Teroristi�ki napad na SAD i posledice u obave�tajnim slu�bama ��istka� me�u obave�tajcima BERLIN (SENSE) - Jedanaesti septembar, �crni dan� ameri�kih obave�tajnih slu�bi koje nisu raspolagale nikakvim naznakama za tragediju �to se, besumnje, mesecima pripremala, podstakao je �iroke rasprave o efikasnosti i organizaciji ameri�ke �obave�tajne zajednice�. Nju �ine CIA, spoljna obave�tajna slu�ba, NSA, tehni�ka slu�ba za prislu�kivanje i kontrolu elektronskih komunikacija , u �ijoj su nadle�nosti mo�ni tehni�ki sistemi, kojima je ��pokrivena�� cela planeta i NRO, nacionalna slu�ba za izvi�anje, koja razpolaze najmodernijim foto-satelitima, kojima je pokriven svaki pedalj Zemljine povr�ine. Uprkos tehni�koj i tehnolo�koj superiornosti, ameri�koj obave�tajnoj zajednici su za proteklih osam godina �promakli� mnogi doga�aji zbog kojih obave�tajne slu�be zapravo postoje: atentat na ameri�ke vojnike u Bejrutu (1983), ira�ki upad u Kuvajt (1990), koji je naknadno doveo do rata protiv Iraka, prvi napad na Svetski trgovinski centar (1993), napad na ameri�ke vojnike u Daranu (1996), napad na ameri�ke ambasade u Keniji i Tanzaniji (1998), indijske i pakistanske nuklearne probe (1998), napad na ameri�ki ratni brod �Kol� (�Cole�) u Jemenu (2000). U ovom periodu su, razume se, ameri�ke slu�be otkrile i spre�ile mnoge teroristi�ke akcije, o kojima se sada ne govori, ali, posle tragedije u Njujorku i Va�ingtonu mnogi Amerikanci i njihovi prijatelji u svetu imaju ose�anje koje je ameri�ki republikanski kongresmen Kert Veldon izrazio re�ima: �Izgleda kao da obave�tajnih slu�bi i nema�. SAD tro�e godi�nje za obave�tajne slu�be oko 30 milijardi dolara, pri �emu najve�i deo odlazi na tehni�ke (�signalne�) slu�be (SIG-INT), a znatno manji na odr�avanje agentskih mre�a (HUM-INT). U ovom favorizovanju tehni�kih, nasuprot humanim izvorima obave�tajnih informacija, mnogi eksperti, na �ija se mi�ljenja oslanja jedna analiza �Frankfurter algemajne cajtunga�, vide glavnu slabost ameri�ke obave�tajne zajednice i neposredan uzrok njenih proma�aja, koji su kuliminirali sada�njom tragedijom. Iako raspola�u nesumnjivo najve�om koli�inom najraznovrsnijih podataka (sistem �e�elon�, na primer, snima tri miliona faks-poruka, e-majlova i telefonskih razgovora u minutu) ameri�ke obave�tajne slu�be nemaju dovoljan broj analiti�ara koji �e te podatke obraditi. Tako se, recimo, moglo dogoditi da je, posle teroristi�kog napada na ambasade u Keniji i Tanzaniji, naknadnom analizom utvr�eno da su blagovremeno stajali na raspolaganju podaci koji su ukazivali na pripremu ovih napada, ali nije bilo analiti�ara koji bi ih �sredili� i povezali u logi�nu celinu. Obave�tajni eksperti tvrde, tako�e, da se efikasna borba protiv terorizma mo�e voditi samo uz postojanje mre�e agenata, od koji bi se neki infiltrirali u teroristi�ke organizacije. Me�utim, ameri�ke slu�be su, sa okon�anjem �hladnog rata�, zapostavile razvoj i izgradnju mre�e agenata, tako da sada raspola�u znatno manjim brojem agenata, posebno na Bliskom istoku, nego druge zapadne slu�be. Tragedija koja se dogodila upozorava da su neophodne promene koncepta ovih slu�bi. �Kotrlja�e se neke glave�, kako se izrazio Tim Jardli, jedan od eksperata za borbu protiv terorizma. _____ Specijalno za �Blic� Branislav Milo�evi� Stratfor: Najve�i obave�tajni neuspeh u ameri�koj istoriji HJUSTON (Beta) - Izvestan broj putni�kih aviona je bio otet i njima su upravljali piloti koji su dovoljno sposobni da usmere te letelice u glavne institucije - to je ono �to je za sada poznato, ocenjuje ameri�ka agencija za strate�ka istra�ivanja �Stratfor�. Za svaki od tih slu�ajeva bilo je potrebno prisustvo najmanje jednog, a najverovatnije vi�e otmi�ara spremnih da i sami poginu u napadu, navodi se u izve�taju agencije, uz ocenu da organizovanje napada takvog obima nije bilo jednostavno. Uru�avanje oba tornja Svetskog trgovinskog centra u Njujorku ukazuje na sna�ne odlo�ene eksplozije, �to zna�i da je u avionima bilo eksploziva ili su velike koli�ine eksploziva bile postavljene u same zgrade. To je pretpostavka, nastavlja se izve�taju, ali se uru�avanje zgrada mo�e objasniti samo sekundarnim eksplozijama. To zapravo zna�i da je veliki broj osoba bio uklju�en u operaciju. Morale su da postoje koordinisane akcije na vi�e kontinenata, tempirane za pribli�no isto vreme. Mogu�e je da je bilo uklju�eno vi�e desetina ljudi, po�to su razmenjivane poruke, �ifrovane i druge, a, �ini se da ipak nijedna obave�tajna slu�ba nije uspela da se pribli�i zaverenicima. Nijedna zna�ajnija poruka nije uhva�ena ili de�ifrovana, navodi se u izve�taju �Stratfora�. Agencija ocenjuje da neuspeh ameri�ke obave�tajne slu�be u otkrivanju operacije takvog obima ukazuje na mogu�nost da je njena sposobnost precenjena ili da je zakazala obazrivost administracije u odgovoru na upozorenja. U drugom slu�aju, sistem je te�ko naru�en. S druge strane, mogu�e je da se protivobave�tajna tehnika terorista toliko pobolj�ala ili da vi�e nije dovoljan prvi stepen uvedene ekspertize na tom polju. Postavlja se pitanje da li se suo�avamo sa opadanjem sposobnosti ameri�ke obave�tajne slu�be ili je ona bila blokirana protivobave�tajnim aktivnostima - u svakom slu�aju, 11. septembar 2001. �e ostati zapisan kao najve�i obave�tajni neuspeh u ameri�koj istoriji, zaklju�uje se u analizi agencije �Stratfor�. NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email To: [EMAIL PROTECTED] This email was sent to: [email protected] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================
