|
http://www.reportermagazin.com/OGLEDALO
|
|
|
FEDERACIJA - Dr�ava iz interesa
Koktel sa dve slamke
Na�i novi ustavotvorci smatraju da �e prostim
smanjivanjem obima nadle�nosti savezne dr�ave naterati Crnogorce da joj se
vrate
Pi�e: Du�an Pavlovi�
Ako dobro razumem smisao pojma "funkcionalan" u nazivu
januarskog predloga radne grupe za izradu novog ustava SRJ, nova
federacija bi trebalo da se razlikuje od prethodnih po tome �to ne�e biti
dr�ava iz ljubavi, ve� iz interesa. Funkcionalna federacija bi, dakle,
trebalo da zna�i da �e se Srbija i Crna Gora udru�iti zbog poslova koje
same ne mogu da obavljaju, odnosno zbog poslova koje efikasnije obavlja
savezna dr�ava. Kada se uzme za primer pitanje bezbednosti u zemlji i
regionu, funkcionalni federalizam je pun pogodak. Ako Crna Gora ikada
prihvati ovaj predlog, onda �e to biti sigurno zbog toga �to �e crnogorska
vladaju�a elita vremenom uvideti kako �e po�eti da se pona�a albanska
zajednica onog momenta kada se VJ povu�e sa teritorije Crne Gore.
Nije, me�utim, jasno u kakvom je odnosu ovaj predlog sa
nedavnom izjavom jugoslovenskog predsednika u kojoj se predla�e da se
jugoslovenska federacija organizuje po ugledu na ameri�ku federaciju
(Politika, 11. jul). Ameri�ka federacija je sistem koji se klasifikuje kao
ve�inska demokratija. Ve�inska demokratija, koja se zasniva na principu
"pobednik nosi sve", otelovljena je u izvr�noj vlasti koja predstavlja
okosnicu ameri�kog federalizma. Kandidat za predsednika koji pobedi na
izborima,
�ak iako dobije manje od polovine ukupnog broja glasova,
dobija tu privilegiju da predstavlja celo dru�tvo.
�isti primeri ve�inske demokratije su danas veoma retki, i
osim SAD, tu se jo� me�u starim demokratijama pojavljuju Velika Britanija,
Novi Zeland i Barbados. Kao opozit ve�inskom modelu demokratije pojavljuje
se konsocijalni model. Njegova su�tina je u ovome. Dok je u ve�inskom
modelu za obrazovanje vlade dovoljna prosta ve�ina, norma konsocijalnog
modela je da se u vladi obrazuje ve�ina, koliko je mogu�e ve�a. Dok je
osobina ve�inskog modela eliminisanje (manjine), takmi�arstvo i
suprotstavljenost, osobina konsocijalnog modela je uklju�ivost (manjine),
naga�anje i kompromis. Skoro �isti primeri konsocijalne demokratija danas
su �vajcarska, Belgija i Evropska Unija (za one koji prihvataju tezu da je
EU dr�ava u procesu nastajanja). Konsocijativni model podrazumeva deobu
vlasti u najve�em broju institucija, u koje spada i izvr�na vlast.
�vajcarska vlada se tako obrazuje u skladu sa proporcijom 2:2:2:1
uspostavljenom 1959. godine. U Belgiji se jo� pre 1970, kada je to postalo
ustavom propisano, uspostavila praksa da bude podjednak broj ministara
koji govore francuski i holandski. Evropska komisija, izvr�no telo EU,
sastoji se od 20 �lanova koji se regrutuju iz svih dr�ava �lanica EU. Sve
u svemu, ovaj model ima mnogo prednosti u odnosu na ve�inski model, �to je
jedan od razloga �to ve�ina dana�njih demokratija predstavlja podvarijantu
konsocijalnog modela.
Ako se analizira januarski ustavni okvir, kao i Ko�tuni�ina
izjava o Jugoslaviji kao varijanti ameri�ke federacije, dolazi se do
zaklju�ka kako na�i novi ustavotvorci smatraju da �e prostim smanjivanjem
obima nadle�nosti savezne dr�ave naterati Crnogorce da se vrate u
Federaciju. To je pogre�no. Smisao konsocijacije nije samo u smanjivanju
nadle�nosti ve� i u na�inu na koji se obrazuje izvr�na i zakonodavna
vlast. Da bi se ovo razumelo dovoljno je da se pogleda na�in na koji je
obavljena poslednja rekonstrukcija Savezne vlade. Na�in na koji je ona
izvr�ena ukazuje na to da je u pogledu organizacije izvr�ne vlasti
federacija ve� pre�la na konsenzualni model vlade, odnosno napustila model
koji je uveden Amandmanom VIII od 6. jula 2000. Po ovom �udnom re�enju,
koji kombinuje vestministerski i kancelarski model izvr�ne vlasti, Savezna
vlada odgovara skup�tini, ali premijer i dalje ima ovla��enje da bira
ministre u skladu sa sopstvenim programom. Na�in na koji je Savezna vlada
rekonstruisana predstavlja zapravo kr�enje Ustava. Ustav dopu�ta da se
koalicije dogovore oko imena mandatara, ali mandatar potom Saveznoj
skup�tini predstavlja svoj program i samostalno bira ministre (�lan 101).
Vlada je, me�utim, rekonstruisana tako �to su se dve koalicije najpre
dogovorile oko broja ministarskih mesta, a tek potom oko imena mandatara,
kome nije preostalo ni�ta drugo nego da bira ministre u skladu sa
dogovorom dveju koalicija.
Da je Jugoslavija ve� pre�la na konsezualnu demokratiju
govori i na�in na koji �e Savezna vlada ubudu�e donositi odluke: obe
strane imaju pravo veta, �to je tako�e suprotno konceptu kancelarske vlade
po kome klju�ne odluke donosi premijer. Bilo kako bilo, ono �to ostaje
najasno oko budu�e ustavne reforme je da li Ko�tuni�in predlog ustava
predvi�a ozvani�enje konsocijalnog modela, ili �e novi ustav predstavljati
neku vrstu �udne me�avine ve�inskog i konsocijalnog modela. Jedno je
sigurno: federalizam, u kome se ve�inska demokratija pojavljuje makar u
tragovima, ne�e prihvatiti ni SNP, a ne samo DPS i Liberali.
|
|
| • Copyright (c) 2001 Reporter |
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
