NEDOPUSTIVO JE PREKRAJANJE GRANICA 28.6.2001. 13:14 PREKRAJANJE UNUTARBALKANSKIH GRANICA NIJE DOPUSTIVO Pavel KANDELJ, sef sektora za etnopoliticke konflikte Instituta za Evropu Ruske akademije nauka (Moskva, RIA "Novosti") Pre 10 godina parlamenti Slovenije i Hrvatske proglasili su nezavisnost i objavili istupanje iz sastava Socijalisticke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) - najvece visenacionalne drzave na Balkanu. Samim tim oznacen je pocetak jugoslovenske, a potom i balkanske krize, koja traje i do dana danasnjeg. Dogadjaji, koji su usledili nakon raspada Jugoslavije, mogli bi se oceniti na razlicit nacin, jer su se i razlicito odvijale sudbine novih nezavisnih drzava. Medjutim, jedno je nesumnjivo: od sticanja nezavisnosti na dobitku je bila jedino Slovenija. Njoj je poslo za rukom da uspesno preorijentise svoju ekonomiku na evropska trzista i otpovcne proces trzisnih transformacija. Sto se tice ostalih drzava, bilans dobitaka i gubitaka za njih je sasvim drugaciji, za neke i sasvim tuzan. U prvom redu, to se odnosi na sadasnju Saveznu Republiku Jugoslaviju, u cijem su sastavu Srbija i Crna Gora. Ona je usla u proces raspadanja SFRJ pod parolom stvaranja Velike Srbije, a sada se, u sustini, nasla u uskim granicama "beogradskog pasaluka" Osmanlijske imperije iz pocetka 19. veka. Vreme je pokazalo da nisu bili u pravu oni koji su, analizirajuci razloge balkanske krize, povezivali te rzaloge sa licnostima poznatih politicara, pre svega bivsih predsednika SRJ i Hrvatske, Slobodana Milosevica i Franje Tudjmana. Na vlasti vise nisu ni jedan, ni drugi, a kriza se ne stisava. Znaci, razloge treba traziti drugde, a krivica za ono sto se desavalo na Balkanu lezi kako na vladajucim elitama novih balkanskih drzava, tako i na onim zemljama, koje su aktivno ucestvujuci u "sredjivanju" konfliktnih situacija, nastalih na poluostrvu, u sustini stizali jedino do suprotnog rezultata. O tome svedoce kako dogadjaji na Kosovu, tako i danasnja situacija u Makedoniji. Glavnim i neposrednim uzrokom balkanske krize prihvaceno je da se smatraju medjuetnicki konflikti i to je umnogome tacno. Medjutim, dajuci takvu ocenu treba imati u vidu i to, da ako su separatisti koji su podgrevali te konnflikte bili svesni svog cilja i usmereno isli ka njemu, zapadne drzave, koje su se umesale u tok dogadjaja na Balkanu, nisu imale svesnog strateskog cilja i principijelnog stava. Oni ih ni do dana danasnjeg nisu definisali. I upravo se zato njihove proklamovane parole ne situiraju realnom politikom i konkretnim akcijama. Naime, deklarise se nenarusavanje granica izaslih iz sastava bivse SFRJ drzava i nedopustivost etnicke podele Balkana, a na delu se dovode u sumnju oba ta postulata. Jer svojim cinjenjem zemlje Zapada doprinele su najpre hrvatskom, a potom albanskom nacionalizmu, koji se danas transformisao u glavnu opasnost po mir i stabilnost na Balkanskom poluostrvu. A sada su na Zapadu poceli cak govorkati i o tome, da u cilju stabilizovanja situacije na Balkanu treba ici stvaranjem jednorodnih mononacionalnih drzava putem promena postojecih granica. Slicni predlozi mogu se oceniti kao zaokret za 180 stepeni od prvobitne pozicije Zapada, koji je proklamovao nenarusivost unutarbalkanskih granica. Nema potrebe dokazivati koliko su opasni takvi predlozi i do kakvih teskih posledica moze dovesti pokusaj da se oni realizuju i u praksi. Ukoliko balkanski ekstremisti uspeju da "otrgnu" deo Makedonije, onda ce to posluziti kao "inspirativni primer" za druge etnicke manjine u balkanskim zemljama. Srbi i Hrvati, koji zive u Bosni i Hercegovini, mogu pokrenuti pitanje o prisajedinjenju teritorija koje oni zauzimaju Jugoslaviji i Hrvatskoj. Bosna i Hercegovina ce se naci pred opasnoscu od potpunog raspada i svi napori medjunarodne zajednice na uspostavljanju mira u toj zemlji bice anulirani. Postoje i problemi turske manjine u Bugarskoj, madjarske u Rumuniji. i oni ce se, nesumnjivo, zaostriti. Zapadu sada predstoji da se odredi - ili ce krenuti putem etnickog prekrajanja Balkana, sto i traze nacionalisti svih boja, ili ce se boriti za stabilizovanje situacije u regionu, postujuci interese svih balkanskih naroda. Odugovlacenje sa resenjem samo ce produbiti slozenost situacije jer, osetivsi bezakonje, ekstremisti ce sa jos vecom nagloscu nametati svoju volju susedima, minirajuci bezbednost ne samo Balkana, nego i citave Evrope. S tim u vezi posebnu aktuelnost poprima nedavna inicijativa predsednika RF Vladimira Putina koji je balkanskim zemljama predlozio da zakljuce sporazum o uzajamnom priznavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Realizacija te inicijative mogla bi spreciti sirenje konflikta na Balkanu. - 0 - Moskva, 28. juna 2001. godine RIA "Novosti" Miroslav Antic, http://www.antic.org/ STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
