** Ubistvo biv�eg funkcionera Dr�avne bezbednosti preti da promeni sliku Srbije *** Mediji � �kolateralna �teta� politi�kog obra�una ** Pribli�avanje �kona�nog obra�una� u okviru DOS-a, mo�e samo da poja�a te�nje ka kontroli medija od strane razli�itih centara mo�i AIM, Beograd, 16.8.2001. Bura nastala nakon ubistva biv�eg frunkcionera Resora dr�avne bezbednosti (RDB) Momira Gavrilovi�a nije izazvala samo krizu u vladaju�oj Demokratskoj opoziciji Srbije (DOS): mu�ko ubistvo biv�eg tajnog policajca moglo bi za �kolateralnu �tetu� imati - srpske medije. Medju potencijalnim naknadnim �rtvama poslednje beogradske pucnjave iz zasede, medjutim, postoji bitna razlika. Te�ke optu�be razmenjene izmedju dva krila DOS�a zaista zvu�e kao najava raspada koalicije koja je stekla veliku popularnost obaranjem represivnog re�ima Slobodana Milo�evi�a (srpski premijer Zoran Djindji� nedvosmisleno je rekao da je u pitanju �prvorazredni skandal koji, ako ne bude re�en beskompromisno i do kraja, ugro�ava dalje funkcionisanje DOS-a�). Istorija �slu�aja DOS�, ipak, pokazuje da koalicioni rivali, oli�eni, pre svih, u premijeru Djindji�u i federalnom predsedniku Vojislavu Ko�tunici, umeju da kontroli�u svoje sukobe i animozitete ako politi�ka ra�unica poka�e da jo� nije do�ao trenutak za njihov definitivni medjusobni obra�un. Drugim re�ima, bez obzira na spolja�nje stimulacije, rok trajanja DOS-a odredi�e neki sasvim drugi, unutra�nji faktori pragmati�nog profila. Sa medijima je situacija sasvim druga�ija. Ne tako davna nevesela istorija pokazala je da spolja�nji pritisci, naro�ito oni koji dolaze od strane vlasti, bez obzira na povremeno sasvim herojski unutra�nji (redakcijski) otpor, umeju veoma uspe�no da ugu�e medije � bukvalno, kao �to se desilo "Na�oj Borbi", "Dnevnom telegrafu", "Evropljaninu" i drugim glasilima, ili ih pretvre u propagandne ma�ine, kakve su do pre godinu dana bile sve dr�avne informativne ku�e. Nakon 5. oktobra, situacija se jeste unekoliko izmenila, ali ne i dovoljno da godinama zlostavljani mediji profesionalno i finansijski u potpunosti stanu na svoje noge, tako �vrsto da mogu da se odupru pritiscima i manipulacijama koje su pratile �aferu Gavrilovi�. Zvu�i sasvim porazno, ali pra�inu, zapravo, nije podigla �injenica da je jo� jedan �ovek izgubio �ivot u ve� tradicionalnoj beogradskoj �sa�eku�i�, ve� na�in na koji su mediji javili i �objasnili� ceo slu�aj. Sedam metaka ispaljenih u nekada�njeg visokog slu�benika RDB Momira Gavrilovi�a (slu�bu napustio leta 1999.) odjeknuli su znatno slabije od nekoliko redova ispisanih tim povodom u dnevniku "Blic". U skladu sa uobi�ajenom doma�om praksom da je dovoljno da jedan �izvor� ne�to ka�e i da se to nekriti�ki objavi. Pozivaju�i se na �izvor blizak jugoslovenskom predsedniku�, "Blic" je, naime, objavio da je Gavrilovi� samo nekoliko sati pre ubistva bio na razgovoru sa saradnicima predsednika Ko�tunice. U vesti se precizira da je tom prilikom svojim sagovornicima nesre�ni Gavrilovi� �preneo informacije o sprezi pojedinih ljudi iz vrha aktuelne vlasti sa �elnim ljudima organizovanog kriminala u Srbiji� i �predao poverljive dokumente kojima se ta sprega dokazuje, a posebno je ukazao na saradnju pojedinaca iz vlasti sa �lanovima �sur�inskog klana��. Tako je pokrenut lanac zaklju�ivanja: ako je Gavrilovi� ubijen nakon �to je predsedniku Ko�tunici dostavio dokaze o kriminalnim aktivnostima ljudi iz vrha vlasti, zna�i da su ubistvo naru�ili oni koje je optu�io, a to sigurno nisu ljudi bliski Ko�tunici, �im je �ovek profesionalac jedino u njega imao poverenje� Odmah su krenule unutrar-dosovske optu�be i prepucavanja, Okru�no javno tu�ila�tvo je zahtevalo istragu povodom pisanja lista, Ko�tunica je prekinuo godi�nji odmor i dramati�no se obratio javnosti (potvrdio je vest da je Gavrilovi� nekoliko sati pre nego �to je ubijen razgovarao sa njegovim saradnicima, ali je elegantno izbegao da ka�e da li pisani dokazni materijal postoji ili ne), potom je njegov kabinet dostavio zapisnik sa inkriminisanog razgovora Gavrilovi�a i neimenovanih savetnika predsednika SRJ, da bi se na kraju oglasilo i Tu�ila�tvo, saop�tenjem u kome se navodi da �Gavrilovi� nije ostavio nikakvu pisanu dokumentaciju, kako su javili pojedini dnevni listovi�. Pet dana, koliko je proteklo od objavljivanja teksta, do saop�tenja Tu�ila�tva, bilo je, medjutim, sasvim dovoljno za stvaranje nove klime nepoverenja u medije i obnavljanje uverenja da �svi novinari la�u� i �pi�u onako kako im je re�eno�. Glasila su, iz dana u dan, sve pozivaju�i se na anonimni �izvor iz predsednikovog kabineta�, demantovala jedno drugog, a politi�ari su izveli uspe�an nastavak serije optu�bi, pretnji i poziva na kr�enje osnovnog pravila profesije � garancije tajnosti izvora informacije. Nije te�ko zaklju�iti da bi medij koji bi otkrio svoj izvor veoma ozbiljno ugrozio svoju budu�nost, jer bi retko ko ozbiljan kasnije pristao da razgovara sa novinarima od kojih ne mo�e o�ekivati diskreciju. Pogotovo ako ne postoji zakonska obaveza koja bi novinara primorala na takav neprofesionalan �in. U krivi�nom zakonu Srbije, naime, postoji krivi�no delo koje se zove neprijavljivanje krivi�nog dela ili u�inioca. Ta odredba ka�e da lice koje zna da je u�injeno krivi�no delo ili zna u�inioca dela za koje se po zakonu mo�e izre�i smrtna kazna, a to saznanje ne prijavi nadl�enim organima, bi�e ka�njeno zatvorom do tri godine. Smrtna kazna predvidjena je samo Krivi�nim zakonom Srbije ali ne i saveznim Zakonom i odredjuje se samo za dva krivi�na dela � za te�ko ubistvo ili za te�ki oblik razbojni�tva pri �ijem je izvr�enju neko lice li�eno �ivota. Novinar koji je pisao o slu�aju Gavrilovi� pominjao je �samo� spregu vlasti i kriminala, za �ta nije predvidjena smrtna kazna, tako da se, ni u krajnje hipoteti�kom slu�aju, ne bi mogao podvesti pod odredbu o neprijavljivanju krivi�nog dela. Postoji i druga mogu�nost, a to je da sudija od novinara u istra�nom postupku zahteva da otkrije izvor informacije (sve to pod pretpostavkom da postoji osnovana sumnja da boravak Gavrilovi�a u Ko�tuni�inom kabinetu ima veze sa ubistvom, �to jo� niko nije dokazao). Ukoliko bi novinar odbio da otkrije svoj izvor, mogao bi biti ka�njen zatvorskom kaznom najvi�e do 30 dana, odnosno dok njegov iskaz ne bude vi�e potreban. Tu se, medjutim, postavlja drugo pitanje � ako je Ko�tunica ve� potvrdio da je Gavrilovi� razgovarao sa njegovim saradnicima, za�to bi onda novinar bio du�an da ka�e ko su ti saradnici i tako istra�nim organima pomogne da saznaju �ta je ubijeni policajac pri�ao i da li se to mo�e dovesti u vezu sa njegovom smr�u? Da paradoks bude potpun, policija je ipak, na nalog tu�ila�tva, odlu�ila da glavnog i odgovornog urednika "Blica" Veselina Simonovi�a i novinara Du�ana Vukajlovi�a saslu�a u vezi sa ubistvom Gavrilovi�a, i to istog dana kada su v.d. republi�kog javnog tu�ioca Dragomir Nedi� i ministar policije Du�an Mihailovi� na konferencijama za novinare tvrdili da saslu�anja novinara ne�e biti! �Interesovalo ih je ko je izvor informacija. Sve je kratko trajalo. Dali smo izjave i ostali pri tome da ne otkrijemo ko je izvor informacija�, rekao je Simonovi�. Nastojanja policije da sazna ko je bio izvor novinske informacije nisu, medjutim, jedini razlog za Simonovi�evu zabrinutost. Mo�da je �ak i neprijatnije ono �to se desilo iza kulisa. Deo saop�tenja Okru�nog javnog tu�ila�tva od 13. avgusta, u kome se navodi da pokojni Gavrilovi�, sasvim suprotno onome �to je �izvor blizak jugoslovenskom predsedniku� servirao "Blicu", nije dostavio nikakvu pisanu dokumentaciju Ko�tunicinim saradnicima, naime, jasno je pokazao da je tira�ni list nekome iz nove vlasti poslu�io kao sredstvo. Ve�tim dodavanjem elemenata (postojanje pismenog dokaznog materijala) u, u osnovi ta�nu pri�u (dolazak Gavrilovi�a u predsednikov kabinet) dobro �uvani �izvor� usmerio je javno mnenje u �eljenom pravcu. Okolnost da u konkretnom slu�aju u "Blicu" znaju ko je zloupotrebio poverenje njihovog novinara, te�ko da je, za tu, ali i druge redakcije, naro�ito olak�avaju�a u atmosferi aktuelne ljute borbe pripadnika razli�itih struja u okviru DOS-a za �to ve�i deo mo�i. A u njenom osvajanju, kako je to odli�no pokazao Milo�evi�, mediji mogu biti veoma korisno sredstvo, naro�ito kad su finansijski i kadrovski slabi (zasluga prethodnog re�ima) i zapla�eni (aktuelnim podmetanjem informacija i pritiscima da se otkrije njihov izvor na tome je poradila i sada�nja raznorodna vladaju�a koalicija). Pribli�avanje �kona�nog obra�una� u okviru DOS-a, pa jo� u atmosferi sve �e��ih socijalnih protesta, o�ekivanog pratioca zapo�etih reformi, mo�e samo da poja�a te�nje ka kontroli medija od strane razli�itih centara mo�i. Vreme koje dolazi, zato, najlak�e �e pre�iveti oni mediji koji poka�u spremnost da u�ine ne�to u sopstvenu odbranu: da, po cenu ostajanja bez �senzacionalnih� pri�a koje naj�e��e �ive samo jedan dan, pristupe ozbiljnijoj i temeljnijoj proveri informacija do kojih dolaze. # Vera Didanovi� (AIM) NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
