BEOGRAD KAPITULIRAO POD PRITISKOM ZAPADA 30.6.2001. BEOGRAD KAPITULIRAO POD PRITISKOM ZAPADA Jelena GUSKOVA, doktor istorijskih nauka, rukovodilac Centra za proucavanje savremene balkanske krize (Moskva, RIA "Novosti") Poslednji dogadjaji u Jugoslaviji u vezi sa izrucenjem bivseg predsednika SRJ Slobodana Milosevica Medjunarodnom haskom tribunalu odrzavaju kako unutarpoliticku situaciju u zemlji, tako i odnos snaga na medjunarodnoj areni. Nakon predsednickih izbora u Jgoslaviji i dolaska demokrata na vlast bilo je jasno, da pobednicki blok niposto nije istorodan i da razliciti njegovi delovi imaju razlicite ciljeve i teznje. Blok je sam po sebi slucajni savez niza politickih partija, medju kojima su najkrupnije Demokratska partija Srbije Vojislava Kostnice i Demokratska partija Zorana Djindjica. Ta dva lidera su na razlicit nacin zamisljali dalji razvoj Jugoslavije i njihov politicki kredo niposto nije bio istovetan. Djindjic, koji je stao na celo vlade Srbije, republike koja sa Crnom Gorom cini SR Jugoslaviju, tezi ka samostalnom donosenju odluka iako je u njegovim realnim potezima bilo malo samostalnosti. Kao otvoreno prozapadni politicar spreman je da ispuni svaki zahtev Zapada. Kostunica je pak postao poznat u Jugoslaviji ne samo kao demokrata, nego i kao patriota. Na Zapadu ga katkada oznacaaju kao nacionalistu. Doduse, ako bi se on i mogao smatrati nacionalistom, to bi se moglo tumaciti u najboljem smislu te reci jer je on covek za koga su nacionalni interesi zemlje na prvom mestu. Razlike izmedju Kostunice i Djindjica danas su vec poprimile nepovratni karakter. To je postalo narocito jasno kada je Zapad poceo u ultimativnom obliku da od jugoslovenskog rukovodstva trazi izrucenje Medjunarodnom haskom tribunalu bivseg predsednika zemlje Slobodana Milosevica koji je, toboze, kriv za ratne slocine. Kostunica se konstantno izjasnjavao protiv izrucenja Milosevica, izjavljujuci da uhapsenom eks-predsedniku treba suditi u Jugoslaviji za zloupotrebu vlasti u godinama predsednikovanja, a ne za ratne zlocine. Djindjic je pak bio spreman da ispuni zahtev Zapada, koji je obecao da ce pruziti ekonomsku pomoc Jugoslaviji, razorenoj u toku bombardovanja od strane NATO 1999. godine samo u slucaju izrucenja Milosevica. I sada je jasno da je vlada Srbije na celu sa Zoranom Djindjicem ipak odlucila da izruci Milosevica, ignorisuci i misljenje predsednika SRJ, i glas jugoslovenske javnosti koja se zalaze protiv slicne kapitulacije pod otvorenim pritiskom Zapada. Izrucivsi Milosevica (a njegovo liferovanje bilo je pripremljeno tajno u stilu americkih bojovnika) Djindjic je izvrsio protivpravnu radnju i prekrsio zakone svoje zemlje, iako je uvek proklamovao primat prava i izjavljivao da tezi ka stvaranju pravne drzave. Djindjic je toliko zurio da udovolji volji SAD i njenih saveznika da cak nije obavestio ni Kostunicu o donesenoj odluci, niti je fermao za misljenje Ustavnog suda. U televizijskom obracanju javnosti Djindjic je kazao, da je vlada Srbije bila prinudjena da donese "tesku, ali jedino ispravnu odluku" o izrucenju Milosevica, kako bi zastitila interese republike. Po njegovim recima, prekid saradnje sa Haskim tribunalom ili odgadjanje takve saradnje imalo bi nepredvidive posledice po sadasnjost i buducnost Srbije. U stvari, teske posledice po Srbiju i celokupnu Jugoslaviju imace upravo izrucenje Milosevica. I zemlja ce ih veoma brzo osetiti. Treba ocekivati ozbiljnu politicku krizu, koja ce dotaci sve savezne organe vlasti. To je skopcano, pre svega, s time sto ce predstavnici Crne Gore, i svi oni koji se ne slazu sa izrucenjem Milosevica, napustiti vladu i izazvati krizu vlade. Rskol ce svakako dotaci i savezni parlament. Jugoslavija moze da ostane bez savezne vlasti, a to ce, nesumnjivo pojacati separatisticka raspolozenja u Crnoj Gori, ciji predsednik Milo Djukanovic odavno vec najavljuje istupanje iz sastava SRJ. Nastalu situaciju nece propustiti da iskoriste i albanski ekstremisti koji ce, najverovatnije, aktivirati svoje delovanje na Kosovu, na jugu Srbije i u Makedoniji. Postavlja se pitanje: "A kako ce se u takvoj situaciji ponasati zapadne drzave i moze li Jugoslavija zaista racunati na njihovu pomoc?" Sada je Zapad, naravno, zadovoljan. Dzordz Bus je, na primer, izjavio da "aplauzom pozdravlja izrucenje Milosevica" i da su SAD spremne da narodu Jgoslavije pruze pomoc na putu napredovanja demokratije i ekonomskih reformi". To su, medjutim, zasad samo prazne reci, koje nisu potkrepljene konkretnim delima. Ukoliko pak dogadjaji u Jugoslaviji poprime taj negativni karakter o kojem je gore bilo reci, rukovodioci medjunarodnih finansijskih organizacija ce svakako odustati da ulazu pare u nestabilnu zemlju, koja se raspada. Oni ce traziti garancije za svoj kapital i cekati normalizaciju politicke situacije u zemlji. Slomljena i ponizena Jugoslavije ne moze ni mastati o ulasku u Evropsku uniju niti o tome da ce je tretirati kao uvazenog i ravnopravnog partnera. I sasvim je moguce da ce u slucaju zaostravanja unutarpoliticke situacije u SRJ vojska NATO uci u zemlju, kako bi u njoj zavela "red". Bice to direktna posledica sadasnje kapitulacije pred Zapadom izrazena u izrucenju Haskom tribunalu eks-predsdenika Slobodana Milosevica. - 0 - Moskva RIA "Novosti" Miroslav Antic, http://www.antic.org/ STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
