima, koji su ugradjeni u osnovu rusko-jugoslovenskih odnosa - principima bratstva dve zemlje, demokratije i razvoja ekonomike na trzisnim uslovima. Predsednik vlade je naglasio, da se upravo tih principa Rusija namerava pridrzavati i ubuduce i pruzati ekonomsku pomoc SRJ. 30. maja 2001. godine za vreme boravka u Budimpesti gde je ucestvovao na zasedanju Zajednickog stalnog saveta Rusija - NATO ministar inostranih poslova RF Igor Ivanov sastao se sa ministtom inostranih poslova SRJ Goranom Svilanovicem. Potvrdjena je podudarnost gledista na najsiri krug pitanja od obostranog interesa. Razmotrene su perspektive razvoja trgovinsko-ekonomske saradnje. - 0 - **************************************************************************** ********************************************** TRGOVINSKO-EKONOMSKI ODNOSI RUSIJE I JUGOSLAVIJE (INFORMACIJA POVODOM POSETE VLADIMIRA PUTINA SRJ) ***********(Moskva, RIA "Novosti")********** Rusija je tradicionalni trgovinski partner Jugoslavije i zauzima trece mesto u trgovnsko-ekonomskim vezama SRJ sa stranim zemljama, posle Nemacke i Italije. Na udeo Rusije otpada oko 8 procenata ukupnog robnog prometa SRJ. Agresija NATO na SRJ nanela je ogromnu stetu jugoslovenskoj ekonomici, sto se krajnje negativno odrazilo na rusko-jugoslovensku robnu razmenu. Njen obim je 1999. godine drasticno opao u odnosu na 1998. sa 892 miliona dolara na 451 milion dolara. U 2000. godini vrednost rusko-jugoslovenskog robnog prometa iznela je 530 miliona dolara, od cega se na ruski izvoz odnosi 349 miliona dolara - a to predstavlja rast za 27,4 procenta u poredjenju sa 1999. godinom - i na uvoz 181 milion dolara, ukljucujuci gradjevinske usluge jugoslovenskih firmi na teritoriji Rusije u vrednosti od 95 miliona dolara, sto predstavlja porast od 2,3 procenta. Saldo spoljne trgovine u 2000. godini iznosi 168 miliona dolara u korist Rusije. Za dalji razvoj trgovinsko-ekonomskih odnosa, smatraju ruski eksperti, neophodno je da se donesu mere u cilju poboljsanja sadasnje strukture ruskog izvoza u SRJ. Zasad u ruskim isporukama u SRJ i dalje dominiraju energenti - 55 procenata, dok udeo masina i opreme iznosi svega 10 procenata. Sustinski doprinos resavanju tog problema trebalo bi da da realizacija ruskog drzavnog robnog kredita u visini od 150 miliona dolara, koji je odobren SRJ 1997. godine za kupovinu masinske produkcije. Realno je kreditna linija "profunkcionisala" tek u novembru 1999. godine i zato je rok njegovog koriscenja prolongiran do kraja 2001. godine. U toku posete Moskvi 27. oktobra 2000. godine predsednika SRJ Vojislava Kostunice usvojena je Zajednicka izjava predsednika Rusije i Jugoslavije o pruzanju pomoci Jugoslaviji u snabdevanju gasom. Iporuke ruskog gasa u SRJ nakon izvesnog prekida obnovljene su novembra 2000. godine, pored ostalog koriscenjem mehanizma drzavnog kreditiranja od strane Rusije. 14. decembra 2000. godine odlukom vlade ruski drzavni kredit, odobren SRJ, povecan je sa 150 na 180 miliona dolara u cilju placanja isporuka gasa Jugoslaviji. U decembru 2000. godine "Gaseksport" je vodio pregovore sa jugoslovenskom kompanijom-naruciocem "NIS" i potpisao ugovor o isporukama ruskog prirodnog gasa SRJ u 2001. godini. Ruska strana radi sa odgovarajucim jugoslovenskim ministarstvima i resorima na ucescu u obnovi privrede SRJ, koja je stradala od agresije NATO. U decembru 1999. godine u Beogradu je odrzano cetvrto zasedanje rusko-jugoslovenske medjuvladine komisije. U avgustu 2000. godine u Beogradu i u februaru 2001. godine u Moskvi odrzani su susreti kopredsednika Medjuvladine komisije u toku kojih su razmotrena pitanja prosirenja bilateralne trgovinsko-ekonomske saradnje. 28. avgusta 2000. godine potpisan je medjuvladin Sporazum o slobodnoj trgovini izmeju Rusije i Jugoslavije. SRJ je jedina zemlja "daljeg inostranstva" sa kojom se od avgusta 2000. godine primenjuje rezim slobodne trgovine, uz izvesne izuzetke. U 2000. godini razvijaju se i kontakti medju regionima nasih zemalja. Tulska oblast je uspostavila veze sa gradom Kragujevcem. U sferi njihovih interesa su poljoprivreda, preradjivacka industrija, gasifikacija, proizvodnja elektroopreme. Osnovano je niz zajednickih preduzeca. Belgorodska oblast uspostavlja saradnju sa Vojvodinom u oblasti hemijske industrije i proizvodnje gradjevinskih materijala. Moskva ispoljava interesovanje sa velike mogucnosti grada Novog Sada u agroindustrijskom sektoru. Za saradnju sa SRJ zainteresovani su Sankt-Peterburg, Jekaterinburg, Perm i Jaroslavska oblast. - 0 - **************************************************************************** ********************************************** MIROVNE SNAGE RUSIJE NA KOSOVU (INFORMACIJA POVODOM POSETE VLADIMIRA PUTINA SR JUGOSLAVIJI) ***********(Moskva, RIA "Novosti")*********** 24. marta 1999. godine avijacija NATO pocela je koncentrisane raketne udare po Saveznoj Republici Jugoslaviji. 10. juna 1999. godine bombardovanje je obustavljeno. 20. juna rukovodstvo NATO objavilo je da u potpunosti prekida vojnu operacju protiv Jugoslavije. Rukovodstvo Jugoslavije pristalo je da na teritoriju Kosova udje mirovni kontingent, ciju su okosnicu cinile snage NATO. 10. juna predstavnik ruskog predsednika za Balkan Viktor Cernomirdin razmotrio je u Moskvi sa zamenikom asmerickog drzavnog sekretara Stroubom Talbotom ucesce Rusije u medjunarodnom mirovnom kontingentu na Kosovu. Istovremeno su u Moskvi vodjeni pregovori vojnih eksperata Rusije i SAD. 9. juna premijer Ruske Federacije Sergej Stjepassin je saopstio, da Rusija moze poslati u Jugoslaviju do 10 hiljada vojnika, ali oni ne trenba da budu pod komandom NATO. Moskva insistira na tome, da se mirovna misija obavlja pod zastavom OUN. Kako je istovremeno saopstio komandant Vazduhoplovno-desantnih snaga Genadij Sspak, naredbu o pripremanju vojnika za izvrsenje mirovnih zadataka na Kosovu vec je izdata. Njihov broj je iznosio oko 2,5 hiljade ljudi, sto odgovara vazduhoplovno-desantnoj brigadi trobataljonskog sastava sa sredstvima borbene opreme. Ruska grupacija ce delovati na Kosovu samostalno, pod rukovostvom Generalstaba Oruzanih snaga RF, ali definitivni uslovi njenog razmestanja trebalo je da se definisu u toku pregovora predstavnika Ministarstva odbrane RF sa vojnom delegacijom SAD. U noci izmeju 11. i 12. juna 1999. godine ruske mirovne snage su prve, nekoliko sati pre natovskih jedinica, usle na teritoriju Jugoslavije. 11. juna u 11. casova 30 minuta kolona rskih vojnika krenula je iz rejona stalne dislokacije ruske mirovne brigade nedaleko od bosanskog grada Tuzle u pravcu jugoslovenske granice. Sat kasnije kolona je presla granicu i u pratnji srpske policije krenula u dubinu zemlje. Pola sata kasnije kolona je prosla kroz Beograd. U koloni je bilo oko 200 ruskih vojnika sa 40 jedinica oklopnih vozila. Vojnici, koji su slovo S prepravili u K i umesto SFOR dobili KFOR stigli su iz Bosne u Pristinu u 4 casa i 30 minuta po moskovskom vremenu i razmestili se u bazi Slatina na pristinskom aerodromu. Rastojanje od 500 kilometara ruski vojnici prevalili su za 7 sati. Ulaskom vojske u Pristinu rukovodio je predstavnik Rusije u NATO Viktor Zavarzin. Posebna zona za ruski kontingent nije bla predvidjena, a na teritoriji aerodroma trebalo je da se razmeste mirovne snage Velike Britanije i stab komandanta KFOR, britanskog generala Majkla Dzeksona. 19. juna Igor Sergejev i Viljam Koen su u Helsinkiju potpisali sporazum o saradnji izmedju ruskog kontingenta i medjunarodnih mirovnih snaga za Kosovo. Prema ovom dokumentu, ruski vojni kontingent tebalo je da broji 3600 vojnika koji ce imati svoje zone odgovornosti u tri sektora: 1500 vojnika u americkom i po 750 vojnika u nemackom i francuskom. U zoni odgovornosti ruskih mirovnih snaga nalazice se aerodrom Slatina u Pristini. Posebni sektor na Kosovu Rusija nece dobiti. Ruski mirotvorcice se nalaziti u potpunom politickom i vojnom podcinjenju Moskvi. Postignut je dogovor o ucescu ruskih oficira u svim strukturama uprave medjunarodnim mirovnim snagama na Kosovu. Razvijanje mirovnog ruskog kontingenta na Kosovu zavrseno je 10. avgusta 1999. godine. Na Balkan je upuceno 3 hiljade vpojnika i oficira, 140 jedinica oklopnih vozila i 451 vozilo. Ukupan broj ruskog vojnog kontingenta u sastavu mirovnih snaga u Jugoslaviji prema podacima za kraj maja 2001. godine iznosi 3400 vojnika sa naoruzanjem, vojnom tehnikom i drugim materijalnim sredstvima. - 0 - Miroslav Antic, http://www.antic.org/ STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
