|
http://www.reportermagazin.com/DRU�TVO-
Skandali |
|
|
EKSHUMACIJE - Najdu�i put do istine
Rat i mir pod zemljom
Licitiranja brojem sahranjenih tela,
u�inile su da se jedna tragi�na istina do�ivljava uz dozu ravnodu�nosti,
obavezni crni humor , sve �e��e nepoverenje i isplitanje teorija
zavera
Suzana Mili�i�, Vladimir Radomirovi�
"Pobrinite se za to", rekao je Slobodan
Milo�evi� grupi poverljivih ljudi iz vojske i policije, krajem marta 1999.
godine, kada je od policijskog generala Vlastimira �or�evi�a dobio
upozorenje da bi NATO mogao da otkrije le�eve Albanaca na Kosovu i tako
dobije dokaze da su srpske snage vr�ile ratne zlo�ine.
Poverljivi Milo�evi�evi ljudi su se za "to"
pobrinuli tako da, dve godine nakon tog razgovora, gra�ani Srbije nisu
sigurni da li je zemlja kojom hodaju tek samo tanka skrama koja ih
razdvaja od nebrojenih grobova ili je, ipak, dovoljno �vrsta da se njome
mo�e hodati, bez straha da �e nabasati na gomilu ljudskih skeleta.
Tok Milo�evi�evog razgovora sa vrhom dr�avne i
vojne bezbednosti prepri�an je kasnije, tvrdi ameri�ki Njusvik, srpskom
ministru policije Du�anu Mihajlovi�u. Zapadni diplomata, kojeg je ovaj
list konsultovao, tvrdi da bi ove informacije mogle pomo�i dokazivanju da
je naredba da se tela pobijenih Albanaca uklone sa Kosova, potekla iz vrha
vlasti, �to je klju�ni argument koji nedostaje uzvrpoljenim tu�iocima
Ha�kog tribunala protiv najnovijeg zatvorenika �eveningena.
Tu�ibaba: Ovaj ameri�ki nedeljnik, pozivaju�i se
na zapadne diplomatske izvore, tvrdi �ak i to da je kaseta sa snimkom
razgovora ve� poslata u Hag te da �e se, kao svedoci, na klupi ha�kog suda
na�i i u�esnici razgovora.
Dok ne �uju traku, tu�ioci mogu da �itaju izjave
Dragana Karleu�e, kapetana policije i zamenika na�elnika Uprave za borbu
protiv organizovanog kriminala, koji je poverio Njusviku da je "po
nare�enju generala �or�evi�a 86 tela preba�eno u Batajnicu, u bazu SAJ-a".
Ono �to je, me�utim, Karleu�a zaboravio da ka�e
je to da je, pred nosom nove srpske vlasti, taj isti policijski general
zbrisao u Rusiju i da o njemu ve� vi�e od dva meseca nema ni traga ni
glasa.
Ako u ovom trenutku postoji ne�to
�to je zajedni�ko me�unarodnoj zajednici i srpskim vlastima onda je to
panika oko "tanko�e" Milo�evi�eve optu�nice. Uzastopno otkrivanje masovnih
grobnica u Srbiji mogao bi biti jedan od argumenata za "podebljavanje"
tu�be. Ako ne za doma�u, a ono bar za inostranu javnost.
"Otkrivanje grobnica je u�estalo jer je Ha�ki
tribunal aktivirao pritisak na doma�e aktere na vlasti", ka�e Du�an
Janji�, stru�njak za me�unarodne odnose. "Me�utim, postalo je o�igledno da
je kona�no ostvarena potpuna saradnja izme�u Tribunala i svih �lanica
NATO-a. Znalo se da je Amerika dugo odbijala da biv�eg glavnog tu�ioca
Ha�kog suda, Luiz Arbur, snabdeva dokumentima o lokacijama masovnih
grobnica do kojih su dolazili zahvaljuju�i snimcima sa satelita. Sada je
jasno da postoji potpuna koordinacija sa Tribunalom", obja�njava Janji�
neke od razloga zbog kojih se ba� u poslednja dva meseca otkrivaju masovne
grobnice i davno potopljene hladnja�e.
Le�inari: "Verujem da je ovde re� o ubrzanom
dodavanju argumenata za optu�nicu i toga �e ubudu�e biti jo� vi�e.
Zavladala je potpuna panika i �to pre treba dokazati navode optu�nice,
pride odrediti tu tanku liniju izme�u politi�ke i komandne odgovornosti",
nastavlja Janji�.
Licitiranje brojem sahranjenih tela, predvi�anja
prvih ljudi policije gde bi se sve mogle na�i grobnice, u�inile su da se
ova tragi�na istina do�ivljava uz dozu ravnodu�nosti, obavezni crni humor
i, sve �e��e, nepoverenje i isplitanje teorija zavere.
"Glavnu re� u pri�i o masovnim grobnicama vode
politi�ari. Licitira se brojem le�eva, ministar policije ka�e �as ih ima
2000, �as 1000, �as 800 a mi nemamo nikakve egzaktne podatke. Osim toga,
zna se da su jedino istra�ni organi nadle�ni da daju informacije o tome i
da politi�ari u to ne treba da se me�aju. Sasvim je
logi�no da se zbog svega stvara sumnja u javnosti", govori dr Zoran
Stankovi�, patolog sa VMA, �ija ekipa lekara ne u�estvuje u identifikaciji
le�eva na�enih u masovnim grobnicama u Srbiji upravo zbog uverenja da
kompletna pri�a ima sna�nu politi�ku konotaciju.
Na sasvim drugi, ali svakako zanimljiv politi�ki
aspekt ovog problema, ukazuje Milan Pa�anski, stru�njak za me�unarodni
terorizam i politi�ko nasilje: "Otkrivanje masovnih grobnica jeste
definitivno povla�enje demarkacione linije sa Milo�evi�evim vremenom i
isticanje transparentnosti nove vlasti. Ali, otkrivanje srpskih zlo�ina
mo�e dati prividan legitimitet zlo�inima Albanaca nad Srbima na Kosovu.
Dok pro�e ova kampanja da su Srbi uradili ve�inu zlo�ina na Kosovu, bi�e
te�ko setiti se onih drugih. Poslednji primer sa ve��u da su u Suvoj Reci
na�eni le�evi nestalih Srba, koja je vrlo brzo demantovana, donekle govori
o tome."
Autoput: Nedavno je MUP
ustvrdio da Albanci na Kosovu iskopavaju le�eve iz masovnih grobnica u
kojima su sahranjeni srpski civili i prebacuju ih u Albaniju. Na
delu je princip: mi smo svoje zlo�ine pokazali, dajte vi va�e. Ili se
srpska vlast upla�ila prevelike doze lo�e slike o Srbima koju je narodu u
kratko vreme servirala ili je mo�da poverovala da u klin�u izme�u sveta i
sopstvenih bira�a, nastalom nakon predaje Milo�evi�a Hagu, mo�e da
izdejstvuje neki pozitivan politi�ki poen? Kao na primer, pripremanje
terena za dizanje optu�nica protiv politi�kog i vojnog vo�e OVK-a, Ha�ima
Ta�ija i Agima �ekua.
Ovakva argumentacija vlasti mogla bi biti znak
poku�aja postizanja neke politi�ke ravnote�e. Sli�nom balansu o�ito te�i i
Ha�ki sud koji je, nakon izru�enja Milo�evi�a, aktivirao svoje prisustvo u
Hrvatskoj i na Kosovu.
"Za Hag je va�no da se u �to kra�em roku
Milo�evi�eva optu�nica u�ini �to uverljivijom, a za politi�are je va�no da
se �to hitnije uspostavi neki balans u pojavljivanju optu�enih za ratne
zlo�ine pred ovim sudom, to jest da se tamo pojave i optu�eni iz Hrvatske
i sa Kosova", dodaje Janji�.
Otkri�e masovnih grobnica je u Srbiji, umesto
lekovite katarze, svedeno na nivo politikantskih rasprava. Ako vam
ministar policije ka�e da le�eva ima mo�da i pod autoputem kojim svakog
dana prolazite, a to ne izazove ve�e potrese me�u gra�anima, ne�to
definitivno nije u redu. Jer, ako nam je te�ko da izmasakrirana pa
sakrivena tela, pove�emo sa zlo�inima biv�eg re�ima, za�to nam je te�ko da
od novih vlastodr�aca zatra�imo odgovornost. Pogotovo zato �to me�u njima
(�itaj: u policiji) ima mnogo onih koji za sva ta nedela znaju poodavno.
U suprotnom, ne�e biti uop�te �udno ako uskoro
zastoji na autoputu ne budu posledica letnjih gu�vi, nego upravo iskopane
masovne grobnice sa nekoliko godina starim le�evima.
* * * * * * * *
Tela ispod dna mora
Profesor Du�an Janji�
nagla�ava da je ve�ina vojnih lica koja su u�estvovala u ratovima u biv�oj
Jugoslaviji potekla iz iste �kole - JNA - te da su svi tragove zlo�ina
uklanjali na isti na�in. Hrvatska vojska je, dodaje on, ipak, bila
organizovanija. Ovoj tvrdnji mo�e se pridodati i napomena dr Zorana
Stankovi�a koji ka�e da je najve�i deo tela srpskih �rtava iz Gospi�a
ba�en u velebitske jame �ije je dno ispod dna mora, tako da je verovatno�a
da budu otkrivena gotovo nikakva.
Tu�ila�tvo zavr�ilo posao
"Predstavnici Tribunala ekshumirali su 3620
tela nad kojima je izvr�ena i obdukcija", ka�e portparol ha�kog tu�ila�tva
Florans Artman. "Prema dosada�njim nalazima, 56 odsto njih je ustreljeno,
a tela su uglavnom na�ena blizu mesta ubijanja, uglavnom kraj kosovskih
sela. Masovne grobnice na�ene su zahvaljuju�i svedocima. Od 941
prijavljene masovne grobnice, mi smo potvrdili 876 i ekshumirali 429.
Podse�am da mandat Tribunala nije da ekshumira sve �rtve rata, ve� to radi
samo po potrebi istrage. To, naravno, ne zna�i da neko drugi ne mo�e
nastaviti taj posao", obja�njava portparol Karle del Ponte, dodaju�i da je
me�u 3620 tela identifikovano deset Srba.
"Mi smo pro�le godine zavr�ili posao
ekshumacija, ali ako se uka�e potreba, mo�emo nastaviti." Prema njenim
re�ima, osim predstavnika Tribunala, iskopavanja su vr�ili i OEBS i Kfor,
tako da je ukupan broj ekshumiranih le�eva 4392.
U Bosni je bilo te�e
Finkinja Tarja Formisto koja radi u OEBS-ovom
Odeljenju za nestala lica u Pri�tini ka�e da su predstavnici Tribunala
ekshumacije okon�ali u novembru 2000. "Sada i ubudu�e i ekshumacije i
identifikaciju radi�e Odeljenje za nestala lica i policija Unmika.
Obra�ivanje svih kostiju i raspadnutih delova tela na�enih na Kosovu posle
novembra pro�le godine ra�eno je pod mojim nadzorom."
Osim pomaganja lokalnim patolozima, glavni
zadatak doktorke Formisto je identifikacija tela. Prema njenim podacima,
koji su sve�iji od podataka ha�kog tu�ila�tva, identifikovano je 2360
tela, ili oko 65 odsto. "Ja sam radila i u Bosni, pre svega na
identifikaciji le�eva iz Srebrenice. U principu, posao u Bosni je bio
mnogo te�i, ne samo zbog velikog broja masovnih grobnica, po�to su
pojedina�ni grobovi tamo retki, ve� i zbog toga �to su se ljudi tokom rata
mnogo selili."
Savremena oprema
Me�unarodni komitet za nestala lica organizovao
je svoje centre u svim glavnim gradovima biv�e Jugoslavije, a glavna baza
podataka, sa uzorcima DNK profila srodnika koji tra�e nestale �lanove
svoje porodice, bi�e u Tuzli.
Ana Kron iz beogradske kancelarije ove
organizacije ka�e da �e za nekoliko meseci i kod nas biti oformljena
laboratorija za identifikaciju DNK metodom. Za sada, komitet je od
Saveznog ministarstva pravde dobio pravo monitoringa svih ekshumacija u
Srbiji i dosada nije bilo zamerki na rad na�ih timova.
"Mi nemamo dovoljno savremenu opremu i zato
mislimo da �e za brzinu i kvalitet na�eg rada, dolazak komiteta biti od
velike va�nosti", ka�e profesor Stanka Romac, sa Biolo�kog fakulteta, �ef
tima koji se, za potrebe kriminalisti�ke policije, bavi identifikacijom
le�eva.
* * * * * * * *
Slu�aj Biti�i
Naknadna pamet ministra
U slu�aju bra�e Biti�i nije se mnogo promenilo
od pro�le nedelje, sem �to je ministar unutra�njih poslova u Vladi
Republike Srbije Du�an Mihajlovi� potvrdio pisanje Reportera.
Jedan drugi ministar se od pretpro�le sedmice,
kad je tvrdio da ne zna ni�ta, potrudio da ne�to sazna. Na pitanje
Reportera da li ima nove podatke o "slu�aju Biti�i", srpski ministar
pravde Vladan Bati�, odgovorio je da su oni odslu�ili kaznu u prokupa�kom
zatvoru i da su, na osnovu sopstvene molbe, �etiri dana pre isteka roka,
8. jula 1999, pu�teni na uslovni otpust. Na na�e pitanje ko ih je preuzeo,
Bati� je �eretski odgovorio da nije stvar ministarstva pravde ko preuzima
osu�enika kad iza�e iz zatvora. "To mo�e da bude porodica, ili policija,
ali za nas to nije bitno. Sad je stvar MUP-a da otkrije �ta se s
Biti�ijima desilo kad su napustili zatvor."
Ina�e, kako saznajemo, narednih dana �e se
voditi te�ka diplomatska bitka oko toga gde �e se vr�iti obdukcija i
identifikacija triju tela na�enih u grobnici u Petrovom Selu. Amerikanci
�e insistirati da njihovi stru�njaci u svakom slu�aju budu prisutni. Ovih
dana iz Njujorka �e na Kosovo sti�i najstariji sin Ahmeta Biti�ija, Ilir,
koji �e doneti zubarske kartone svoje mla�e bra�e. "Ilir ni pod kojim
uslovima ne�e do�i u Beograd", ka�e na� izvor blizak porodici Biti�i.
* * * * * * * *
KOSOVO - Debi srpskih patologa
Suva reka kao vododelnica
Posle vi�e od dve godine traganja, stru�njaci iz
Srbije su identifikovali prve srpske le�eve na Kosovu
Veliborka Staletovi�
Na obodima pri�tinskog naselja Dragodan na
lokalitetu na kome je sahranjeno preko 65 tela patolozi iz Srbije
identifikovali su 17. jula tri osobe srpske nacionalnosti, potvrdio je za
Reporter patolog Slavi�a Dobri�anin sa Instituta za sudsku medicinu iz
Pri�tine. To je bilo prvi put da se stru�njacima iz Srbije omogu�i istraga
nad le�evima na Kosovu koje su krajem pro�le godine napustili patolozi
Ha�kog tribunala. "Na osnovu dokumentacije iz dosijea koje su na�inili
istra�itelji Ha�kog tribunala, utvrdili smo identitet Dragana i Velimira
�ivi�a iz okoline Lipljana, kao i Miodraga Ma�ulovi�a iz Pri�tine. Ostaje
da utvrdimo jo� neke elemente, ali najverovatnije je da je �etvrta osoba
Mom�ilo Ristanovi� iz Prizrena. Narednih dana tela bi trebalo da budu
predata rodbini." Dobri�anin o�ekuje da tokom naredne nedelje patolozi sa
pri�tinskog i ni�kog Instituta po�nu sa identifikacijom le�eva na
lokalitetu Suva Reka kod Prizrena gde je pokopano 1.250 ljudi. Tamo se
nalaze pojedina�ni grobovi u kojima su neidentifikovani le�evi pokopani na
dubini od 50 do 60 santimetara sa obele�enim, prili�no zar�alim metalnim
brojevima. Ovaj lokalitet jo� uvek je neobezbe�en i neogra�en.
Prvi rezultati ekshumacije i identifikacije tela
usledili su nakon sastanka radnih grupa Saveznog komiteta za Kosovo i
Metohiju i Potkomiteta za ljudska prava, sa predstavnicima Unmika 17.
jula.
"Na sastanku u Pri�tini prihva�eno je da se tela
prona�ena u Srbiji ne isporu�uju Unmiku. To je na� stav koji smo
prezentovali Saveznom komitetu, pa predsedniku Ko�tunici, jer su sudije i
neki drugi organi Srbije nameravali da odmah predaju tela. Predsednik
Ko�tunica obratio se ministrima pravde koji su se slo�ili sa odlukom o
nepredavanju tela misiji UN dok se ne zavr�i identifikacija le�eva od
strane na�ih organa po proceduri koju predvi�a zakon", ka�e za Reporter
Vladimir Bo�ovi�, predsednik Potkomiteta za ljudska prava i
imovinsko-pravne odnose, tela koje se pri Saveznom komitetu, pored
ostalih, bavi pitanjem nestalih, kidnapovanih i pritvorenih lica.
"Ogroman je pritisak albanske zajednice da se
problem nestalih ne re�ava i to pritisak ba� onih najekstremnijih grupa sa
Kosova. Premijer �in�i� je u pravu kada ka�e da Albanci znaju gde su tela,
ali nije u pravu ako misli da �e njihovi lideri to javno re�i. Te
�injenice predmet su, pre svega, krivi�ne odgovornosti. Dr�ava poseduje
mnogo dokaza o izvr�iocima kidnapovanja i otmi�arima koji bi svakako
trebalo da se na�u pred licem pravde. To bi bile dugotrajne robije i
valjda ne mislite da �e neko sam da ka�e "ja sam ove ljude kidnapovao, ove
pobio i sad �u vam pokazati jame". Nelogi�no je da
ministar iz srpske vlade ma�e optu�nicama protiv Ta�ija i �ekua, a onda ih
premijer poziva na razgovor. Sramotno je svako obe�anje dato tim
unesre�enim porodicama. Mnogo je bolje suo�iti ih sa istinom, pa da se ne
nadaju jer cilj je istina. Pa ako su im najbli�i mrtvi, bolje je da ih
na�i patolozi identifikuju i da im predaju tela, a ne da agonija traje
godinama", smatra Bo�ovi�.
|
|
| � Copyright (c) 2001 Reporter |
NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
